Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TAOFIA “MV LADY NAOMI” & MALAGA MAI SAMOA A VA’ALELE:

 

Ina ua logotala le afioga le Koana ma le tatou Komiti Faafoe e tusa o le tautalaga fa’alauaitele a le Palemia o Samoa i le ali’i seila ua taofia nei ona ua fa’amaonia lana suega ua maua i le Covid-19, na faia ai loa ma lana fa’ai’uga o le a taofia uma va’alele femalaga’i ma le va’a e tasi i le vaiaso lana malaga, MV Lady Naomi, mai le toe ulufale mai i le teriteri, e afua i le vaiaso lava lenei.

 

O le malaga a le MV Lady Naomi sa tatau ona taula mai i le aso ananafi i le uafu o va’a laiti la’u oloa i le taeao ananafi lava, peita’i sa vave ona fa’ailoa i Samoa, o lo ua taofia nei le toe ulufale mai o lea va’a, mo le taimi nei, seia toe fa’ailoa atu se isi tala fou.

 

“E ui ina ua lagona le fa’anoanoa tele o le loto ona ua lutia nei o tatou uso i Samoa, ae ua tatau fo’i ona fa’ataoto le alafua ma muliulita’ia fo’i le fuafuaga a Amerika Samoa e tusa ai o atunuu e feso’ota’i tele ma Amerika Samoa ae a’afia mai i le Covid-19. E taofia uma lava feso’ota’iga ma e le toe tatalaina fo’i femalaga’iga I le va ma lea malo,” o se tala lea a le ali’i Kovana Lolo Moliga.

 

“O le taofiga uma o le femalagai o va’alele ma fa’atasi ai ma va’a folau o so’o se ituaiga i le va o Samoa ma Amerika Samoa, ua taofia nei se’ia toe faailoa atu se isi tala fou.”

 

I le taimi lava lea e tasi, ua fa’atulaga ai e Kovana Lolo Moliga le fa’atonu o le soifua maloloina Motusa Tuileama Nua ma le CEO o le Falema’i tele i Faga’alu ina ia feso’ota’i a latou pa’aga lea latou te galulue fa’atasi ma feso’ota’i ma Samoa, ina ia matua fa’amalosia mai le latou galulue fa’atasi, ia puipuia lava i tatou mai le oo mai i ai o lenei fa’ama’i oti. Ia mautu mai a latou fa’aaliga ma ia tatou iloa lelei le gasologa o latou togafitiga ma le puipuia malu o le latou malo mai le pipisi solo ai o le Coronavirus, ae ia alofagia, e le fia oo mai ia i tatou lea fa’ama’i.

 

E ese mai lea ae ua ia fautuaina malosi fo’I le fa’atonu o le Matagaluega o le Uafu ma le Malaeva’alele, Taimalie Claire Tuia Poumele,  ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina, fa’amolemole e toe tagai toto’a i le tatou fuafuaga fa’ataoto i ni vala e ono fa’aletonu ai le galuega puipuimalu o le atunuu mai le Covid-19 e a oo mai. E le mana’omia lava ona ulufale mai lenei fa’ama’i i le atunuu, e ala i tagata o auva’a ma pasese malaga mai a va’alele.”

 

Ua ia saunoa fo’i e fa’ailoa lona agaga ootia ona ua lutia le usoga i lena itu o Samoa atoa, “Tau ina ia malutia Samoa i le alofa mutimutivale o le Atua Soifua, ma ia le so’ona pesia le atunuu i lenei fa’ama’i faigata, ae ia mafaia ona toe ave’esea a’o le’I maumau le soifua o tatou tagata.”

 

“Mo i tatou uma i Amerika Samoa nei, ia tatou tutumau i le fa’atuatua i le alofa o le Atua e malutia ai i tatou, ma ia to’afilemu pea aua le so’ona fevesia’i fua lagona, ae ia nofouta ma tausisi i aiaiga o le tausia o le tulaga mama mai le Coronavirus, fa’avavamamao mai le isi tagata o soso’o ma oe, faia lau pupuni fofoga ma nonofo mau i aiga, aua le feoa’i solo i taimi uma.”

 

TU’UA E LE FESCO ASKOLD LE UAFU TELE I FAGATOGO:

 

E tusa o le 10:30 i le teao o Novema 18, 2020 na tete’e ese atu ai le Fesso Askold mai le tatou Uafu tele i Fagatogo, ua mae’a lelei galuega uma sa fa’atino e tautuaina ai a’o fela’ua’i oloa sa aumaia i totonu, ma oloa o le a tu’uva’a ese atu ma lea va’a i lana lea malaga.

 

E lua aso atoatoa sa fa’atino ai nei fela’uaiga o oloa i le va o lea va’a ma le tatou Uafu tele a’o taula, ma sa leai ma se malolo a le aufaigaluega na feso’ota’i ma nei tiute mo fela’ua’iga.  O i latou uma e to’a 11 sa auai e fa’atinoa fo’i nei galuega, ua nonofo mau nei ma va’ava’aia mo suesuega mau a le Matagaluega o le Soifua Maloloina pe o pisia i latou i le Covid-19.

 

I le taimi nei, e le o nonofo i latou i o latou aiga, ae ua nofova’ava’aia i le fale fou a le DOH mo latou suega o le Covid-19.

