Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

 

Tusia: Leua Aiono Frost

 

$1.1 MILIONA LE FA’ATUPEGA MO LE FA’ATAUTAIGA O TUIGA O LE FANAU

 

Ua fa’afetaia e le tatou Faipule i le Konekeresi Uifa’atali Aumua Amata le tala ua fa’ailoa mai nei, ua fa’amatuu mai fo’i Amerika Samoa i le isi $1.1miliona ma ona tupu i le matagaluega o le Soifua Maloloina, e fa’atautaia ai tuiga mo tuipuipuia o le fanauiti ma fa’asolo mai i talavou o le atunuu.

 

O le aotelega o le seleni lea e $1,107, 823 o se vaega tupe ua toina mai o se fa’asoa mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma Tautua i Tagata Lautele mai le Centers for Disease Control and Prevention (CDC) ma le National Center for Immunization & Respiratory Diseases (NCIRD).

 

“Fa’afetai tele lava i le tamaitai o Ruth Te’o mo lana galuega tele na galue ai mo lenei polokalama ia fua mai, aua o le faaaliga lenei mai le CDC//NCIRD ua matua matagofie tele.”

 

“Fa’amalo fo’i ia Kovana Lemanu P.S Mauga ma Lt Kovana Talauega E.V. Ale ma le fa’atonu o le soifua maloloina Motusa Tuileama Nua ma le lasilasi o le tatou pulega sa latou va’ai toto’a i nei ala e fa’atupe ai le tuiga o le fanau iti ina ia soifua maloloina ma isi fa’ama’i uma lava. Ua faapea fo’i ona aoga lenei seleni mo le galuega fai a i latou uma o galulue e fa’ataunuu tuiga mo le fanau o le atunuu,” o se toe upu lea a Uifa’atali Amata e tusa o lea manuia.

 

FEAU FA’APITOA MO LE ESETA – KOVANA LEMANU & PR DAVID KATINA

 

Atagia i le fe’au fa’apitoa mo le Eseta a le tatou ta’ita’i o le faigamalo Kovana Lemanu P.S. Mauga, lona agaga o lo’o maualuga lona fa’amoemoe ma le fa’atuatua o lo’o Soifua Ieova le Atua e na te alofaina ai Amerika Samoa, mai le tele o nei mea e fitaituga ai atunuu uma o le lalolagi ona o le fa’ama’i, ae o lo’o saogalemu pea le folauga a le tatou malo ma ona tagata, ona o ona a’ao alofa.

 

“O le toe amataga fou talu mai le maliu tiga o le Fa’aola, ua toetu manumalo mai, o le fe’au lea o le Eseta i le lalolagi, ma o se toe fa’amanatu ia i tatou uma, o lo’o mausali lo tatou fa’amoemoe, i le ola e fa’avavau i tua atu o le oti.”

 

“O le fa’amanatuga tonu lea o le olataga ua ia saunia, ae o i tatou ia saili i tatou i le tatalo fa’atoese e fa’amagaloina ai tatou Agasa ia te ia, ma ia tumau I le salamo moni. O lenei tausaga o lo ua tatou fa’aauau ona fa’amanatu ai le Eseta ae o lo’o tamau pea le olaga mai le femalaga’iga ona o le fa’ama’i fita o lofia ai le lalolagi atoa, ma o se mea ua tatou iloa lelei, e na’o le mana tele o le Atua e mafaia ona ave’esea e pei o le emo o le mata, pe a tatou fa’atuatua. Peita’i, ua tatou iloa lelei, e tofu sese ma agasala I tatou, ua le atoatoa ai so tatou fa’atuatua, ae o lo’o alofa mai pea lo tatou Atua ia i tatou uma.”

 

“E pei ona fa’ailoa i upu o le Tusi Pa’ia, O mea uma i le olaga nei e le tumau, e i ai le aso e mou ese ai, ua fa’apena fo’i ona tatou talitonu i ai, e moni lena fuaitau.E ao ina autasia i tatou uma e fa’atuatua ai, e moni lena upu o le Tusi. E i ai le aso e le toe i ai lea fa’ama’i mai ia te’i tatou, o le tino fo’I na fausia e le Atua mo i tatou, e mafai fo’i ona ia aumaia le vaifofo i ala ua ia saunia, e toe soloia ai lenei fa’aletonu, pe a tatou ‘au ma Ia i lenei savaliga fita. Ia fa’aauau ona ia foa’ia le atamai I foma’I ma e suesue faapitoa ina ia latou tuufa’atasia se vaifofoe fa’aolaina ai le to’atele i le soifua laulelei.”

