Fa’afetaia feterale polokalame taumafa vela a le TAOA
E ui i le tele o fa’asea mai ni isi o tagata matutua i le fa’aletonu o taumafa vela ina ua fa’atoa tatala le polokalame e tufatufa ai taumafa vela mo Amerika Samoa, peita’i ua fa’aalia e le Fa’atonu o le polokalame o taumafa vela a le Ofisa o Tagata Matutua ia Tafia Taimalelagi, le tauaao e lona Ofisa o se imeli fa’afetai mai le lala a le feterale o lo o fa’atupeina le polokalame, e fa’afetaia ai le Ofisa o le TAOA a Amerika Samoa, i le manaia o taumafa sa tufatufaina i le ulua’i aso o le polokalame.
“O ananei i le taeao (taeao ananafi) na maua mai ai se feso’ota’iga mai le Ofisa a le feterale, o lo o fa’atupeina le polokalame a tagata matutua...o lo o fa’amalo ma fa’afetai mai i le tulaga lelei sa i ai le tapenaina o taumafa vela mo tagata matutua i le atunu’u, i le ulua’i aso o le polokalame”, o se saunoaga lea mai le Fa’atonu o le Polokalame ia Taimalelagi, ina ua fesiligia e le Samoa News i sona finagalo e tusa ai o le tele o fa’asea mai tagata matutua e fa’atatau i le fa’aletonu o le taumafa sa tufatufaina i le aso Lua na te’a nei ina ua fa’atoa tatala le polokalame.
I se fa’atalatalanoaga a le Samoa News ma Taimalelagi, sa ia fa’amalulu ai i le atunu’u ona o ni fa’aletonu sa latou maitauina i le ulua’i aso o le polokalame, e le gata i le Ofisa autu i Pago Pago ae fa’apea fo’i i nofoaga eseese e 14 o lo o tufatufaina ai taumafa i le teritory.
“Ou te lagona ua eseese fa’amatalaga ua tu’uina atu e ni isi o le aufaigaluega i le au tusitala, ua mafua ai ona le sa’o fa’amatalaga ua maua e le atunu’u, ae o le tulaga lava ia i le polokalame o taumafa vela, e fa’alua ona tufatufa i le vaiaso, mo vaiaso e fa o le masina, afai fo’i e lima vaiaso o le masina, lona uiga o vaiaso uma fo’i na e lima e fa’alua ona tufatufa ai taumafa mo tagata matutua”, o le isi lea saunoaga a Taimalelagi.
FIAFIA TAGATA MATUTUA I LE TAUMAFATAGA
Na fa’aalia e ni isi o tagata matutua le fiafia i le tulaga sa i ai taumafa na latou taaaoina i le aso lona lua o le polokalame ananafi.
“Magaia le meaai o legei aso, kalosia ia alu alu ai lava fa’apea le lelei o meaai, a lelei lava le meaai e maua ua lagoga fo’i le malosi o le kigo lakou ia”, o le saunoaga lea a se tasi o tina matua o le polokalame.
O le taumafa sa tufatufaina ananafi, o fasimoa vela e lua ua se’i ese le ponaivi, kapisi, afa moli, araisa ma le faguvai.
Saunoa Taimalelagi e fa’apea, o le agaga atoa o lenei polokalame, ia maua le avanoa o tagata matutua e nonofo faatasi ai ma mafuta i se nofoaga se tasi, e faasoa ai taimi avanoa, fai ai taaloga ma talatalanoa ai foi i ni isi o mataupu nai lo le nonofo i totonu o aiga.
TAUMAFA O LO O TUFATUFA I VAIASO TAITASI
I le tulaga o taumafa o lo o tufatufa e le TAOA i tagata matutua i vaiaso ta’itasi, e ui e fesuisuia’i ae tasi lava le ituaiga taumafa e kiliva i le aso e tasi, ina ia laina tutusa uma ai tagata matutua.
