Le taimi na aga’i atu ai le afioga i le Lutena Kovana ia Faoa A. Sunia, Peresetene o le Senate ia Gaoteote P. Tofau ma le Fofoga Fetalai ia Savali Talavou Ale mo le amataina o le sauniga, e tatala aloaia ai le tauaofiaga mulimuli o le nofoaiga lona 31 a le Fono Faitulafono i le taeao ananafi.
[ata Ausage Fausia]
I le tatalaina ai o le toe tauaofiaga o le Nofoaiga lona 31 a le Fono Faitulafono i le taeao ananafi, na faataoto ai e le afioga i le Ali’i Fa’alagia le tulaga o loo i ai tapenaga a le malo, i le taumafai lea e puipui tulaga faaletonu ua vavala mai i lona tamaoaiga, faatasi ai ma lana ta’utinoga i luma o le atunuu, e leai se mea e popole ai, o loo tausia pea Amerika Samoa i aao agalelei o le Atua.
Na faatumulia le Fale Samoa o le Fono Faitulafono i ta’ita’i o le atunuu, le malo faapea ai sui o ekalesia, i le molimauina lea o le sauniga e tatala aloaia ai le tauaofiaga lona 4 o le nofoaiga 31 a le Fono Faitulafono i le taeao ananafi.
O le afioga i le Lutena Kovana ia Faoa A. Sunia na fai ma sui o le kovana sili, e saunoa i lenei faamoemoe taua, ae tali fuaitau i ai le afioga i le Tama’ita’i o le Ao, o le Peresetene fo’i lea o le Senate, afioga Gaoteote P. Tofau, ae o le tofa i le tootoo ia Savali Talavou Ale, o le Fofoga Fetalai fo’i lea o le Maota o Sui na saunoa i saunoaga faai’u o le aso.
Na tomua le faamoemoe i se sauniga lotu puupuu na saunoa e le susuga Rev. Manuele Mataafa o le ekalesia EFKAS mai Poloa, e sui tulaga ai i le susuga Rev. Elder Gafoa Pulu e le’i auai atu ona o nisi o tuatuano’a le maalofia.
O viiga o le Atua na lagiina lea e le aufaipese mai le ekalesia EFKAS mai Fagali’i.
I ulua’i upu o le saunoaga a le afioga i le Lutena Kovana, sa ia faamalulu ai i le Fono ona o le a le atoa i sana tautalaga le aano o le latou talosaga na taoto atu i le Kovana i le masina na te’a nei.
O le talosaga a le Fono e pei ona tuuina atu ai e le afioga ia Gaoteote ma le tofa a Savali sa la tusi ia kovana Togiola Tulafono, sa la talosagaina ai o ia ina ia auai mai i le tatalaina o le toe tauaofiaga a le Fono, ma se’i tuuina mai sana saunoaga e faamanino mai aii le atunuu, le tulaga ua i ai le tamaoaiga o Amerika Samoa, aemaise ai o ni aafiaga ua i ai talu ona tapunmia se tasi o kamupani i’a, ma isi lava faafitauli ua feagai nei ma le atunu’u.
Ae i le saunoaga a Faoa na ia taua ai, e le o ia i ni mafatiaga tetele o feagai ma le atunuu i le taimi nei.
Sa ia taua, atonu ua nofo popole nisi o le atunuu ma latou tuu fesili, pe o le a se isi gaioiga a le malo o le a fai talu ona tapuni le kamupani i’a o le Samoa Packing.
“O nisi fo’i ua latou tuu fesili pe o le a se tulaga pagatia ua oo i ai le afaina o le tamaoaiga o Amerika Samoa,” o se vaega lea o le saunoaga a Faoa.
“I le taimi nei e tusa ai o ripoti ua oo mai, e le o i ai ni mafatiaga tuga ua aafia ai le tamaoaiga o le atunu’u, ae o loo tausia pea Amerika Samoa e le Atua,” o le saunoaga faalototele mai lea a le afioga i le Lutena Kovana.
Saunoa Faoa, afai o le a tuua e le to’atele o tagata mai fafo na ulufale mai e saili galuega i le kamupani ua tapunia nei le teritori, e pei ona vaaia ai le to’atele ua toe fo’i atu i Upolu i le tausaga na te’a nei, o le a totoe ai loa na o tagata ua nonofo mau i Amerika Samoa, ma, o se auala o le a faa faigofie ai ona iloilo toto’a tulaga o galuega e mana’omia mo i latou ua leai ni galuega.
“E le o manatu mama fo’i le kovana ma le malo ia i latou ua leai ni galuega, o loo faia pea sailiga mo se fesoasoani,” o le saunoaga lea a Faoa.
“Ae ui i ia tulaga pagatia, o la’u faalogo ma la’u vaai i taualumaga o loo i ai le malo, o loo to’a lelei pea le atunuu i lona aoaotetele, e le o ia i se mea o ga-se pe aafia ai,” o isi ia upu o le saunoaga a le lutena kovana.
Saunoa Faoa, e i ai nisi o aiga ua mafatia lo latou tamaoaiga ma ua le lava fo’i le latou faasoa, e mafua mai ina ua tapunia le Samoa Packing, ae i se isi fo’i vaaiga i le isi itu o le atunu’u, e to’atele nisi ua fausia o latou fale fou, o nisi ua faatau a latou taavale fou ae o nisi fo’i o loo tulaga lelei la latou tamaoaiga.
Ae ui i vaaiga eseese e pei ona maitauina i le taimi nei i le atunu’u, na talosaga Faoa i le atunuu ma ta’ita’i o le fono ina ia galulue faatasi mo le sailia o se fofo e tali atu ai i faafitauli ua alia’e mai.