Ads by Google Ads by Google

Faamanino mafua’aga e le agava’a ai tagata mai fafo Polokalame Medicaid


Afioga i Faipule o le Maota o Sui i le taimi o le iloiloga ma le Faatonusili o le Ofisa o le Medicaid a le malo i le vaiaso na te’a nei [ata AF]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA - O le iloiloga i le va o le Komiti o le Faagaioiga o le Malo a le Maota o Sui i le vaiaso na te’a nei ma le Faatonusil o le Ofisa o loo faatautaia Tupe mo le Polokalameo le Medicaid a Amerika Samoa ia Sandra King-Young, na faamanino ai le mataupu e fa’atatau i le mafua’aga e ala ai ona le agava’a tagata mai fafo o loo nonofo ma aumau i Amerika Samoa i le Polokalame o le Medicaid.

 

O le iloiloga na taitaia e le afioga i le alii Faipule ia Vesi Talalelei Fautanu Jr, o le Taitai o le Komiti o le Soifua Maloloina a le Maota o Sui, lea sa talanoaina ai mataupu i le mafua’aga e le agava’a ai tagata mai fafo ua aumau ma nonofo i Amerika Samoa i le polokalame o le Medicaid, faapea ai ma le mafua’aga ua ave ai gasegase e togafiti i Niu Sila ae le o Hawaii.

 

Saunoa le Tamaitai Faatonusili ia King-Young e faapea, o le tulafono e pei ona i ai le polokalame o le Medicaid, o se tulafono na pasia e le Feterale i tausaga ua mavae, i le taimi e le i toatele ni tagata mai fafo e nonofo ma aumau i Amerika Samoa. O le auala na tofia ai lenei tulafono lea ua mafua ai ona le agava’a tagata mai fafo.

 

Seiloga lava e sui le tulafono ona faatoa mafai lea ona agavaa tagata mai fafo ua nonofo mau i Amerika Samoa i lalo o le polokalame. O le suiga o le Tulafono, e na o le Konekeresi a le malo tele e mafai ona suia.

 

O le tausaga tupe lenei, e $84 miliona le tupe na faamatuu mai e le polokalame o le Medicaid a le malo tele o Amerika e faatupe ai galuega a le Ofisa o le Medicaid a Amerika Samoa. O galuega e faatino ai e aofia ai le faatupeina  togafitiga mo gasegase o loo auina atu i fafo, atoa ai ma isi lava polokalame tau togafitiga o loo faagasolo i le Falema’i o le LBJ i Faga’alu.

 

E ui e le agavaa tagata mai fafo i le polokalame o le Medicaid, peitai na faamanino e King-Young, e agavaa i latou pe afai ae aga’i atu mo togafitiga i le Falema’i o le LBJ.

 

Mo se faataitaiga, afai o se tagata mai fafo ua nofomau i Amerika Samoa ae alu i le Falema’i mo togafitiga, e mafai e le Falema’i o le LBJ ona faatino togafitiga uma e moomia mo lea gasegase i soo se auala. A mae’a lea auaunaga a le LBJ, ona faia lea o le ripoti a le LBJ ma auina atu i le Ofisa o le Medicaid a Amerika Samoa, e faailoa atu ai le aofa’i o le tupe na latou faaalu mo togafitiga o le tagata mai fafo.

 

E muamua ona iloilo e le Ofisa o le Medicaid le ripoti atoa ai ma togafitiga uma na faatino ina ia mautinoa o loo talafeagai. A mae’a, ona faamatuu atu loa lea e le Ofisa o le Medicaid a Amerika Samoa le vaega tupe i le LBJ e faatumu ai le tupe na latou fa’aalu mo vailaau ma togafitiga uma mo le tagata mai fafo. 

 

Na faamanino e King-Young, o le auala tonu lava lea o loo agava’a ai tagata mai fafo i lalo o le polokalame a le Medicaid. Ae o le tulaga o gasegase auina atu i fafo, e le mafai lava ona agavaa ai tagata mai fafo, sei vagana ai lava tagatanuu o Amerika Samoa faapea ai ma sitiseni o le malo tele o Amerika.

 

E mafua lea tulaga, ona o le taimi na tusia ai le tulafono i le tausaga e 1982, e na o tagatanuu lava o Amerika Samoa sa aumau ma nonofo i le atunuu, e to’a laiti lava nai tagata mai fafo sa aumau iinei i lea taimi.

