Faatalitali le Senate i se faamanino mai i le Kovana e tusa ai ma totino o le Komiti Faafoe o Femalagaiga
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
I se iloiloga, i le vaiaso ua mavae, na taofia ai e le afioga i le Peresetene o le Senate, ia le tofa ia Tuaolo Manaia Fruean, ia le faia o se palota, i sui filifilia e to’alima, a le Kovana, mo le Komiti Faafoe o Femalagaiga, ona sa finagalo le alii Peresetene, i se faamanino mai i Faigamalo, pe tatau ona fa’aauau pea ona aofia ia sui faitulafono, i totonu o le Komiti Faafoe.
O lenei mataupu, na tula’i mai i se iloiloga na faataunu’u i le vaiaso ua mavae, e soalaupule ai le pili taufa’aofi, a le Faigamalo, e taofia ai le toe faamalosia o se Vaega Faapitoa i tulafono tau femalagaiga, mo le 12 masina.
O le fa’alua ai lea ona tula’i mai se fe’ese’esea’iga o manatu, i le va o taitai o le Maota Fono ma le Afioga i le Kovana, Pulaali’i Nikolao Pula, e fa’atatau i le faamalamalamaina o tulafono ma aiaiga, a le malo.
O le masina ua mavaev, sa pasia ai e le Maota Fono, ia se I’ugafono ‘Aufa’atasi, e faaleaogaina ai se fa’atonuga aloa’ia a le Kovana, e tu’ufa’atasia ai le Ofisa o Falepuipui ma le Ofisa mo le Puipuiga o le Saogalemu Lautele.
I le mataupu, e pei ona fa’atula’i e le Peresetene o le Senate, i le vaiaso ua mavae, e ui ina e le o ma’oti mai i le tulafono, le tatau ona avea o ni sui faitulafono ma totino o le Komiti Faafoe o Femalagaiga, peitai, i le tausiga o se va fealoa’i lelei i le va o Faigamalo ua tuanai atu ma le Maota Fono, sa masani ona filifilia ai nisi o sui faitulafono, i totonu o lea komiti faafoe.
Ma sa ta’ua e le tofa Tuaolo, ia le masani ona fa’ao’oina atu e le Peresetene o le Senate, o ni suafa, i le Kovana, e mafai ona aofia i le lisi a le Kovana, e fa’aulufale mai i le Maota Fono, mo sa latou iloiloga ma pasiaina.
Sa ta’ua e Tuaolo, i le iloiloga, i le vaiaso ua tuanai, ia lona fautuaina o le Kovana, ina ia tu’uina le suafa o le Afioga Senatoa Levu Iosia Jr., i totonu o le lisi o suafa o totino filifilia, mo le Komiti Faafoe o Femalagaiga. Peitai, ina ua fa’ao’o mai le lisi a le Kovana, i taitai o le Maota o Sui, e le o aofia ai suafa o sui faitulafono, Senatoa Levu Iosia Jr., ma le afioga i le Faipule ia Vailoata Amituanai.
Sa fa’aalia e le Loia Sili ia Gwen Tauiliili-Langkilde, lea na auai i le iloiloga, i sona malamalama’aga, o lo’o avea nei ia le afioga i le Senatoa Levu ma totino o le Komiti Faafoe, ma e le’i mae’a lona taimi faatulagaina.
E le gata i lea, sa saunoa foi le Loia Sili, e na te le’i va’ai i le lisi o suafa mai i le Kovana, ae o le a ia iloiloga ia tulaga o le tulafono ae e le’i tu’uina mai sana tali aloaia.
O le masina o Mati, sa faatunu’u ai le ulua’i iloiloga a le Senate, mo le pasiaina o sui filifilia a le Kovana, mo le Komiti Faafoe o Femalagaiga, lea sa aofia ai Tuiteleleapaga Filoalii Ioane Lamatia, Fa’alaga Su’e, Sina Ameperosa Samuelu, Taufetee Tanielu Taufetee, ma Tago Tafaevalu Aumoeualogo.
I lena taimi, sa i atunu’u i fafo, ia le sui filifilia lona ono, ia Anthony Aetonu ma na fa’ailoa atu foi i afioga i Senatoa, ia le te’ena e le afioga Satele Lili’o Satele, o lona filifiliga.
Sa saunoa le afioga i le Peresetene o le Senate, e le o mana’o e a’afia ia le palota, i fesili ua tula’i mai, e faatatau i totino o le Komiti Faafoe. Ma e sili pe a toe tolopo ia le palota, se’ia mae’a ona faamanino lenei mataupu.
I le masina foi o Mati, sa te’ena (veto) ai e le afioga i le Kovana, ia se pili na pasia e le Maota Fono, e faamalosia ai le iai o se Faipule se to’atasi ma se Senatoa e to’atasi, i totonu o le Komiti Faafoe mo Femalagaiga. Ma na aofia foi i lea pili, ia le otomeki ona ave’esea o so’o se tagata faigaluega a le malo, mai i totonu o le Komiti Faafoe, pe a tu’ua lana galuega, i totonu o le malo.
I sana saunoaga e tusa ai ma lenei mataupu, sa fa’aalia ai e le afioga i le Kovana, ia lona auai i le manatu a le Maota Fono, i le taua o le tiute o le Komiti Fa’afoe mo Femalagaiga, i le tali atu i tulaga mana’omia o tagata o le atunu’u ma le faatumauina o le faamaoni. Ae le gata i lea, o le aoga o le iai o sui faitulafono i totonu o le Komiti Faafoe, ona o le latou foi malamalama i tulaga o lo’o mana’omia e itumalo.
Peitai, sa ia le ‘auai i le manatu e faapea, o le tu’uina o Senatoa ma Faipule, i totonu o le komiti faafoe, ona o le a u’una’ia ai sui faitulafono, e vaevae o latou tiute fa’a sui faitulafono, i le va o tagata o latou itumalo ma le Faigamalo. Ma o le a faapea ona tula’i mai ai se faafitauli i lea tulaga, i le tu’u’ese’eseina o malosiaga fa’alemalo.
E tusa ai ma le manatu fa’aalia a le Kovana, o sui faitulafono ia o le a i totonu o le Komiti Faafoe, o le a toe mataituina lava e latou, a latou lava galuega, po o le mataituina o i latou, e taitai o le maota fono, sa filifilia i latou.
E pei ona sa iai ia le tulaga na tula’i mai i le va o le afioga i le Peresetene o le Senate, lea o lo’o avea nei ma Taitaifono o le ASGERF (Teugatupe o le Litaea a Tagata Faigaluega o le Malo) ma se tasi na avea ma totino o le Komiti Faafoe, le susuga ia Keniseli Lafaele.
I le la fe’ese’esea’iga, na i’u ai ina tusi atu Tuaolo ia Lafaele ma fa’ailoa atu iai, o le a amata ona laasia e le komiti faafoe, laasaga, e ave’esea ai o ia (Lafaele) mai i totonu o le komiti faafoe, e tusa ai ma aiaiga o lo’o lima taitaiina ai le komiti faafoe.
O se taimi mulimuli ane, sa faapea ona failaina se tagi a Lafaele, e lu’itau ai le ave’esea o ia mai i totonu o le Komiti Faafoe, ae e le’i fa’amae’aina lona taimi faatulagaina i totonu o le komiti faafoe.
O le tagi a Lafaele, sa faia faasaga ia Tuaolo, Loa Tauapa’i Laupola, Tony Togia’i ma Toloa’i Ho Ching, faapea ai le ASGERF ma le malo o Amerika Samoa.

