Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

MALAGA ALE SAMOA AIRWAYS MO MANU’A

 

O le aso Tofi o le vaiaso ua te’a sa talia ai e le Matagaluega o Feoaiga a le fetarale (USDOT) le talosaga a le Samoa Airways e fa’aauau ai malaga i le va o Tutuila ma le Manu’atele.

 

Sa talosaga le Samoa Airways mo le fa’atagana e 12 masina, ae na fa’ailoa e le USDOT e na o le 120 aso e fa’aauau ai malaga a le kamupani va’alele, e pei o ala o tulafono a le fetarale sa pasia i le tausaga ua te’a.

 

Ma e mafai foi e le Samoa Airways ona toe faia se isi talosaga e fa’auau ai pea malaga mo Manu’a, talu ai ona e leai se kamupani va’alele Amerika e tautuaina lea alava’a i le va o Tutuila ma malae va’alele e lua i Manu’a.

 

O le vaiaso ua te’a, sa leai ni malaga a le Samoa Airways in Manu’a. I fa’amaumauga sa maua e le Samoa News, o lo’o fa’ailoa ua mafua lea tulaga ona o tu’utuuga a le kamupani va’alele i lona ofisa autu i Samoa, se’i toe tagai le puleaga i le fa’atulagaina o ana malaga, ua le gata mo Amerika Samoa, ae fa’apea isi malo i le Pasefika.

 

Fa’ailoa e fa’apea o le vaiaso lenei ua fuafua e toe fa’aauau ai malaga a le Samoa  Airways mo Manu’a, i lana malaga e ta’i fa i le vaiaso mo le malae va’alele i Fitiuta ae lua malaga i le vaiaso mo le malae va’alele i Ofu.

 

E le’i mautinoa i le taimi o lenei lomiga le aso tonu e toe fa’aauau ai malaga a le Samoa Airways mo Manu’a. Mo se fesili fa’afesoota’i le Samoa Airways i le 699-9126.

 

Ua le gata i le leai o ni malaga a va’alele i Manu’a, ae leai fo’i ma se malaga a le MV Manuatele, ona o lea o lo’o toe fa’aleleia lea va’a ale malo o Amerika Samoa.

 

TELE MEA’AI MA SAPALAI TAUMAFA SIOTI I FALE OLOA

 

Ua fetaui tonu lava le tele o Pepa Mea Taumafa Food Stamps mai le polokalama a le Afa o Gita fa’atasi ai fo’i ma le tele fo’i o pepa masani a le ASNAP, ua atili ai ona sioti le tele o oloa e aofia ai: aniani, pateta, pusa vai, mea’ai fulisa ma le tele o isi oloa e gaosia ai mea’ai mo aiga ma fale’aiga foi.

 

Ua vaaia le gaogao o fata o faleoloa, fa’asolo atu ai ma pusa aisa o sapalai mea’ai fulisa, ae ua fa’apena fo’i ona faigata ona fa’aatoa mea’ai gaosi i fale’aiga ma faletalimalo, ona o le leai o se sapalai o mea gaosi mea’ai e pei ona i ai nei.

 

O le va’a la’u oloa a le Cap Papatele sa tatau ona taula mai i le Uafu tele i Fagatogo, peita’i ua fetaia’i lea va’a oloa ma tau o matagi malolosi i le vasa ma a’afia ai fo’i lona afi ma ua toe fa’amalosia ai e toe foi i Honolulu, mo galuega toe fa’aleleia o le afi. O se fa’amatalaga lea a le ofisa fa’alotoifale o lea va’a, Hambug Sud.

 

Ua suia ai nei le aso e taunu’u mai ai lea va’a oloa ia Fepauri 18, 2020, seiloga ua mae’a uma galuega lipea ona toe tu’ua lea o Honolulu mo Amerika Samoa.

 

I le taimi nei, o le tele o Kamupani o lo’o tatalia latou oloa lea o lo’o i uta a lea va’a, ua toe oka e i latou a latou oloa e aumaia e va’alele i le taimi ona o le tetele o le mana’omia.

