Fa’amanino LBJ la latou auala fou e ao ai aitalafu a tagata

E le o toe umi se taimi ae mautu loa feutanaiga ua faia i le va o le Falema’i o le LBJ ma le malo, atoa ai ma le kamupani o le StarKist Samoa Inc, i le taumafai lea e tipi mai se vaega tupe itiiti mai totogi o tagata faigaluega o lo o nofo aitalafu i le falema’i, ina ia fa’a faigofie ai e le falema’i ona maua le avanoa e ao mai ai tupe o lo o nofo aitalafu ai le atunu’u i le falema’i.

 

Na taua e le Teutupe a le falema’i ia  Pauline Gebauer e fa’apea, ua toeititi lava maea feutanaiga o lo o faia e fa’aaoga ai le ‘payroll deduction’, ina ia faa faigofie ai ona ao e le falema’i tupe o lo o nofo aitalafu ai tagata i le falema’i.

 

Na taua e le taitaifono o le Komiti Fa’afoe a le LBJ ia Leilua Mase Akapo e fa’apea, e silia i le $6 miliona tupe o lo o aitalafu ai le atunuu i le falema’i e le o mafai ona ao i le taimi nei, ui o lea, ua manatu le komiti fa’afoe e faapau i lalo totogi o tautua a le falema’i, e le gata i le totogi e vaai ai le foma’i, ae faapea foi i ni isi o tautua sa sili ona taugata mo le atunuu, e pei o le potu e taofia ai i le aso e tasi le tagata mai fafo e le o se tagata nofomau, lea sa $695 i le po, ao lea ua pau i lalo i le $200 i le po.

 

Na faamanino e Gebauer i luma o le komiti a le senate e fa’apea, afai e mautu taumafaiga ua galulue i ai le falemai ma le malo, atoa ai ma le StarKist Samoa, o le a mafai ai loa ona ao mai se vaega tupe mo aitalafu ua tele tausaga o tauave mai.

 

Na fautua le afioga i le alii senatoa ia Magalei Logovi’i i le komiti fa’afoe, ina ia fa’amalosia le tulafono a le Ofisa o Femalagaaiga, e totogi ai e le ‘sponsor’ soo se vaega tupe e nofo aitalafu ai le tagata mai fafo i le malo, ona o lo o tigaina fo’i isi ‘sponsor’ e pei o ia e totogi pili e nofo aitalafu ai ‘nai ana tagata mai Samoa’ o lo o latou nonofo i lona aiga.

 

O le aoina o tupe o lo o aitalafu ai le atunuu i le falema’i, o se tasi lea o mataupu na aofia i saunoaga a ni isi o senatoa, ona o le isi lea malosiaga o le falema’i ma lana auaunaga, o le lava lea o tupe e fa’atino ai lana tautua, aemaise ai o le taumafai e foia le faafitauli ua tele tausaga o fetaia’i ma le falema’i, o le le lava lea o foma’i e tautuaina le atunu’u.

 

O se tasi o mataupu na laga e le afioga i le alii senatoa ia Soliai Tuipine Fuimaono i le taimi o le iloiloga, o se fa’afitauli sa la maitauina ma le alii kovana i le aso To’ona’i na te’a nei, ina ua alu atu i le falema’i ae fa’ailoa ane e tama’ita’i tausi ma’i mai le potu o le ICU le fa’afitauli o lo o latou feagai i lea aso, i le fiu lea e tau su’e se foma’i e tiute ae o lo o i ai se gasegase tigaina lava i totonu o le potu.

 

Na taua e Soliai lea fa’afitauli o se fa’afitauli “mataga ma le fa’atamala”, ae sili ai ona matuia ona sa molimauina e le alii kovana.

 

Saunoa Soliai, afai e moni le ripoti sa faailoa ane e tamaitai tausi ma’i ia te i laua ma le kovana, lona uiga o le isi lea mafua’aga o lo o mafua ai ona ma’imau soifua o ni isi o le atunuu e taunu’u atu i le falema’i, ona e fiu e tau saili ni foma’i.

 

Na faamalulu Leilua i le komiti a le senate ona o le faafitauli e pei ona taua e Soliai, ae o le a vaavaai toto’a i ai le komiti faafoe ina ia mautinoa e le toe tula’i mai lea fa’aletonu, peita’i na saunoa le Foma’i Sili ia Dr. Iotamo Saleapaga e fa’apea, soo se vaega lava o le falema’i e tula’i mai ai fa’afitauli fa’apea, e tatau lava ona i ai se ripoti tusitusia ina ia silasila i ai le pulega a le falema’i, peita’i e fa’ateia o ia i le mataupu e pei ona laga e Soliai, ae o le a vaavaai toto’a i ai ina ia mautinoa e le toe tula’i mai lea fa’aletonu.

 

Na fautuaina e le alii senatoa ia Saole Mila le komiti faafoe, ina ia fautua i foma’i e aua nei faia le galuega i se lagona faaituau, sei vagana o le kovana poo se tagata taualoa ona faatoa tali mai lea o le foma’i i se valaau, ae afai o se tagata maualalo ma faatauvaa ona le tali mai lea o le foma’i.

 

“Aua fo’i le faamuamuaina le tupe i a outou fuafuaga uma, leaga o le tupe o le agasala, a ia faamuamua le alofa i le atunuu o le mafuaaga lena na tofia ai outou i le Komiti”, o le fautuaga lea a Saole.

 

I le mataupu e fa’atatau i le avanoa o le Pulesili a le LBJ o lo o fa’asalalau, o le vaiaso nei lea ua amata fa’atalatalanoa ai e le Komiti Fa’afoe e amata fa’atalatalanoa ma iloilo ai tusi talosaga e 10 lea ua mae’a ona taunu’u atu i luma o le komiti.

 

Saunoa Leilua e fa’apea, sa i ai le manatu e tatau ona amata ane le tausaga tupe fou lenei i le aso Lulu na te’a nei “ua saofa’i le Pulesili fou i lona nofoa”, ae talu ao ni isi o vaega o le tulafono e manaomia ona faamalie, o le mafuaaga lea ua tuai laititi ai sa latou faaiuga, ma le talitonuga e tatau ona maua le Pulesili ae lei maea le masina lenei o Oketopa.

 

Na fautua le afioga i le senatoa ia Mauga T. Asuega i le komiti faafoe ina ia galulue malosi e ao mai tupe o lo o aitalafu ai le atunuu, ina ia fesoasoani i tupe o lo o faatupe ai le tautua a le falema’i, aua e to’atele le atunuu ua manana’o e faamuta loa le lafoga 2%, ae i lona talitonuga, e tele le fesoasoani a le 2% i le auaunaga a le falema’i.