Fautua Galea’i ia Lolo e su’esu’e atili mataupu faatatau ‘payout’

Ua talosagaina e le Taitaifono o le Komiti o le Faagaioiga o le malo a le Senate ia Galea’i M. Tu’ufuli le Kovana Sili ia Lolo Matalasi Moliga, ina ia toe iloilo ma su’esu’e le mataupu i tupe mo totogi faai’u (payout) na maua e ni isi o sui o le Faigamalo ua mavae atu, ina ia mautinoa sa tusa ma le tulafono le totogiina atu o nei vaega tupe ta’itasi.

 

I se tusi a Galea’i na tuuina atu ia Lolo i le aso 24 Setema, 2013 sa taua ai e Galea’i lona fia faasoa atu i le alii kovana o faamaumauga ua maua e le komiti i le mae’a ai o ana suesuega sa faia, e faatatau i tupe sa totogi atu i sui sa filifilia a le faigamalo ua mavae atu e aofia ai le kovana sili, lutena kovana ma faatonusili.

 

Na taua e Galea’i i lana tusi e faapea, ina ua maea se suesuega faapitoa sa alo atu i ai le komiti, na maua ai e tusa ma le $897,164.87 le tupe sa totogi atu e le malo o Amerika Samoa i le kovana sili, lutena kovana, faatonusili ma ni isi o tagata faigaluega mo le nofoaiga ua mavae atu.

 

I suesuega atili a le komiti i lenei mataupu e pei ona saunoa Galea’i, e atagia mai ai o ni isi o nei totogi faai’u sa le’i tusa ma le tulafono lona totogiina atu.

 

“I le faaiuga la a le komiti ina ua maea lana suesuega, ua matou tuuina atu ai lenei mataupu i le Faigamalo mo le faia i ai o ni isi suesuega atili, pe sa talafeagai ma le tulafono le totogiina atu o tupe nei i sui o le nofoaiga ua mavae atu, ae pe sa i ai foi ni tupe sa totogi atu ae lei tusa ai ma ala o le tulafono,” o se vaega lea o le tusi a Galea’i ia Lolo.

 

E fa vaega ua fautuaina e Galea’i ia Lolo e ao ona faavae i ai la latou suesuega e faatatau i lenei mataupu, ma o ia vaega e fa e aofia ai le Tulafono ‘4.0110’ e faatatau i alauni mo le kovana ma le lutena kovana, e le o taua mai ai ni livi tausaga po o ni livi ma’i i lea vaega o le tulafono; o livi ma’i e pei ona faataoto mai i le tulafono ‘7.1202’, lea o lo o manino mai ai le maualuga e faatapulaa ai le aofa’i o livi ma’i e tatau ona maua; o livi tausaga e pei ona faataoto mai i le tulafono ‘7.1203’, lea fo’i o lo o manino mai ai le maualuga e faatapula’a ai le aofa’i o livi tausaga e tatau ona maua; ma le mataupu i ova taimi e pei ona faataoto mai i le tulafono ‘7.1004’, lea e tapula’a mai ai le tuuina atu o ni ovataimi mo i latou e tofia e le kovana.

 

“E fai a’u ma sui o le komiti e talosagaina ai lau afioga ina ia faataunuu se suesuega auiliili e faatatau i tupe sa totogi atu mo totogi faai’u, ma ia faia se gaioiga e toe faafo’i mai ai ni vaega tupe e le’i tusa ma le tulafono le totogiina atu ia i latou nei,” o le vaega faaiu lea o le tusi a Galea’i ia Lolo, faatasi ai ma lona faapipiiina atu o le kopi o le lisi o i latou uma sa maua totogi faai’u mai le nofoaiga ua mavae atu.

 

E pei ona taua i le lisi na tuuina atu i le kovana, o le siaki a Togiola T.A Tulafono na maua e $39,406.29, ae o le siaki a Faoa Aitofele Sunia e $34,812.15.

 

I tulaga o itula faaopoopo (comp time), o le afioga i le alii senatoa ia Soliai Tuipine Fuimaono e pito tele ana itula sa totogi i le aofai e 1,096, a’o avea o ia ma Komesina o le Ofisa o Palota, sosoo ai ma Hisatake Kueni A e 264.5 ana itula sa maua, ma le tagata pito maualalo e 11 ana itula sa maua.

 

Mai le toa 61 o i latou sa maua totogi faai’u, o le afa o i latou nei sa galulue i le Ofisa o le Kovana Sili.

 

O lo o taua foi i le ripoti, e to’a 6 isi sui o le nofoaiga ua mavae atu e lei maua ni o latou totogi faaiu, ma o i latou nei e aofia ai faatonu e to’alima ma le sui faatonu e toatasi.

 

O le kopi o lenei tusi sa tuuina atu i le afioga i le peresetene o le Senate ia Gaoteote Palaie Tofau ma afioga i senatoa uma o le maota maualuga, faapea ai sui o le kapeneta a le malo e pei o le Loia Sili ia Afoa Suesue M. Lutu; Faatonusili o Tagata Faigaluega a le malo ia Sonny Thompson; Teutupe a le malo ia Falema’o M. Pili, ma le faatonusili o le Ofisa o le Paketi a le malo ia Catherine A. Saelua.