 

Ua fa’ailoa e Dr Aifili John Tufa, “O le a faia suega suesue o le Covid-19 mo i latou nei i le aso Faraile, ona fa’ato’a iloa ai lea o se i si fa’aiuga mo i latou uma nei, i se aso e tatala ai i latou e o i latou aiga.”

 

 “O i latou e to’atolu na fa’amaonia i su’ega o lo’o ua maua i le Coronavirus o lea auva’a, e le’i tulaueleele lava i latou i o tatou laufanua, sa taofia tumau i latou i o latou potu, ina ia mautinoa o saogalemu le aufaigaluega i luga o le Uafu ma le va’a fo’i.”

 

E ese mai lea, o le isi to’a 17 o le aufaigaluega a lea lava va’a, ua tu’ua lava i tatou, ae o lo’o maloloina lava i latou uma, aua sa faia lava suega mo i latou uma nei. Ua tu’ua lava fo’i i tatou ae leai ma se tasi o iloga mai o tau maua mai ai ni auga o lo ua ma’i i le covid-19.

 

Ona o lo ua fa’ailoa mai ua i ai se tasi o le a toe faia se isi suega mae’ae’a i ai i Samoa, o lea ua nofouta fo’i le to’atele ua faigata le tulaga ua i ai nei Samoa pe afai o le a toe fa’amaonia fo’i lea suega, ma ua fa’atulaga ai ina ia matua siitia fo’i le puipuiga o le tatou uafu ma le malae va’alele mai le oo mai i ai o le fa’ama’i.

 

“I le taimi nei, o so’o se tasi lava e ulufale atu i le Uafu e tatau ona fa’aaogaina le pupuni fofoga poo le te’ena e le ulufale atu i totonu. O i latou uma e faigaluega i luga o le uafu,ua fa’aaogaina fo’i ma totigi lima ma isi ofu uma e tatau ona la’eia e i latou ina ia matua puipuia mai le pesia i le fa’ama’i pipisi,” o se fa’amatalaga lea a le sui fa’ataonu o le Uafu tele Chris King. 

 

MASALOMIA SEILA A SAMOA UA  MAUA I LE COVID-19:

 

O le tautalaga a le Alii Palemia o Samoa nsa faia mai i le afiafi o le aso Lua, na fa’ailoa mai ai e Tuilaepa  le i ai o le ulu’ai suega ua fa’amaonia ai se tasi o Ali’iva’a Samoa sa malaga mai Peretania i Niu Sila ma ulufale mai ai i Samoa, ua maua i e Covid-19 i lana suega lona lua ua mae’a faia.

 

O le aumalaga lenei o tagata Samoa ua toe fa’afo’ia mai, sa malaga sa’o mai Aukilani NZ, peita’i o le pasese sa eseese atunu’u sa o mai ai, ona fa’ato’a o mai ai lea mai NZ i le va’alele o le aso Faraile na tea nei, ma e to’a 250 i latou na malaga fa’atasi mai, o lo’o taofia uma fo’i mo suesuega mo le 14 aso.

 

Na faia ulua’i tui suesue e le’i i ai se tasi na fa’amaonia o maua i le Covid-19, peita’i o tuiga na faia i le lona fa o aso talu ona nofova’ava’aia, ae alia’i ai loa le tui e tasi lava ua fa’amaonia ai le ali’iva’a lenei, ua maua i le fa’ama’i oti.

 

O le taimi lava lea, na ave’esea mai ai loa lea ali’i seila ma lana uo lava na la potu fa’atasi i le nofova’ava’aia, ua avatu i le potu fa’apitoa e tu’u esea ai i la’ua, i le falema’i tele i Motootua. 

 

Na saunoa fa’alaua’itele lava le alii Palemia, ua toe faia atu le isi suega i le aso Lua, ae ua maua ai, ua le o toe maua le ali seila lava lea i le fa’ama’i, O lea suega na faia i le afiafi o le aso ananafi.

 

E ui la ina fa’ailoa lea suega ua le o toe maua le sui i le Covid 19, ae ua mulimulita’ia pea le fuafuaga fa’ataoto a le Komiti Fa’afoe mo le taofia pea ona sosolo na’ua o le fa’ama’i i le atunuu. O lo ua taofia pea nei sui e to’alua i le nofoaga malupuipuia se’ia oo ina fa’amalieina atoatoa lea fuafuaga, ua mama a’ia’i i la’ua uma nei ma isi sui uma o lo’o ua o atu e faia tuiga ma togafitiga mai le fa’ama’i covid-19.

 

Ua saunoa fo’i le afioga le Palemia, “Ia aua lava ne’i so’ona vevesi fua le atunuu, aua e talu mai lava Mati 2020, ualeva fo’i ona nofo sauni le malo ma le aufaigaluega tofia e ta’imua mai i fa’alavelave e ono lamatia ai le atunu, ia tu atu ma iloa lelei fa’atino faiva, e puipuimalu ai le atunuu mai le pepesi solo ai o le coronavirus, i so’o se taimi e maua ai se tasi ua maua i le fa’ama’i.”

 

“Ia tatou nofo filemu pea, ma fa’amoemoe i le Atua e malutia ai i tatou uma mai le faamai. E mautu lava lou talitonuga, e le tu’ulafoa’ia i tatou e le Atua e alofa mai pea ia i tatou uma. Ia tatou nofo tatalo fa’atauanaua le alofa mutimutivale o le Atua, ia tumau mai ia i tatou, ma ia le a’afia Ie tatou atunuu i lenei fa’amai pipisi matautia.”