 

O le taimi nei, o le to’atele o tagata ua aumau ma nonofo i le atunuu o tagata mai fafo, lea e pei ona i ai le 46% o faitau aofa’i o le atunuu o tagatanuu moni lava o Amerika Samoa, ae o le 54% o tagatanu’u mai fafo.

 

Na fesili le Vesi i le molimau pe sa i ai se avanoa na la feiloa’i ai ma feutana’i ma le afioga i le Faipule ia Aumua Amata e tusa ai o le fuafuaga ina ia fai se suiga o lenei tulafono. Saunoa le tamaitai Faatonu, ua mae’a ona latou feutana’i ma le tofa a Aumua e uiga i lenei mataupu, ma ua taoto atu lava i le afioga i le Tama’ita’i Faipule.

 

O se tasi o mataupu sa fesiligia i le iloiloga, o le mafua’aga e ave ai gasegase i Niu Sila mo togafitiga, ae o loo tuu mai Hawaii e mafai ona galulue fa’atasi ma Amerika Samoa.

 

Saunoa le Sui Fofoga Fetalai ia Fetu Fetui Jr, e tatau lava ona ave le fa’amuamua a le LBJ ma le Polokalame o le Medicaid i le setete o Hawaii nai lo se isi lava atunuu o le lalolagi.

 

Na faamanino e le Tamaitai Faatonu e faapea, o Hawaii lava le nofoaga e muamua sulu i ai Amserika Samoa, peitai o le faafitauli ua tula’i mai, ua le toe taliaina e Falema’i i Hawaii gasegase mai Amerika Samoa mo nisi lava togafitiga, ona ua latou le toe talitonuina le malo, e mafua mai i se aitalafu e silia i le $10 miliona e le i totogiina lava talu mai nofoaiga e tele ua mavae atu. 

 

Na taua e le Tamaitai Faatonusili le taumafai malosi o lona Ofisa faapea ai taitai o le malo e toe faia se isi feutanaiga ma Hawaii, peita’i e tasi lava le tali na tuuina mai, e tatau ona totogi muamua le aitalafu ona faatoa toe mafai lea ona toe maua se isi fesoasoani. O le mafua’aga lena na uia ai loa le malo o Niu Sila ma latou talia fiafia ai le talosaga a Amerika Samoa.

 

E sili atu le taugofie o le va’alele e ave ai le gasegase i Niu Sila i le na o le $60,000 ma ona tupu, nai lo le silia i le $190,000 e totogi ai le va’alele e ave ai le gasegase i Hawaii. 

 

O se tasi o fautuaga sa tuu atu e afioga i Faipule i le Tamaitai Faatonu, o le galulue lea o lona Ofisa e aumai ni Foma’i lelei mai fafo atoa ai ma le aumaia o ni mea faigaluega e faia togafitiga ma totogi i tupe o le Medicaid pe afai e tula’i mai se gasegase tigaina, atonu e faigofie ai atu lena ma agavaa atu ai ma tagata mai fafo o loo aumau i le atunuu.

 

Saunoa le Tamaitai Faatonusili e faapea, e mafai ona faatino le tulaga lea, peita’i, o le tiute i le aumaia o Foma’i atoa ai ma mea faigaluega e faatino ai galuega atoa ai ma vailaau, o le matafaioi lava lena a le Falema’i, e le aia i ai lona Ofisa.

 

Saunoa le Faipule mai Saole ia Kitara Vaiau e faapea, e le tatau ona toe tupu le faafitauli lea na tula’i mai i ni tausaga ua mavae atu, o le ave o tagata gasegase e togafiti i Filipaina. Sa ia taua se tasi o ana uo mai le itu i Sasa’e o le atunuu na ave e fai lona taotoga i Filipaina, ma i’u ina faaletonu atu ai ma le soifua maloloina o lenei ali’i ona o le faaletonu o togafitiga sa faia.

 

Ua manana’o nei le aiga e fai se latou tagi faasaga i le Falema’i i Filipaina, peita’i o le faafitauli e leai se maliliega na sainia e le tagata gasegase ma le falema’i. 

 

Sa ia fautuaina le Tamaitai Faatonusili ina ia sainia muamua ni feagaiga i le va o tagata gasegase ma le falema’i i Niu Sila ina ia puipuia ai le tagata mai ni faaletonu e alia’e mulimuli mai.

 

Saunoa le Tamaitai Faatonusili e faapea, e le mafai ona auina atu se tagata i Niu Sila mo togafitiga sei vagana ua saini le maliliega e pei ona fesiligia e le Faipule.