“O le taumafa lea na tufatufa i le aso Lua na te’a nei, o le taumafa lava lena sa fa’atulaga mo le aso lea, e ese fo’i le taumafa ua fuafua mo nei (ananafi) ese fo’i le taumafa ua fuafuaina mo le vaiaso fou, lona uiga, e felanulanua’i taumafa o le a maua e tagata matutua”, o le isi lea saunoaga a Taimalelagi.
Ina ua fesiligia i ni isi o fa’asea mai tagata matutua i le le lelei o le auala e tautua ai i latou, e pei o le lulu’u o faguvai i lima ma tufa solo, atoa ai ma le la’u atu o taumafa i pikiapu, ae ua le tofi lelei tagata faigaluega e tufatufaina taumafa, na tali Taimalelagi, “ua uma ona fa’atonu le aufaigaluega a le TAOA o lo o gafa ma le galuega lea, ina ia atoatoa uma le toniga i le taimi e tufatufa ai taumafa e pei o totini lima, neti e kava ai le lau ao (hairnet) fa’apea ai ma le ie e kava ai le laei (apron), ina ia mautinoa e mama mea uma mo tagata matutua”.
Na toe fesiligia pe aisea la na tula’i mai ai lea fa’aletonu e pei ona maitauina i ni isi o nofoaga, i le leai o ni toniga a ni isi o le aufaigaluega, ae na saunoa Taimalelagi, “atonu ua le mautonu fo’i nai tagata faigaluega ona o le ulua’i taimi lea ua tatala ai le polokalame, ae o le mea moni ua uma ona fuafua e le TAOA tulaga uma e pei ona fa’asea i ai tagata matutua”.
TAGATA FAIGALUEGA TAOA MA TAGATA MATUTUA
Sa i ai ni isi o tagata matutua na toe fo’i i o latou aiga i le aso Lua na te’a nei, ina ua aga’i atu i le nofoaga autu i Pago Pago mo le pikiina o a latou taumafa, ae maua ai e le i lesitalaina i latou i le polokalame, ae o isi na fa’atonu e aga’i i nofoaga e tatau ona aga’i sa’o i ai, e pei o se tama sa fa’atonu e toe fo’i i nofoaga autu i Atu’u, o iina e tatau ona aga’i ai o ia, ina ua se atu i Pago Pago.
Saunoa Taimalelagi, e ui o le mea sa’o sa faia e le aufaigaluega pe afai e le i lesitalaina se tagata, ae sa tatau lava ia i latou ua tofia e avea ma ta’ita’i o nofoaga ta’itasi ona fai se fa’aiuga e tu’u atu ai se ipu meaai i le tama po o le tina e le i lesitala, nai lo le toe fo’i fa’anoanoa e aunoa ma se taumafa na maua.
“O le galuega e fa’aaoga i ai le tofa mamao, o matou nei o ta’ita’i (supervisor) o lala eseese nei e faia le fa’aiuga, e pei fo’i o a’u, sa i ai nai tagata matutua na o mai ae le o lesitala i le polokalame, ona ou fai lea i ai e toe fo’i se’i toe o mai e lesitala i le vaega lona lua o le polokalame, ae sa ou tu’uina i ai ipu taumafa e o ma latou, ona o le manatu alofa i le tautiga na malaga mamao mai ai”, o le isi lea saunoaga a Tafia.
TAGATA MATUTUA UA LESITALA
Na taua e Taimalelagi e fa’apea, e na o le 2025 le aofa’i o tagata matutua ua mae’a ona lesitala i le polokalame lea ua fa’agasolo mo le umi e 6 masina, a mae’a le 6 masina ia Novema, ona fa’atoa mafai lea ona toe lesitala i latou e le i lesitalaina mo le vaega lua o le polokalame.
Sa ia taua fo’i e fa’apea, e 6 masina le umi o le konekarate lea ua mae’a ona sainia ma fale’aiga e tolu lea o lo o kukaina taumafa mo nofoaga eseese e 14.
O fale’aiga e tolu e aofia ai Country Club o lo o tautuaina le itu i sisifo, Germaine Services o lo o tautuaina le ogatotonu, ma Omar Shalhout o lo o tautuaina le itu i sasa’e.
