Fesiligia le mafua’aga ua to’atele ai Teine Tausima’i mai fafo


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

Ua fesiligia e le afioga i le ali’i Faipule mai le afioaga o Pago Pago ia Vesiai Poyer Samuelu le mafua’aga ua ala ai ona to’atele tagata tausi soifua mai fafo ua galulue i le falema’i o le LBJ i Faga’alu.

 

Saunoa Vesiai i luma o le maota o sui i le vaiaso na te’a nei e fa’apea, sa faia sana sailiiliga i le to’atele o Tama ma Tina matutua o lo o fa’ataotolia i le maota gasegase i Faga’alu ona o gasease o le tino, i le tulaga o lo o i ai le tautua a tagata tausi soifua o lo o i ai poo lelei le tausiaina o le mamalu o le atunu’u.

 

“O le ripoti sa tuuina mai e Tama ma Tina matutua, e sili atu le lelei o le auaunaga a tausi soifua Samoa nai lo tausi soifua mai le atunu’u o Filipino o lo o tumu ai le falema’i,” o le saunoaga lea a Vesiai.

 

Na taua e Vesiai e fa’apea, o fa’amatalaga sa maua mai i lana sailiiliga, na taua ai e Tama ma Tina matutua o loo faataotolia i le maota gasegase le faigofie lea o le fesootaiga ma tausi soifua Samoa nai lo Filipino. E le gata e malamalama lelei i latou i le gagana Samoa pe a fesoota’i, ae amio fa’aaloalo fo’i i latou toe lelei le va fealoa’i.

 

Sa ia tau sailiina le mafua’aga ua ala ai ona to’atele tagata tausi soifua mai Filipino ua galulue i le falema’i a le atunu’u, ae o le ripoti sa ia maua, ua fa’aitiitia le polokalame o lo o fa’afailele mai ai tausi soifua mai le Kolisi Tuufaatasi a Amerika Samoa.

 

Saunoa atili Vesiai e fa’apea, sa ia fesiligia le mafua’aga ua faaitiitia ai le to’atele o tamaiti o lo o auai i le polokalame o le Nursing Program i le Kolisi Tuufaatasi, ae o le ripoti sa tuuina atu ia te ia, o le suiga sa faia e le Kolisi Tu’ufa’atasi, lea ua fa’aitiitia ai le aofa’i o Faiaoga e auina atu i le Kolisi mo le a’oa’oina o fanau aoga.

 

Saunoa Vesiai e fa’apea, e taua tele le to’atele o alo ma fanau a Samoa e fa’auu mai i lenei polokalame, e le gata e faigofie mo nai Tama ma Tina matutua o lo o autova’a atu i le maota gasegase, ae maua ai fo’i ma avanoa e tautua ma galulue ai i latou nei i le falema’i e tasi a le atunu’u.

 

“Silasila i le tulaga ua i ai le setete o Hawaii, o le tele o avanoa i galuega ma soo se mea lava i totonu o le malo, ua ave uma e tagata mai atunu’u eseese o loo lolofi atu ma nonofo i totonu o Hawaii. Ou te le manatu e tatau ona tupu se tulaga fa’apea ia Amerika Samoa,” o le saunoaga lea a Vesiai.

 

I le faaiuga o lana saunoaga, sa ia talosagaina ai loa le Komiti o le Soifua Maloloina a le maota mo se iloiloga e fa’atalanoaina ai lenei mataupu.

 

Na tula’i le afioga i le ali’i Faipule ia Faimealelei Anthony Fu’e Allen ma ia lagolagoina le finagalo fa’aalia o Vesiai i le tulaga o le soifua maloloina o le atunu’u.

 

Saunoa Faimealelei e fa’apea, e foliga tutusa lava lana mataupu ma le mataupu sa saunoa i ai Vesiai, ona o taumafaiga lava ia siitia le soifua maloloina o le atunu’u atoa.

