Ads by Google Ads by Google

Fa’atula’i Ta’ita’i Papua lu’itau mo ‘au ta’aalo uma Pasefika

Ao toe 3 ai aso o loo totoe o ta’aloga lona XV Pasefika o lo o talimalo ai le malo o Papua Niu Kini i le vaiaso nei, ua fa’atula’i ai e Ta’ita’i o le malo o Papua se lu’itau mo isi uma ‘au ta’aalo a le Pasefika e aofia ai ma Amerika Samoa, i lo latou fa’alauiloaina lea o meaalofa tupe ua sauni le malo e tu’u atu mo tagata ta’aalo uma ua manumalo i pine eseese mai a latou ta’aloga.

 

I se fonotaga ma tusitala i le aso ananafi, na fa’ailoa ai e le Sui Sooupu o le malo o Papua se fuafuaga ua faia e le malo o Papua, i le fa’aavanoa lea o le tusa ma le K5.5miliona tupe Papua e faimeaalofa atu ai le malo i tagata ta’aalo uma lava sa maua a latou pine mai ta’aloga eseese uma sa tausinio ai.

 

Na taua e le sui sooupu a le malo i tusitala e fa’apea, e K20,000 lea ua pasia e le malo e tu’u atu mo le pine auro, K10,000 le pine siliva ae K5,000 le pine apamemea.

 

“O le agaga o le malo o Papua, ia iloa e tagata ta’aalo o loo naunau le malo e atia’e pea ta’aloga eseese i totonu o le malo, ina ia tautua ai Papua Niu Kini i totonu o le Pasefika,” o le saunoaga lea a sui o le malo o Papua.

 

Sa ia saunoa fo’i e fa’apea, “Atonu e taua fo’i lenei lu’itau ua fa’ataoto e le malo o Papua e fai ma fa’ata’ita’iga i atunu’u uma o le Pasefika o loo auai a latou ‘au i ta’aloga i lenei tausaga, ina ia unaia i latou e faia ni meaalofa mo a latou au ta’aalo.”

 

E lei finagalo le Minisita o Ta’aloga a Amerika Samoa mo Ta’aloga a le Pasefika, le afioga i le Fa’atonusili o le Matagaluega o Tupulaga Talavou, Tina ma Tama’ita’i ia Jonathan Fanene e tu’u mai sana saunoaga e tusa ai o lenei mataupu, ina ua fesiligia e le Samoa News i le taeao ananafi.

 

Saunoa Fanene e fa’apea, “E taua le mataupu ua fa’atula’i mai e le malo a Papua, ae leai sa’u tali e mafai ona tu’uina atu i le taimi lenei, se’i fa’aolatia atu i fanua le faigamalaga ma maua se feiloaiga ma le afioga i le Kovana Sili ia Lolo Matalasi Moliga, ona toe maua lea o se isi fa’amatalaga e tusa ai o le mataupu.”

 

Sa fesiligia fo’i e le Samoa News le afioga i le ali’i kovana ia Lolo i le vaiaso ao lumana’i ai le malaga mai o le ‘au ta’aalo e tausinio i ta’aloga nei, poo i ai sona finagalo i le tu’uina atu lea o ni meaalofa tupe mo soo se tasi e manumalo i se pine auro mo Amerika Samoa.

 

Na taua e le ali’i kovana i le Samoa News e faapea, e taua le fuafuaga, o se tulaga fo’i e tatau ona fai, peita’i e le o talafeagai ma le tulaga o loo i ai le itu tau tupe a le malo i le taimi nei, ona o loo vaivai tulaga o tupe a le malo, ae atonu e talafeagai mo se isi taimi o i luma.

 

Na taua e ni isi o Faiaoga o ‘au malaga a Amerika Samoa o lo o i Papua e faapea, e tatau ona vaavaai le malo i se fuafuaga e fai mo au ta’aalo uma a le atunuu sa tausinio i ta’aloga i lenei masina, ina ia i ai ni meaalofa poo se fa’aafe e fai e fa’ailoa ai e le malo lo latou fa’afetaia o i latou nei sa fai ma ave fu’a a le atunu’u i ta’aloga a le Pasefika.

 

“Afai e le gafatia e le malo ona tufa ni meaalofa tupe mo i latou sa maua pine, ao sina mafutaga e tu’u fa’atasi ai fo’i i latou uma i se taumafataga, poo se savali fa’aaloalo (parade) e aloaia ai la latou taumafai,” o le saunoaga lea a le isi faiaoga e le’i finagalo e fa’ailoa lona suafa.

 

E talitonu le Samoa News, sa foa’i e le malo o Amerika Samoa se fesoasoani tupe e $50,000, mai lalo o le Ofisa o Tupulaga Talavou, Tina ma Tama’ita’i e fesoasoani ai i le malaga a ‘au ta’aalo mo Papua.

 

Na taua e ni isi o faiaoga a ‘au ta’aalo a Papua sa fesiligia e le Samoa News, e le tatau i le malo ona latou toe faia lenei fuafuaga o le tufa o meaalofa tupe i au ta’alao ua manumalo i pine, ona e faitau miliona ma miliona tupe sa fa’aalu e tapena ai le taligamalo mo ta’aloga a le Pasefika.

 

Na taua e le faiaoga o le ‘au Basketball a Papua i le vaega o ali’i ia Peter Kovora e fa’apea, e le talafeagai le maua e le tagata taalo e to’atasi sa maua lana pine auro le K20,000, ma le au e to’atele sa latou manumalo fo’i i le pine auro ae K20,000 fo’i le latou tupe e maua.