Ads by Google Ads by Google

Tala ‘oto’oto o le Pasefika

LEAI SE OKESENE I LE FALEMA’I I SAMOA

Ona o le tulaga fa’aletonu i le fale gaosi okesene, ua fa’apea ai ona sulufa’i le malo o Samoa i lona uso tuaoi o Amerika Samoa, aua se okesene mo le falema’i autu a le malo i Moto’otua.

E 100 ni tane okesene ua fa’apea ona aumai e le va’a a leoleo Samoa, o le Nafanua, ina ia mafai ona fa’atumu atu i se okesene i se kamupani okesene i Tafuna i Amerika Samoa.

Na ta’ua e le pule o le kamupani i Amerika Samoa, le susuga Peter Crispin, e fa’apea, e le o se taimi muamua lenei ua sapalaia ai e lana kamupani ia okesene mo Samoa.

TO’AFITU MALILIU I FITI ONA O LE ‘LEPTOSPIROSIS’

Ua ripotia mai i Fiti le maliliu o ni tagata se to’afitu, ona o le fa’ama’i lenei o le ‘leptospirosis’, talu mai le masina o Ianuari, ma ua i ai se popolega, o le mafua’aga foi lea o le maliliu o ni isi e to’a 13.

Na fa’aalia e se sui o le ofisa mo le puipuia o fa’ama’i pepesi, le galulue malosi o le malo ina ia mafai ona taofi le pesi o le dengue fiva ma le typhoid, e ala lea i le tineia o le ‘leptospirosis’.

Na ta’ua e Dr. Mike Kama, e to’a 279 tagata ua a’afia i le leptospirosis talu mai lologa tetele lea na tula’i mai ia Ianuari, ae pe a ma le 85% o i latou ua a’afia, e mai i nu’u ma afioaga i le itu i Sisifo.

Na ta’ua e Dr. Kama e fa’apea, o lenei fa’ama’i o se fa’ama’i sili ona pagatia, i fa’ama’i e tolu ia o lo o mafatia ai nei lea atunu’u.

Na ta’ua e Dr. Kama, e to’a 20 tagata ua maliliu, e to’afitu ua faamaonia e mafua mai i le Leptospirosis ae o lo o masalomia leisi to’a 13, o le mafua’aga lava lea e tasi.   O le to’atele o i latou ua maliliu o ni tagata matutua, e galulue i fa’ato’aga.

FUAFUA LOIA RIPEL E FA’AULU TAGI E FA’ASAGA I LE MALO SOLOMONA

Ua fautuaina loia a se kamupani i le atu Solomona, o le RIPEL (Russell Islands Plantation Estate Limited), ina ia sauni sa latou tagi e fa’asaga i le malo, mo se tinoitupe e $324 (tupe Solomona) ona o aseti ua fa’aleaga fa’apea ma tupe leiloa, talu ai le tapunia o le kamupani ona o ni fe’ese’esea’iga na tula’i mai i le va o le kamupani ma le malo.

Na ta’ua e le ta’ita’ifono o le RIPEL, o Patrick Wong, e fa’apea, o lo o fa’aauau pea ona le tausi le malo i a latou folafolaga sa faia i le masina o Aokuso o le tausaga ua mavae, e latou te fa’atauina aseti a le kamupani mo se tinoitupe e $24 miliona.

Na saunoa Wong, o lo o taga’i le kamupani i le fa’auluina o sa latou tagi e fa’asaga i le malo i le vaiaso fou po o le lua masina o i luma, aua o lo o i ai sona talitonuga, e na’o le pau lea o le gagana e malamalama ai le malo.

2,700 MALIGI MAI IAPANI MO HAWAII

Na ta’ua e se tasi o Senatoa mai Hawaii, ia Daniel Inouye, e pe a ma le 2,700 Maligi (marines) a le vaega’au a Amerika, o lo o fa’amautu i Iapani, o le a se’e mai i Hawaii, a’o galulue ta’ita’i o vaega’au a le malo tele ina ia toe fa’aitiitia le fuainumera o fitafita, o le a auina atu i Guam.

Na saunoa Inouye, o le a tino mai lenei fuafuaga pe a mae’a ni fegalegalea’iga o lo o feagai ai nei ta’ita’i o vaega’au ma Iapani.

O lo o i ai se talitonuga o le a fa’alauiloa mai e le ofisa autu o vaega’au a le malo tele, i se taimi lata mai, ia le aveina atu o ni maligi e to’a 4,700 mai i Iapani, i Guam, faapea ai ma fitafita mo Hawaii.

O le a fa’apea ona fesuia’i isi maligi o lo o i Ausetalia ma le faitau selau o lo o i totonu o nofoaga eseese o Amerika.

E tusa ai ma se maliliega sa faia ma Iapani i le 2006, e to’a 8,600 ni maligi ma o latou aiga, pe a ma le 9,000, ua fuafua e se’e ese mai i Okinawa mo Guam, ae e le’i o’o i le 2014.

TO’A 15 FALEPUIPUI I TONGA ONA O LE GAOI

Talu lava ona filifilia se vaega su’esu’e fa’apitoa o leoleo i Tonga, e latou te mata’ituina le tele o fa’afitauli tutupu mai i le osofa’iga o fale ma pisinisi, ua mafai ona molia ai ni tagata se to’a 15, i le lua vaiaso ua tuana’i, i lenei solitulafono.

I se ripoti mai i le Matangi Tonga, ua ta’ua ai le mauaina e leoleo o ni oloa po o mea totino na gaoia mai i le falema’i i Vaiola, fa’atasi ai ma le tele o fale i Nuku’alofa.

Sa mafai foi ona maua e lenei vaega su’esu’e fa’apitoa ia ni meatotino, a fa’aliliu tupe e maua ai lava le afe tala, e aofia ai tapa ma fala taua o lea atunu’u, o komepiuta feavea’ai, o telefoni feavea’i, iPods ma lavalava.

Na ta’ua e le sui komesina o leoleo, o Taniela Faletau, o lo o latou sailia foi tagata o lo o fa’atauina nei oloa gaoia, ma e toatolu i latou ua molia i le tulafono, i lea tulaga.

Source: Radio New Zealand