 

Ae i le mataupu o loo auina atu ai gasegase i fafo mo togafitiga, na fesiligia ai Faimealelei i le mafuaaga ua ala ai ona le agava’a tagata mai fafo ua silia i le ta’i 30 tausaga o tautua ma auauna i le malo o Amerika Samoa i le polokalame o le medicare.

 

Mo se faataitaiga e pei ona saunoa Faimealelei, o le polokalame lea ua auina atu ai tagata Amerika Samoa e togafiti i Niu Sila, o se polokalame lelei ma faigofie, peita’i o le fa’afitauli, e na o tagata Amerika Samoa lava e mafai ona totogi ma fa’atupe e le medicare a latou togafitiga ma talavai uma e mana’omia, ae le agava’a ai tagata mai isi atunu’u o loo aumau ma nonofo mau i Amerika Samoa.

 

Na taua e Faimealelei e fa’apea, o se tulaga lelei le tatau ona toe silasila le Fono ma le malo o Amerika Samoa i lenei mataupu. O i latou o lo o aumau i Amerika Samoa, ma ua silia i le ta’i 30 tausaga o tautua pea i le atunu’u, e le gata o loo totogi le latou lafoga i le malo ae o loo totogi fo’i le latou medicare.

 

“O le itu e fa’anoanoa ai, e leai se vaega o lenei polokalame e agava’a ai nai tagata nei pe afai e malaga atu i Niu Sila mo togafitiga, se’i vagana ai le aga’i atu i Hawaii ma Amerika e agava’a ai latou i lalo o le medicare,” o le saunoaga lea a Faimealelei.

 

Sa ia taua atili fo’i e fa’apea, ua sili atu ona faigofie le malaga i Niu Sila mo togafitiga, e le gata e faigofie le talosagaina o visa mo nai tagata mai fafo, ae to’atele fo’i aiga ma uo e mafai ona fesoasoani ane i le taimi o a latou malaga.

 

O le mataupu i le fesiligia o le mafua’aga ua toatele ai tausi soifua mai fafo e galulue i le falema’i i Faga’alu, e le o se mataupu e fou i le fa’afofoga a le to’atele aemaisae ai le Fono Faitulafono.

 

Na taua e se tasi o Tausi Soifua sinia mai le falema’i o le LBJ e faapea, o le mafua’aga autu ua ala ai ona to’atele tagata tausi soifua mai Filipino e galulue i le LBJ, ona e le to’atele ni tagatanu’u o Amerika Samoa e fiafia i lenei auaunaga.

 

Mo se fa’ata’ita’iga e pei ona saunoa lea sui mai le Asosi o Tausi Soifua, i le tele o tausaga o taumafai mai le polokalame o le Nursing Program i le Kolisi Tuufaatasi, e fiu lava e una’i ma fa’atosina fanau aoga ina ia auai i lenei polokalame, e to’a laiti lava i latou e naunau e talia.

 

Saunoa atili fo’i le sui sinia o le vaega o tagata tausi soifua e fa’apea, talu mai le tele o tausaga o le tautua a tausi soifua mai Filipino i le LBJ, latou te le i mauaina lava ni fa’asea mai ni isi o le atunu’u e fa’atatau i le le lelei lea o le auaunaga o lo o ofoina atu i le mamalu o le atunu’u.

 

Na taua e le afioga i le ali’i Kovana ia Lolo Matalasi Moliga i se tasi o ana saunoaga i le fa’atauaina o le aso faapitoa o Tausi Soifua i Amerika Samoa ma le lalolagi, o le avea ma tagata tausi soifua, e le gata o se galuega e le faigofie, ae o se galuega fo’i e saili gata nisi e tautua ai.

 

O le vaiaso fou lea ua fa’atulaga e faia ai se iloiloga a le Komiti o le Soifua Maloloina a le maota o sui ma sui o le Soifua Maloloina a le malo faapea ai ma le falema’i o le LBJ i Faga’alu, mo le talanoaina o tulaga uma e pei ona folasia e le afioga i le ali’i faipule ia Vesiai.