Loka se tamaloa i le fasi o lona toalua ina ua tuai atu le fafine i le fale
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
O le taeao o le aso 26 o Iuni, 2025, sa o’o atu ai se valaau i le Ofisa a Leoleo i Leone, mai i se tina na manaomia se fesoasoani, ma ia tu’ua’ia ai lona to’alua, i le sauaina o ia, ina ua tuai ona fo’i atu i le fale, ina ua manava mai i lana galuega.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa vala’au mai lenei tina i se nofoaga e tausi ai fanau iti, ma ia fa’ailoa atu i leoleo, o lo’o saogalemu o ia i lena taimi, ma o le a alu atu se tina e faigaluega i le nofoaga e tausi ai fanau iti, e momoli atu o ia ile ofisa a leoleo i Leone.
Ae peitai, o le aso lava lea na logoina atu ai e le Ofisa a Leoleo i Tafuna, le alu atu o lea tina i lo latou ofisa, ma o lea na agai atu ai loa leoleo i le ofisa a leoleo, e talatalanoa ma le tina na a’afia.
Sa fa’amaumauina i lea su’esu’ega le pa’i atu o lona to’alua ia te ia, ma e ui ina niniva lona ulu ma le fefe, ae e leai ni manu’a i lona tino. Ae peitai, sa talosagaina pea e leoleo le o’o atu o le vaega a le EMS e siaki le tina na a’afia. Ma sa ripotia e le vaega a le EMS le saoasaoa o le ta ta o le fatu a le tina na a’afia, ma le fula o luma o lona ulu. Ina ua mae’a su’esu’ega a le EMS, sa faapea loa ona aveina atu le tina, i le Ofisa a Leoleo i Leone mo le fa’aauauina o su’esu’ega.
O se taimi mulimuli ane, na taunu’u ai le tamaloa (le na molia) i le ofisa a leoleo i Leone ma ia fa’ailoa atu le vala’au atu o leoleo, e sau i le latou ofisa.
Sa amataina ona fa’atalanoa e leoleo ia le tina na a’afia, i le 10:21 o lea taeao ma sa ia faamatalaina e faapea, o le aso 26 o Iuni, 2025 na manava ai i le 12:30 i le taeao ma o la eva ma se tasi e la te galulue faatasi. Ona ia ofoina atu lea o sana auaunaga i nisi o le latou aufaigaluega o lo’o manaomia ni auala e fo’i ai i aiga.
Sa ta’ua e le tina na a’afia, na o latou tu’ua le latou fale faigaluega i le 1:30 o lea taeao ma alu e momoli se alii e latou te galulue faatasi, ma le teine a lea alii, faapea seisi tagata e latou te galulue faatasi. Ma na ta’ua e le tina na a’afia, lona nofo i fafo o le fale a le alii la te galulue faatasi, ae o le alii ma lana teine i totonu o le fale.
Ae na i’u ina moe le tina na a’afia i totonu o lana taavale, e faatalitali ai le teine lea sa alu i totonu o le fale, ma ina au i fafo, sa la o loa momoli le teine i lo latou fale.
Sa ta’ua e le tina na a’afia, ina ua taunu’u atu i le fale pe a ma le 2:30 o lea taeao, o lo’o faatali mai lona to’alua (le na molia), ma ia (tamaloa) fesiligia o ia (tina na a’afia) pe aisea ua tuai atu ai, ma sa ia (tamaloa) vala’au atu i le fale faigaluega, ae fai mai le fale faigaluega, ua leva na manava, i le 12:30.
Na faamatala e le tina na a’afia, a’o ia taumafai e fa’amalamalama atu i lona to’alua (le na molia) le mea sa tupu, ae a’apa mai le tamaloa ma u’u atu o ia, ma fa’alala mai iai se maea, ma fesili mai po o le mea le la o lo’o mana’o iai.
Sa ta’ua foi e le tina le taumafai o lona to’alua (le na molia) e tui faatolu o ia i se sikukalaiva, ae sa ia tago atu i le po ese le sikukalaiva mai le lima o lona to’alua (le na molia).
Mulimuli ane, sa u’una’i e le na molia ia le fafine i luga o le moega, ma taumafai e titina o ia, ma toe taumafai e tui i le sikukalaiva, ae peitai, o le taimi na sa savali atu ai se la tama teine i totonu o le potu, ma taofia ai loa gaioiga a le tamaloa (le na molia).
Na ta’ua foi e le tina na a’afia, ia meatotino sa i totonu o le potu, na aofia ai ma se fagu ‘juice’, lea na tau i le ulu o le tina na a’afia.
I le faamatalaga a le na molia, i leoleo, na alu lena po o faatalitali i lona to’alua, lea na manava i le 12 i lea vaveao. Ae ina ua ia valaau atu i le fale faigaluega a lona toalua, sa ta’u mai e le aufaigaluega, ua leva ona tu’ua e lona to’alua (le tina na a’afia) ia le fale faigaluega. Ae peitai, sa ta’ua e le na molia, le fa’ato’a o’o atu o lona to’alua (le tina na a’afia), ua atoa le 3 itula talu ona manava.
O moliaga sa faia faasaga i le na molia, na aofia ai le Faatupu Vevesi i totonu o le Aiga – o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.
O le moliaga lona lua, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $500 se vaegatupe sa faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