 

“Ia tumau pea I tatou uma ona fa’aaoga tatau le fa’aolataga na saunia e lo tatou Fa’aola, e faia ai ni galuega lelei, e vi’ia ai le Atua ma fa’asaoina ai se soifua o se tasi, pe fesoasoani atu ai I se mana’omia o se tasi o fitaituga ai lona soifua fiafia. O le Eseta o fa’amoemoega lelei ma ole olataga ua saunia mo I tatou uma.”

 

I le afiafi o le Aso Faraile ua te’a, Aperila 2, sa matua fa’atumulia atoa ai le DYWA i Tafuna I le mamalu eseese ua o mai, ina ia maimoaina ma fa’afofoga I vi’iga ma le Upu folafola na tapena fa’apitoa e le Faife’au Pr David Katina ma lana Ekalesia mai Leone.

 

I vi’iga ma fa’atinoga uma sa fa’aatagia ai le Eseta mai le taimi o le sauaina o le Fa’aola i le sasa ma le ta, o upu faifai mamafatu ma oo mai ai ina fa’asatauroina fa’apei o s tasi o Pagota, ina ia togiolaina ai I tatou uma.

 

O le toe vaega o le fa’atinogao le taeao ua toe tu manumalo ai ‘ai le Tuugamau lo tatou Fa’aola, ua ia uia le ala o le tagata Agasala, ina ia fa’amagaloina i tatou uma. O pese ma vi’iga na fofogaina, ua atagia ai le soifua fiafia o le tagata ola, ua faamagaloina ma ua i ai lona fa’amoemoe i tua atu o le oti o la le tino nei.

 

MASINA ATOA LEAGA MASINI - SOKA AI MEA FAIGALUEGA A FOMAI  POTU O TAOTOGA

 

I se lipioti mai le Radio New Zealand Pacific i le vaiaso lenei, sa fa’ailoa ai ua i ai nisi o taotoga ua solofua i le Falema’i o le LBJ, o nisi ua tolopoina ae ua na’o taotoga e tatau lava ona fa’ataunuu fa’avave ua fa’asolo pea ona fa’atino i potu o taotoga o le tatou falema’i tele i Faga’alu. O le masini e soka ai meafaigaluega a foma’i mo taotoga i le isi potu mo taotoga ma ua na’o le tasi ai le potu ua fa’asolo i ai taotoga i le tatou falema’i.

 

Faaalia e Faumuina John Faumuina, le CEO o le tatou falema’i, “e moni lelei o lo ua silia ma le masina talu ona leaga le masini lea e soka ai meafaigaluega a foma’i i le vaivevela i se le tasi o potu mo taotoga o le falema’i. O lona uiga e tasi le potu o lo’o lelei pea lona lea masini, ma o lo ua fa’agasolo pea i ai taotoga. Peita’i afai e fa’aaogaina le potu o leaga lona masini, e soka muamua mai uma meafaigaluega mai le potu fa’inifo. O le mafuaga tonu fo’i lea ua soloia ai nisi o taotoga ua le faia, ma nisi o taotoga ua tolopoina le taimi e fa’atautaia ai.”

 

Fa’ailoa mai e Faumuina, “Ua mae’a oo mai le totoga o fa’aleagaina o le masini lea ia Mati 27, 2021, e amata mai i lena aso e oo mai ia Aperila 5, o lea lava e galulue ai le ai Inisinia mo le taumafaiga e toe fa’aleleia le masini lea pe a mae’a fa’apipi’ia totoga sa aumaia.”

O lona uiga e mae’a loa le galuega a ali’i Inisinia ona fa’ato’a lelei loa le o lea masini ma fa’atoa toe fa’agasolo lelei ai taotoga o lo’o manana’o e fia fa’ataunuu.

 

TAOTO LE PILI SIITIA AI LAFOGA O LE SIKALETI  - TATALI SAINI KOVANA LEMANU

 

I le taimi nei, ua taoto nisi o pili ua pasia mai Maota e lua o le Fono Faitulafono ma ua tatalia le saini o le a’a o Kovana Lemanu Mauga, e pasia ai mo le fa’amalosia. O pili nei e lua na iloilo ma fa’apasia mai le tauaofiaga muamua o le nofoaiga lona 37 a le fono faitulafono, ina ia siitia ai le lafoga o le Sikaleti ae ave’esea ai le lafoga 2% mai totogi o tagata faigaluega a le Malo.

 

O le isi pili lea e lua ai pili, ia siitia ai le saoga o le Malo e fa’aofi i le litaea o tagata faigaluega uma a le Malo, ma e teuina lea i le Teugatupe a le Litaea.

 

Ua fa’ailoa mai ua mae’a tuuina atu i le afioga le Kovana Sili nei pili mo lana saini pe a tusa ai ma lona finagalo e fa’amalosia, ae o lea o lo’o ua tatalia pea lava.