E le o faamaoni leoleo e faatino latou tiute

SOLA LE PAGOTA I LONA AIGA, A’O FEA LEOLEO O LE TOESE?

 

O le fa’alavelave lea na tula’i mai i le aso Lulu o le vaiaso nei ina ua sola i tua mai le Falepuipui a Tamaiti i Tafuna (Juvenile Detention Center-JDC) se ali’i e 16 tausaga le matua na loka ai ma alu i lona aiga e aunoa ma le iloa e se tasi o le aufaigaluega, e le gata na fesiligia ai e le Komesina o Leoleo ia leoleo o le falepuipui po o fea sa i ai i le taimi na sola ese ai le pagota, ae sa ia tuuaia fo’i le faafitauli i leoleo o le toese, e le o faamaoni e faatino o latou tiute.

 

“O le itu e laki ai e le’i manatu le tamaititi lenei na te faia se isi solitulafono pe faaoolima foi i se tagata, sei vagana ai lava lona manatu e alu i lona aiga ona ua oso lona fia alu i tua i lona aiga,” o le saunoaga lea a William E. Haleck i se feiloaiga ma le Samoa News i le vaiaso nei e faatatau i lenei mataupu.

 

O le alii talavou na sola ese mai le falepuipui o tamaiti, o lo o taofia i le falepuipui ona o tuuaiga i le talepe fale ma le gaoi e pei ona faamaonia mai ai Haleck.

 

Na sola i lona aiga i le aso Lulu ma toe maua ai lava e leoleo i le aso lea ina ua saili atu ai i le latou aiga o lo o nofonofo mai ai, ma toe taofia ai loa o ia i le falepuipui o tamaiti e oo mai i le taimi nei.

 

E le o se taimi muamua lenei ua tula’i mai ai le faafitauli o le sosola i tua o pagota mai le falepuipui, e le gata i le TCF ae faapea foi i le JDC.

 

“O le faafitauli o lo o maitauina e mafua ai ona tutupu soo faafitauli nei, e le o faamaoni leoleo o le toese i le faatinoina o latou tiute sa faatauto latou e faatino, e foliga mai e le o manatu mamafa i latou i le galuega ua tuu atu latou te faatinoina,’ o le isi lea saunoaga a Haleck.

 

“O lea ua sola i tua le pagota mai le falepuipui a’o fea o i ai leoleo, aisea na leai ai se isi na te iloaina le taimi na tu ai i luga le tamaititi lenei ma savali i le latou aiga, aisea na le mataala ai se tagata se toatasi i le faatinoina o tiute faaleoleo e aofia ai le vaavaaia o pagota,?” o le isi lea fesili a le alii komesina.

 

Na taua e Haleck lona le fiafia i le tula’i soo mai o le faafitauli lenei o le sosola i tua o pagota mai le toese, e ui o le taimi muamua lenei faatoa tumu talu ona avea o ia ma komesina, ae foliga mai o se tasi lenei o faafitauli e faatele ona tula’i mai i isi nofoaiga ua mavae atu.

 

I le taofia ai o le tula’i soo mai o lenei ituaiga faafitauli i le lumana’i, na taua ai e Haleck le tatau lea i leoleo ona mataalia i a latou tiute tauave ua tofia i latou e galulue ai, ae le o le faatamala.

 

“Ou te talitonu afai e ave atoa le loto o le leoleo o le falepuipui i le faatinoina o ona tiute o lo o totogi o ia e faatino, ou te talitonu e le toe tula’i mai nei ituaiga faafitauli i le lumana’i,” o le saunoaga lea a Haleck.

 

O se tasi o faataitaiga sa ia taua i le Samoa News, o le mataupu lea na tatagi ai le telefoni i totonu o le taga a se ali’i pagota a’o faagasolo taualumaga o le mataupu a le pagota lea i luma o le ali’i faamasino o le fa’amasinoga faaitumalo.

 

Saunoa Haleck, o mea laiti faapea e tatau ona mataala i ai le leoleo o le falepuipui, aua afai e i ai se faaletonu laititi i le faaatinoina o ona tiute, e ono avea lona faatamala lena ma itu e ono tulai mai ai se faafitauli tele ma aafia ai se soifua o se isi tagata, aemaise lava i le mataupu o pagota sosola i tua.

