Ads by Google Ads by Google

Lagolago to’atele atunu’u sauniga lotu fa’apitoa mo Faleomavaega


Ata o le tofa Faleomavaega Eni Hunkin i le taimi na sauni ai lona aiga e auina atu i totonu o le maota o Lee Auditorium i le taimi o le sauniga lotu e manatua ai lona soifua galue i le vaiaso na te’a nei. [ata AF]

Le tuafafine o Faleomavaega Eni Hunkin ia Vaitinasa Dr. Salu Hinkin-Finau i le taimi na feiloa’i atu ai i ni isi o le malo i le taimi o le sauniga lotu e manatua ai le soifua galue a le tofa a Faleomavaega i le vaiaso nei i le Fale Laumei i Utulei. [ata AF]
ausage@samoanews.com

Na fa’atumulia le maota o Lee Auditorium i Utulei i le afiafi o le aso Tofi o le vaiaso nei, i ta’ita’i o le atunu’u, ta’ita’i fa’aleaganu’u, uo ma aiga atoa ai ma le lautele o le atunu’u na lolofi atu e auai i le sauniga lotu fa’apitoa mo le tofa a Faleomavaega Eni Hunkin, lea ua fa’amanavaina e le Atua ana galuega i lona aiga i Provo i Utah ina ua atoa le 73 tausaga o lona soifua.

 

O le susuga i le ali’i faifeau ia Rev. Faletoi Uso, o le Ekalesia EFKAS mai Vailoatai sa taitaia le sauniga lotu, atoa ai ma le lagolagosua a ni isi o le aufaigaluega a le Atua, e aofia ai le susuga Rev. Iakopo Seumalo o le ekalesia EFKAS mai Lauli’i, ma viiga o le Atua na lagiina lea aufaipese mai le ekalesia EFKAS mai Vailoatai.

 

E felanulanua’i molimau ma tala eseese e fa’atatau i le tautua a Faleomavaega, e pei ona fa’ailoa mai e ni isi sa o latou galulue mo le tele o tausaga, i le tele lea o galuega lelei sa ia faia mo le manuia o tagatanu’u ma le malo o Amerika Samoa, a o avea ai o ia ma Faipule o Amerika Samoa i le fono a le Konekeresi mo le umi e 26 tausaga sosoo, amata mai i le 1989 e oo mai i le 2014.

 

O se tasi o molimau matagofie i lona soifua tuputupu a’e atoa ai ma le soifua tautua i le aiga, malo ma le atunu’u, sa fofogaina lea e lona tuafafine ia Vaitinasa Dr. Salu Hunkin-Finau, lea na ia fa’amatalaina i lana molimau le mafua’aga na fa’aigoa ai o ia i le igoa Eni, na mafua mai ina ua le mafai e lona grandmother sa fa’atamafaiina o ia ona ta’u lona igoa moni o Henry, ona fa’aigoa ai loa lea o ia i le igoa Eni.

 

O ia o se tagata e galue malosi mo le manuia o lona aiga, e aofia ai lana ulua’i galuega sa galue ai ina ua fa’atoa 10 ona tausaga, o le alu lea e fa’atau nusipepa e fesoasoani ai i ona matua ao latou nonofo ai i Hawaii.

 

O Faleomavaega na amata mai lona soifua aoaoina i le aoga tulaga muamua i Vailoatai ae fa’ai’u i le aoga tulaga muamua a Laie i Hawaii, ao lei ulufale atu i le aoga maualuga a Kahuku i Hawaii ma fa’au’u mai ai lana Diploma i le tausaga e 1962. Na fa’au’u mai lana fa’ailoga o le BA i le Iunivesite a Brigham Young University i Provo, Utah i le 1966, sosoo atu ai ma lona ulufale atu i le aoga a le University of Houston Law School i Texas i le 1972,  ma fa’ai’u atu ai mo lana fa’ailoga o le Master i le aoga a le University of California, Berkeley, Boalt Hall School of Law i le 1973.

 

Ina ua maea lana aoga, sa galue o ia i le ofisa o le ulua’i sui o Amerika Samoa i le fono o le konekeresi a le malo tele i le 1973 e oo atu i le 1975, le afioga a A. U Fuimaono, sosoo ai loa ma le avea o ia ma loia faufautua mo komiti a le maota o sui i mataupu tau i atumotu i le 1975 e oo mai i le 1981.

 

Na malaga mai o ia i Amerika Samoa ma galue ai i le tulaga o le loia sili lagolago mo le 4 tausaga, amata mai i le 1981 e oo mai i le 1984, ao lei filifilia o ia e avea ma lutena kovana o le malo ina ua manumalo le la paga ma le afioga a A. P Lutali, mai le tausaga e 1985 e oo mai i le 1985, ae o le tausaga loa e 1989, na manumalo ai loa o ia i le nofoa o Amerika Samoa mo le fono o le konekeresi, ma fa’aauau ai lava lana tautua mo tausaga sosoo e 26 seia oo mai i le tausaga e 2014, lea na malolo ai i le palota i le tofa a Aumua Amata.

 

E tele isi vaega o lana tautua mo Amerika Samoa e aofia ai Komiti sa galue ai ao galue i le konekeresi.

 

I se pepa o fa’amatalaga sa tu’uina mai i le Pulesili o le Kamupani i’a a le Tri Marine, susuga Joe Hamby, fa’apea ai ma le Peresetene o le kamupani ia Renato Curto e fai ai ma sui o le kamupani atoa, o loo taua ai le fa’ateia o le pulega atoa a le kamupani ina ua latou maua lenei tala fa’anoanoa e tusa ai o le tuua o le malo e Faleomavaega.

 

Na taua i lea pepa o fa’amatalaga le tele o auala eseese sa fa’amanuiaina ai le soifuaga atoa o Faleomavaega, ma i lona soifuaga atoa, o ia o se tasi o ta’ita’i sa fa’atinoina le tele o galuega lelei ma le taua mo le malo ma tagata lautele, sa ia fa’atinoina ma le fa’amaoni lana galuega, ona sa pele ia te ia ona tagata ma le atunu’u, e savali fo’i i fa’ata’ita’iga lelei uma na te faia, e le gata i lona nu’u ae fa’apea fo’i le atunu’u atoa.

 

O se tagata e le masani i tagata uma ae na te silafia lelei le auala e fa’afiafia ai soo se tasi, e alofagia o ia e tagata uma aemaise ai lona aiga i le laumua i Uosigitone.

 

O ia o se auauna fa’amaoni, na te fa’atauaina le aoga o le sao o kamupani i’a i le teritori, ma ua avea ai o ia o se tasi o toa manumanu i le silasila a le Tri Marine, StarKist Samoa, Samoa Tuna Processors atoa ai ma kamupani va’a fagota uma i Amerika Samoa.

 

“O le a le mafai ona matou fa’agaloina lona loto alofa e fa’aali mai pea ia tei matou i soo se taimi matou te feiloa’i ai, atoa ai ma le taumafai e atina’e ma fa’aleleia tulaga o kamupani tuna i le atunu’u, e manatua pea lona loto alofa ia Amerika Samoa. O le a manatuaina pea ana galuega lelei sa faia mo le atunu’u, o lona galue fa’amaoni mo le atunu’u ma lona aiga, fa’apea ai soo se tasi e feiloa’i atu i ai o ia”, o se vaega lea o le pepa o fa’amatalaga mai ta’ita’i o le Tri Marine.