Ete fia POKA?

O LE A LEA MEA E IGOA O LE POLOKIKI

 

Sa fesili le tamaitiiti i lona tama, 'poo le a lea mea e igoa o le polokiki ?'. tali le tamaloa o Sio, "Faapea la o 'au o le tagata lea e maua ai e le tatou aiga le falaoa lea e masani ona 'ai i lea aso ma lea aso, lona uiga o 'au o le 'capitalism' o lona uiga o le 'free market'."

 

Ia fai mai loa le tamaloa i le faiga o le Malo, "Faapea la o lou tina o le tagata e ave i ai tupe pe'a maua mai la'u siaki i lea vaiaso ma lea vaiaso, o le lona uiga o ia o le Government."

 

Fafia le tamaitiiti i le faamalamalaga a lona tama, fai mai loa le tamaloa, "O le malo poo le 'Government' na te faasoaina mai tupe i soo se mea e manoamia i totonu o le aiga."

 

O le teine lea e tausia le pepe a le ulugalii lea, e ta'u o le 'woking class', e ta'u le uso laititi o le 'future'.

 

Oo loa i le isi po e alu atu le tamaitiiti e faaaoga le faletaele, o matala mai le potu a le teine lea e tausia le pepe a le ulugalii, ae o le la e i ai le tamaloa i le luga o le 'working class'.

 

Na uma loa ona faaaoga le faletaele i le tamaitiiti lea, alu loa moe.

 

Oo loa i le taimi na fai le latou mea'ai, fai atu loa le tamaitiiti i lona tama ao i ai lona tina ma le teine tausi tama, "O i lea la ua malamala i le mea e tau fai ai ia te 'au o le 'capitalism' ma le 'government' ia ma le 'working class' ma le 'future'.

 

'Ata 'ata lava le tamaloa o Sio, "Ua a la, le mea sili lava lena pe a malamala i ai ali'i 'son'."

 

Fai atu loa le tamaitiiti, "O le mea lea ua ou iloa, e alu le 'capitalism' i le potu o le 'working class', ae la e moe gapepe lava le 'government', ua tiga taliga a le 'People' e le tagi mai soo a le 'future' i lana pamper ua susu uma, ae le lagona e le 'working class' aua o le la e faalavalave ai lava a le 'capitalism'.