 

E talitonu le Samoa News e le o se taimi muamua lenei ua sosola ai i tua pagota mai le toese i Tafuna.

 

Mai le tele o taimi e sosola ai i tua pagota mai le falepuipui, e lua faalavelave matuia na tutupu mai ai i ia solaaga.

 

O le faalavelave muamua na manu’a tigaina ai se ali’i ave taxi i Vailoa ina ua sosola ni ali’i pagota se to’alua i le 2009 ma la faaaoga ai se taxi e malaga ai i le fale o le isi ali’i, ae ina ua oo atu i Vailoa le taxi, na fasi ai loa iina e pagota na sosola le ave taxi ma manu’a tigaina ai.

 

O le ali’i ave taxi, o se tama e faigaluega i se tasi o kamupani tumaoti i le atunuu, ae a manava mai lana galuega, ona fealua’i lea i lana taxi e saili ai se isi tupe faaopoopo mo lona aiga, ma e tupu lea faalavelave o lo o galue lea ali’i e saili se tupe e tausi ai lona toalua ma lana fanau.

 

O ali’i pagota e to’alua na aafia i le solaaga lea ua maea ona faasala e le faamasinoga ma ua toe faaopoopo a laua faasalaga faafalepuipui.

 

O le isi faalavelave matuia na tula’i mai i le isi solaaga a pagota, o le faalavelave lea na sosola ai ni pagota se toafa i tua ma le toese i le masina o Ianuari 2011, ma o latou fasi faamo’amo’aina ai se ali’i leoleopo o le Faletupe a le ANZ Bank i Tafuna ma manu’a tigaina ai.

 

Ua maea ona toe faaopoopo e le faamasinioga maualuga faasalaga faafalepuipui o pagota e to’afa na sosola i tua i lea faalavelave.

 

E ui e le na o Amerika Samoa o lo o tula’i mai ai le faafitauli o le sosola i tua o pagota mai le toese atoa ai ma lalo o le vaavaaiga a leoleo, peitai na taua e Haleck, e le avea lea itu ma alofaga o le taumafai lea e saili auala e fofo ai le faafitauli o lo o tulai mai i le toese i le taimi nei.

 

“O le isi vaega o le faafitauli o lo o mafua ai ona sosola pagota i tua, e le o lava leoleo o le falepuipui i le taimi nei, ma ua ou manatu ai e tatau ona toe faa faigaluega ni isi leoleo se to’a 10 ina ia fesoasoani ai i leoleo o le toese o lo o i ai i le faatinoina o tiute tauave,” o le saunoaga lea a Haleck.

 

Fai mai Haleck, e le na o ia o lo o faaletonu lona mafaufau i le tulai soo mai o lenei faafitauli, ae oo lava foi i le pule o le falepuipui o lo o atugalu foi lona mafaufau i le sosola soo i tua o pagota, aemaise lava i taimi e manava ai le pule o le falepuipui ae tuu atu le galuega e faatino e isi o ta’ita’i.

 

“E faigofie lava le galuega, na ona ta lava o le 6:00 loka uma pagota e leai se isi e toe fealua’i, ona faigofie lea o le galuega, ae foliga mai e i ai mea o lo o faia e le tatau ona faia, e le o iloa atu fo’i e a’u ma le matagaluega, ma o iina lea e manatu o lo o tula’i mai ai le faaletonu ma sosola ai pagota i tua,” o le saunoaga lea a Haleck.

 

Saunoa Haleck, ua maea ona tuuina atu lana talosaga i le kovana i le fia faa faigaluegaina lea o ni isi leoleo fou se toa 10 e fesoasoani i leoleo o le toese i le taimi nei, ma ua i ai foi le vaega tupe e totogi ai i latou nei, pau le vaega o lo o faatali ai o le talia e le kovana ona faaauau loa lea o le isi laasaga e moomia ona faatinoina, ma o lo o vaavaai i totonu o le 90 aso mai le aso e saini ai e le kovana le talosaga e tatau ai ona maea aoaoga mo le faa faigaluegaina o leoleo fou nei mo le toese.

 

“Afai ae maea gaioiga uma nei ma faa faigaluega loa leoleo fou nei, e i ai le manatu o le a fesoasoani lea i le foiaina o le faafitauli o lo o tulai mai i le le lava o tagata faigaluega i le toese i Tafuna,” o le saunoaga faaiu lea a Haleck.