 

O le mea ua mautinoa fo’i, o le a si’itia nei le tau o le a fa’atau mai ai nei oloa i le mamalu o le atunu’u, ma o le a atili ai ona taugata i tagata o loo fa’atauina latou oloa i o latou totogi ae le o pepa mea’ai a le Afa ma le Food Stamp.

 

Ua iloga mai fo’i, o lo’o i ai sapalai a le falema’i o le LBJ, ma ua i ai fo’i ma uta o pusa oloa a le StarKist Samoa o lo’o fa’atalia uta i lea va’a oloa.

 

O le aso 16 Fepuari e taunu’u ai le Polynesia, o le isi va’a oloa na fa’atulaga e soso’o taula mai ma le Cap Papatele.

 

Ina ua talanoa atu i le vasega o tagata faigaluega i le faleoloa i Nuuuli, sa latou fa’aalia, “O le to’atele lava lea ua maua food stamp mai le Gita ua o mai fa’atau atoatoa oloa, ua le mafai fo’i ona taofia ia te’i latou lea faiga, aua ua agava’a ina ia fa’aaogaina latou pepa e talafua ai mea’ai.”

 

Ina ua fesiligia pe sa latou sauniuni mo le fa’ateleina o oloa tau mea taumafa e talafua ona o pepa mea’ai fa’aopoopo a le Gita, ae fa’ailoa mai, “Ua mae’a faia oka ua fa’aluaina le tele e pei o oka sa masani ai, ae o le va’a tonu lava lea ua le to’ai taunu’u mai, o le va’a lea o lo’o aumaia ai fo’i uta e talafeagai ma le mana’omia e fuafua i le fa’ateleina o i latou e talafua oloa e ala i pepa mea’ai i lenei fo’i masina.”

 

“Ona ua matua tetele atu siaki  fou nei a tagata ua maua, ua fa’ateleina ai fa’atauga ae faia lava i aso ua maua ai pepa mea’ai nei. E lelei fo’i pe ana fa’apea e nofonofo ma le tagata se’i mae’a se lua vaiaso faato’a faia ai latou fa’atauga tetele, e leai, maua loa faga uma lava le malo!”

 

PASIA KONEKERESI PILI FA’ATAGA A’OA’O VETERENI TA’IFAU FA’AFAGAFAO

 

Ua fa’ailoa e le faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi, Aumua Amata se pili aoga tele sa ia sapaia i le Konekeresi, ma ua fa’atulaga ai le avea o le avanoa i vetereni ina ia latou fa’amasani e a’oa’o ta’ifau ina ia avea ma meaola ma se isi fiafiaga mo i latou e fa’ate’a ese ai ni lagon o’otia o omia ai o latou lagona, ona o a’afiaga i le taimi a’o tiuta i latou i vaega au.

 

O le pili lea HR4305 ua fa’aigoaina, “PAWS for Veterans” e muamua la ona a’oa’oina vetereni i ala e mafai ai ona fa’alataina vave nei ta’ifau, e le gata i lea, ae o ala e mafai ai ona feso’ota’i lelei i latou ma ta’ifau, ina ia iloa e le tasi le mea o mana’o ai le isi.

 

Afai o le a aveavea’i ona iloga mai ua mafana le feso’ota’iga lea a le Taifau ma le Vetereni, ua mae’a fa’atulaga fo’i le isi la’asaga o totoe o lea mafutaga, ina ia mafai loa ona talosaga le Vetereni e avea lana Ta’ifau sa tausia ma fa’atonutonu, ma ana fagafao.

 

“O le a toe fo’i ane le lagona alofa i le Vetereni, faatasi ai ma lona lagona tausi meaola, ma e atili ai ona feso’ota’i le vetereni ma lona olaga fa’aleaiga sa i ai a’o le’i malaga e avea ma fitafita i le vaega au,” o se tala lea a Aumua.

 

Ona o le to’atele o vetereni ua litaea mai ma ua le fiafia e toe ola fa’atasi i le li’o o lona aiga, ua nonofo ai i latou i autafa o alatele ma nofoaga faitele i setete eseese o Amerika, ae a toe fa’afo’ia ia i latou le agaga tausi aiga i lea fo’i faiga, e mafai ona fesoasoani lea e toe fa’afo’i ia i latou le agaga i le mafutaga ma toe fiafia ai i le mafutaga fa’aleaiga.