Ads by Google Ads by Google

Tala otooto mai le Fono Faitulafono


[ata: archive]
ausage@samoanews.com

FESILIGIA MAFUA’AGA O FUALAAU FA’ASAINA I TOTONU O AOGA

 

O le itula e 8:30 i le taeao nei lea ua fa’atulaga ai le iloiloga a le maota maualuga a le Senate, ma le Faatonusili o le Ofisa o Aoga a le malo atoa ai ma le Komesina o Leoleo, se’i tau saili le mafua’aga o le fa’afitauli lea ua molimauina le televave i aso nei, o le umia e fanau aoga o fualaau fa’asaina i totonu o faleaoga.

 

Sa i ai le manatu o le Komiti o Aoga a le maota maualuga o le a fa’alautele le iloiloga i Puleaoga o aoga maualuluga e 5 i le atunu’u, peita’i ua talia le fautuaga ina ia fesiligia muamua le tama’ita’i foma’i ia Dr. Ruth Matagi-Tofiga fa’apea ai le tofa ia Le’i Sonny Thompson, i le mafua’aga o lenei fa’afitauli.

 

I taimi o folafolaga a le maota maualuga i le vaiaso na te’a nei, na tula’i ai le afioga i le ali’i senatoa ia Tuaolo M. Fruean ma fa’aali lona popolega o loo i ai, i le mata’utia o le tulaga lea ua oo i ai le mataupu o le ave e fanau aoga o fualaau fa’asaina i totonu o faleaoga.

 

“Ua oo i le taimi ua tatau ai ona tula’i mai le malo e saili se fofo o le fa’afitauli lenei, o fanau aoga o le lumana’i lea o le atunu’u, ae afai o le tulaga lea ua tula’i mai ai, ona lagona lea o le popole ma le faanoanoa o le loto”, o le saunoaga lea a Tuaolo ma ia fautuaina le tatau lea ona aami ma le Failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, ona e tele fo’i le sao o le Ofisa lea i mataupu fa’apenei.

 

Na lagolagoina e le afioga i le ali’i senatoa ia Fai’ivae Godinet le saunoaga a Tuaolo, ma ia taua ai le tatau lea ona fesiligia sui o ofisa o loo aafia i lenei mataupu. Saunoa Fai’i e fa’apea, o le mataupu lenei na afua mai i ripoti e fa’atatau i se fa’alavelave na tula’i mai i le aoga maualuga i Fagaitua, ma e i ai le talitonuga o loo aafia uma ai isi aoga maualuluga i le atunu’u.

 

Na tula’i le afioga i le ali’i senatoa ia Muagututia Tauoa ma ia saunoa e fa’apea, ina ua ia asia le Puleaoga a Fagaitua e uiga i lenei mataupu, sa fa’amaonia atu ai e le puleaoga ia te ia le mataupu e pei ona fesiligia, ma ua ia maua le tala ua mae’a ona fa’aoo atu i le Faatonusili o Aoga lenei mataupu, ma ua taulimaina e le Ofisa o Leoleo.

 

Na taua e le tofa Le’i ina ua fesiligia e faipule i le vaiaso na te’a nei e fa’apea, e ui e lei oo atu se ripoti i lona Ofisa e uiga i lenei mataupu, peita’i sa ia fa’alogo ai i talafou, ma ua ia fa’atonuina le vaega o Leoleo o loo gafa ma le iloiloina o mataupu tau fualaau fa’asaina ina ia suesue le mataupu ma tuuina atu se ripoti i lona Ofisa.

 

Na taua e le afioga i le ali’i faipule ia Vesi Talalelei Fautanu Jr lona popolega ua i ai, ina ne’i avea le fa’atamala o le malo ma ona ta’ita’i ma itu e emo ane ai ua ma’imau se soifua o se tasi i lenei mataupu, ma ia talosagaina ai le Komesina o Leoleo ma lona Ofisa ina ia silasila toto’a i le mataupu ma vave fai i ai se fa’aiuga.

