Fagogo: O Le Sone Vevela — Vaega 134

Fa’atalofa atu i lou alafa’i mai i le manuia i lenei taeao fou i le tausiga alofa a lo tatou Matai oi le lagi, e ao ai ona o tatou fa’apea ifo, “Le Atua e, o Oe o le pogai o mea lelei uma, fa’afetai i Lou alofa ma Lou agalelei mo i matou e le mavae, ia fa’afo’i atu pea le vi’iga i Lau Afio, Amene.”

 

A’o faia pea le galuega fita a le Vaega a le Ami a le Malo Tele, lea ua alo atu nei e fa’amamate uma manuki, o le taimi lea, ua feagai le ali’i foma’i o Peter Jahrling ma ana su’esu’ega i totonu o le potu numera 4, i le nofoaga a le Ami i Fort Detrick.

 

Ua fa’aaoga nei e Peter ia suti puipuia lea e masani ona fa’aaoga e foma’i e galulue i totonu o le potu o lo’o i ai virusi i le nofoaga lea a le Ami. O vaega ma totoga o manuki ia na avane mai Reston Virginia, o lea ua fai ai nei su’esu’ega a le ali’i foma’i. Ua taumafai nei e sa’ili pe fa’apefea ona a’afia manuki i le virusi, ae pe fa’apefea fo’i ona sosolo ma a’afia ai manuki e tele i totonu o le nofoaga i Reston.

 

O le taimi fo’i lea, o lo’o galue le ali’i o Tom Geisbert i le va’ai lea o le virusi e ala i lana meava’ai fa’apitoa po’o le microscope. E i ai taimi e fai lava ma fetaui ai Peter ma Tom i totonu o le ofisa.Ua fesili le tasi i le isi, po’o a mai ia, ae pe ua lagona fo’i se tiga o lona ulu. O le tali, e leai, o lo’o manuia lava i la’ua uma.

 

O i la’ua nei na o la mauaina le virusi, ma atonu fo’i o le a fa’aigoa e i la’ua nei le virusi pe afai o le a ma’ea le la galuega. O lea la ua galulue punoua’i nei, ina ia sa’ili le mafua’aga na le fa’apogai ua mama’i ai manuki i le fale o manuki i Reston, Virginia.

 

Fai mai, ina ua ma’ea le la galuega i se tasi aso, na alu ai loa le ali’i fomai o Peter Jahrling i lona fale ma ua fai ‘aiga ma lona to’alua ma le la fanau. Na toe alu ane i le nofoaga a le Ami, lea o lo’o fai ai ana su’esu’ega ma toe galue ai se i o’o i le leva o le po.

 

E taunu’u ane le ali’i foma’i, ua matua’i fa’atumulia le vaega lea o le nofoaga a le Ami, o lo’o pisi lava le tagata ia i le fa’atinoina o lana galuega. Ua toe fai nei le suti fa’apitoa o le ali’i foma’i ma alu loa i totonu o le potu numera 4, lea o lo’o i ai virusi mo ana su’esu’ega.

 

O lo’o tulimata’i pea e Peter Jahrling ana su’esu’ega i o la toto ma le ali’i o Peter Geisbert, po’o i ai se suiga o le a alia’e mai ai, peita’i, e leai, o lo’o lelei lava mea uma. Ua fa’asolosolo nei ona mafaufauga i le mea na tupu i le ali’i tausi manu lea na fa’asuati ma ua ave i le falema’i mo togafitiga. Na tau lagona ai le popole o le ali’i foma’i, ona afai ua a’afia lenei tagata i le Ebola, o lona uiga, e fa’aaoga e le virusi le ea e manava ai le tagata e fealua’i solo ai ma a’afia ai tagata atoa ma manu.

 

Ua alu nei le ali’i o Peter Jahrling ua tu’u tama’i fagu o lo’o i ai lona toto i luga o le laulau e siaki ai pe mata e mumu mai ona iloa ai lea o le tulaga ua o’o i ai ia. Na iloa atu nei e le ali’i foma’i, ua mumu mai ae o le lanu meamata, ana fa’apea e mumu mai ma toe liua i le lanu mumu, o lona uiga ua tupu le fa’alavelave, ua maua ia i le Ebola.

 

Peita’i, na iloa atu e le ali’i foma’i, e leai, ua na o le lanu meamata lea o lo’o mumu mai, ma e o’o fo’i i le toto o le ali’i o Tom Geisbert, o le mea lava e tasi, o lona uiga la, e le i a’afia i la’au, ae e fa’alagolago i le taimi.

 

E faia pea…

 

Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec