Ads by Google Ads by Google

Fa’aaliga Tu ma Aganu’u a le Pasefika 2024: ‘E tasi le tino, tasi ona tagata, o le vasa e tasi, o le Pasefika e tasi’


Le afioga i le Taitai tufuga vane (carver) a le aumalaga mai i Amerika Samoa ia Tootoo Tile Talamoa Tuala-Tamailelagi, i le fale o lo’o fa’atinoina ai lenei galuega taulima e tufuga vane (carvers) uma mai i motu ‘ese’ese o le Pasefika, i le fa’agasologa o le Fa’aaliga lona 13 o Tu ma Aganuu o le Pasefika, lea o lo’o faia nei i Honolulu, Hawaii, se’ia pa’ia le aso 16 o Iuni. [ata foai]

O nisi o tufuga vane (carvers) mai i motu o le Pasefika o lo’o auai atu nei i le Fa’aaliga lona 13 o tu ma aganu’u a le Pasefika, lea o lo’o fa’ataunuuina i Honolulu, Hawaii. O lenei fa’aaliga sa amataina mai i le faaiuga o le vaiaso na se’i mavae atu nei, ae o le a fa’ai’uina i le aso 16 o Iuni. [ata foa’i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

I le tatalaga aloa’ia o Fa’aaliga lona 13, o tu ma aganu’u a le Pasefika 2024 (FestPAC), sa saunoa ai le to’oto’o a Samoa, “E tasi le tino, tasi ona tagata, o le vasa e tasi, o le Pasefika e tasi”.  

Ma o se tuleiga na faapea ona avea ma manulauti o lea afiafi i tagata ma aumalaga eseese uma o motu o le Pasefika, sa aofia potopoto i le ‘Stan Sheriff Center’, i Honolulu, Hawaii, mo le tatalaga aloaia o lenei faamoemoega, lea sa amataina mai i le fa’aiuga o le vaiso ua tuanai, ma o le fa’aauau ai pea mo leisi 6 aso o totoe.

E pei ona sa fa’aleoina e le aumalaga mai Rapa Nui i lea lava afiafi, “O i tatou o uso ma tuafafine/tuagane, mai i le aiga e tasi.”

Ua fa’aautuina lenei faamoemoe mo nei aso e 10, o le “Ho’oulu Lahui, toe fa’aolaina o motu uma o le Pasefika”.  Lea  sa faaleoina e le faatonusili o lenei fuafuaga, ia Dr. Aaron Sala, o le uiga o nei upu o lo’o i le gagana Hawaii, e sau mai i le aiga tupu o Hawaii, i le 1870, lea sa faatonuina ai tagata o Hawaii e toe faamumuina mai a latou tu ma aganu’u, ma toe fa’aolaina mai le malo.

Sa saunoa Dr. Sala le opogiina e lenei manaulauti o tagata uma o le Pasefika, i so’o sona vaega o iai.  Ma sa ia ta’ua le tino mai o lenei manulauti i le taimi o le tatalaga aloaia o le FestPAC, i le faaiuga o le vaiaso ua tuanai atu.

E late i le 30 motu eseese o le Pasefika sa auai ona tagata i le amataga o lenei polokalama ma a latou tagavai sa agiagia i le ‘ea ma loto ua tumu i le mitamita ona o o latou ‘faasinomaga’.

Sa faatumulia le fale tele i pesega malie ma siva ‘ese’ese ma ua na’o sina vaega, o fa’afiafiaga sa fa’ataunu’uina talu mai lena afiafi.

Na fa’aalia e Dr. Sala lona agaga fiafia ma le fa’afetai i le milomio fa’atai o tama ma tina matutua faapea le fanau talavou mai motu ‘ese’ese.

E pei ona sa saunoa Dr. Sala, o le sini autu o lenei faamoemoega talu mai lona ulua’i fuafuaina, o le fauina lea o so’otagata i le va o tama ma tina matutua, faapea le autalavou, ina ia faamautuina le so’otaga o le autalavou ma la latou aganu’u.  Ma ua avea lenei fuafuaga ma auala ua mafai ona u’unaia ai le autalavou, le malosi o malo, nu’u ma aiga, e toe tautatala i a latou gagana, ma le atatamamai i a latou galuega taulima fa’aleaganu’u.

Sa saunoa foi le tamaitai ia Makanani Sala, le fa’atonusili o le polokalama sa faataunu’uina i lea afiafi, o se fa’alagona le mafa’amatalaina, i le tagataga’i atu i aganu’u ma atunu’u ‘ese’ese mai i tafa o lenei lalolagi, o se lagona fa’alotomaualalo lo latou auai mai, ma o se mitamitaga ma se fa’ane’etaga i tagata o Hawaii, e talimalo ia i latou, i lenei tausaga.

O le faaiuga o le vaiaso, sa faapea ona amata fa’agasolo ai fa’aaliga ‘ese’ese a motu uma o le Pasefika, i totonu o se ‘nu’u’.  Sa tofutofusia le tele o fale ‘ese’ese na fa’atuina ma fa’atinoga ‘ese’ese na fa’aalia ai tu ma aganu’u ‘ese’ese a le Pasefika.

Sa faapea foi ona ia fa’afiafiaga na faia ma fa’aaliga la’ei, o fa’aaliga lauga ma isi mea matagofie ma le uiga ‘ese sa maimoaina e tagata maimoa o Hawaii, i le faaiuga o le vaiaso.

O le aso ananafi sa toe aofia potopoto uma ai sui mai motu ‘ese’ese mo se sauniga lotu, sa faataunuuina lava i le ‘Stan Sheriff Center’, lea na fa’ataunu’uina ai pesepesega fa’alelotu ma talosaga molia.

O le a fa’aauau ai lenei polokalama taua se’ia o’o atu i le aso Sa a sau nei, Iuni 16, 2024.