 

“E le o se tala ula la’u tala lea e fai atu, ae o le mea moni lava, ua nana e fanau aoga fualaau fa’asaina ma fana i totonu o ato aoga, ma ua oo lava i totonu o le potu aoga tulaga nei, ma ua oo i le taimi ua tatau ai ona mataala ta’ita’i e saili auala e foia ai le fa’aauau pea o lenei fa’afitauli”, o le saunoaga lea a Vesi.

 

POPOLE FAIPULE RIPOTI FA’ATATAU TELE O LE FA’ALAPISI

 

O le mae’a ai o ni iloiloga sa fa’agasolo i luma o le maota o sui i le vaiaso na te’a nei, na fa’aalia ai loa e afioga i Faipule lagona popole, i le tulaga maoa’e ua i ai le fa’ateteleina o le fa’alapisi i le atunu’u i le taimi nei. E tusa ai o molimau sa mafai ona tu’uina atu e sui o le malo i luma o le maota o sui, e foliga mai o loo i ai se fa’aletonu i le tulafono sa pasia e fa’asala ai le tagata e maua o fa’alapisi, ma o iina le isi mafua’aga lea o loo tula’i mai ai le fa’aletonu.

 

O le mataupu e fa’atatau i se vaega o le afioaga i Tula lea o loo to’a ai se vaega tele o le suavai pe a oo ina tetele tafega, na manino ai i molimau a Faatonusili o Ofisa o le malo sa molimau i lea iloiloga, le avea o lea fa’aletonu ma fa’afitauli o le tele o le namu e feavea’iina virusi e mafua ai gaegase pipisi e pei o le zika virus ma le dengue fever.

 

Saunoa le ta’ita’ifono o le Komiti o le Soifua Maloloina ia Vesi Talalelei Fautanu Jr e fa’apea, o le isi lea fa’afitauli o loo mafua ai ona tula’i mai pea le fa’aletonu i le atunu’u, ona o loo fa’atamala pea lava tagata ma aiga e fa’atino la latou pito laau, o le fa’amama lea o tafatafa o maota ma fale o loo nonofo ai.

 

“Afai e fa’aauau pea lea tulaga fa’aletonu, o le a le mafai lava ona maua se to’omaga mo le atunu’u, aemaise lava i le taumafai e tau fa’aitiitia le fa’afitauli i le namu”, o le saunoaga lea a Vesi ma ia manatu ai loa e toe valaau se isi iloiloga i le aso Lua o le vaiaso nei, lea o le a molimau ai sui o le Ofisa o le Soifua Maloloina, EPA ma le ASPA mo le fa’amalamalamaina o lenei mataupu, ae na fautua le fofoga fetalai ia Savali Talavou Ale, ina ia aami ma se sui o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, ona o Pulenu’u lea e pau i ai le mamafa o le galuega o le fa’amamaina lea o nu’u ma afioaga.

 

I le fonotaga a le kovana ia Lolo Matalasi Moliga ma lana Kapeneta i le vaiaso na te’a nei, na fa’alauiloa ai e le Faatonusili o le Ofisa o le AS-EPA ia Ameko Pato le amata aloaia lea o le galuega fai fa’atasi a matagaluega uma o le malo i le aso Faraile o le vaiaso nei, mo le amataina lea o le galuega o le fa’amamaina o vaega eseese o le atunu’u, ao lumana’i ai sauniga o le fa’amanatuina o le fu’a i lenei tausaga.

 

O le galuega o le clean-up a le malo o le a amata i le taeao, lea ua fa’amoemoe e fa’amama ai tafatafa o le alatele atoa ai ma fale fa’atali pasi, amata mai lava i le itu i sasa’e e oo atu i le itu i sisifo o le atunu’u.

 

Ua fa’amalosia fo’i Faatonusili o Ofisa uma o le malo ina ia auai i lenei galuega tele, ina ia fai i latou ma fa’ata’ita’iga i tagata faigaluega.