Fagogo: O Le Sone Vevela — Vaega: 167
Fa’atalofa atu i le maleifua mai o le atunu’u i fanuga lelei o lenei aso fou, o se aso ua fa’aopoopo e le Atua mo i tatou, a’o tatou ola ma soifua ai i luga o le foga’ele’ele. E ao ai ona o tatou fa’apea ifo, “Le Atua e, o Oe o le Alefa ma le Omega, o le Amataga ma le Muta’aga o mea uma lava, fa’afetai i Lau pule fa’asoasoa i lo matou ola i aso uma lava, ia fo’i atu lava le vi’iga i Lau Afio i mea uma, Amene.”
Fai mai le fa’amatalaga a le tusitala o Richard Preston, na alu fo’i lana asiasiga i le nofoaga na tausi ai manuki i totonu o Reston. Manatua, ua le toe i ai lenei fale, ona ua uma le taimi na lisi ai i le kamupani a le Hazelton Washington, ma ua avea nei o se fale tu’ufua. Ua alu nei le sa’iliga a le ali’i o Preston, ma na ia va’aia le louloua o le tau i totonu o Uosinitone i lea aso. Ae sa leai se tasi na iloaina lana su’esu’ega lea, ona ua ia iloa, ua le toe i ai ni manuki i totonu o le fale lenei, ae o lona fia iloa pe o le a le tulaga ua o’o i ai le nofoaga sa tausi ai manuki, ae maise o le nofoaga na mafua ai ona fa’aigoa le virusi o le Ebola Reston.
Fai mai, ina ua taunu’u i le nofoaga lenei, sa ia va’aia ai se va’aiga ua foliga mai o se nofoaga e tatanu ai tagata ua maliliu. Ua leai se mea e toe ga se, ua leai se pisapisao, ua matua’i filemu le nofoaga atoa. O le tele o faitoto’a o le fale atoa, o lo’o tautau ai saini mo e o tau su’e ni fale e fai ai a latou pisinisi, (For Rent). Na o’o a’e i lona mafaufau le manatu e fa’apea, ua le a’afia i le virusi, ae ua a’afia i le vaivai o le tamaoaiga.
Na savali nei e aga’i atu i le pito i tua o le fale, ma sa ia iloa atu ai saini a le Ami a le nofoaga o Fort Detrick, o lo’o fa’apipi’i mai i le faitoto’a. Na a’apa atu nei lona lima e tau tatala, ae tago atu, ua matua’i loka mau lava. Na ona iloa atu le tele o mea fa’apipi’i, e i ai tape, o isi ituaiga mea fa’apipi’i e i ai ku lu, o lo’o paepae mai i le isi itu o le fale.
Na tau autilo nei i totonu o le fale, ma na ia iloa ai ua leai se mea e tasi o totoe i totonu o le fale, atonu o le galuega lea sa feagai ai ma le Vaega a le Ami, lea sa ta’ita’ia e le ali’i foma’i o Jerry Jaxx ma le ali’i foma’i o Eugene Johnson.
Na liliu nei ma tilotilo atu i le isi itu ina ua ia fa’alogoina le pao mai o le polo, ma na ia iloa atu ai se tamaititi o lo’o popo le polo ta’alo i le itu lea. Ai ona o le savili tele o lea aso, o lea na ia fa’alogo atu ai e foliga mai o ni tamaiti laiti o lo’o pisapisao mai i lalo atu o le mati’e lea e tu ai le fale lenei. Na liliu nei ma savali atu i ai, i lona fia iloa pe moni lana fa’alogo, ioe, e moni lava, o le a’oga a tamaiti lea o lo’o i le itu lea o le maupu’epu’e, ma e foliga mai, ua malolo, ona o lea ua fai nei ta’aloga a tamaiti i luga o suigi ma fa’aluega.
Ua ‘ata’ata ma toe liliu mai i le itu o lo’o i ai le fale. Ua savali mai nei ma tau autilo mai i totonu o le fa’amalama, ae na pupuni atoa lana va’ai e se la’au ua ola ma sosolo i totonu o le fale. Na tau mafaufau nei le tusitala, pe fa’apefea ona maua e le la’au lenei le suavai e ola ai. Ua taumatemate e Richard Preston, pe o le a le ituaiga la’au lenei, ae ona iloa ai, o le la’au e igoa o le Tartarian honeysuckle. Fai mai, o le mutia e ola i nofoaga ua le toe fa’amamaina, po’o nofoaga ua tu’ufua.
O fua o le la’au lenei, fai mai, e te fiu e sogisogi i ai, e leai sona manogi, ae e manogi e pei o le virusi, ma e lauolaola i nofoaga ua tu’ufua ma ua le toe fa’aaigaina. Fai mai le fa’amatalaga a le ali’i tusitala, o le la’au lenei, na fa’amanatu mai ai i a te ia Tartarus,-o le lau’ele’ele o tagata ua maliliu i le Virgil’s Aeneid, fai mai o se lalolagi o lo’o i le pito i lalo o le lalolagi lenei o lo’o tatou ola ai, ae o se lalolagi e mafai e aitu ona musumusu i o latou lava ataata.
Ua le mafai ona au lana va’ai i tua atu o le la’au lenei, ona ua pupuni atoa, ae ua foliga mai o lo’o ia tilotilo atu i se toga vaomatua, ma se nofoaga sa nofonofo ai le virusi mata’utia. Na toe savali nei i le isi itu o le fale, ona o lona fia iloa tonu po’o fea na i ai manuki ia na mama’i ma fa’atama’ia e le virusi o le Ebola Reston, ae na ia maua ai, na o le lipine fa’apipi’i a le Vaega a le Ami i Fort Detrick.
E faia pea…
Fa’aliliu: Akenese Ilalio Zec
