Ads by Google Ads by Google

Galuega faatino a le Faigamalo mo le puipuiga o tuaoi, mataituina o tagata malaga mai fafo, ma pagota


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

I le lipoti i le tulaga o iai le puipuiga o le teritori, o lo o aofia ai atugaluga a le Faigamalo e tusa ai ma ona tuaoi faapea le taliina o manaoga mo pagota.  E pei ona auiliiliina i totonu o le Lipoti Auiliili i le tulaga o iai le teritori, o lo o ma’oti mai ai auala o lo o faatino e le faigamalo e faaleleia atili ai ia vaega.

I tulaga o le tuaoi, o lo o ua ta’ua e le Faigamalo le galulue faatasi ma le vaega o Femalagaiga (CI/Travel Division), lea o lo o i lalo o le faamalumaluga a le Ofisa o le Loia Sili.  Mo le fa’afaigofie i le mamalu lautele, ua aveese mai le vaega e gafa ma CI/Femalagaiga mai i le fogafale lona tolu i le EOB, ma faatulaga i le fogafale muamua, i tafatafa o le ofisa a le Administrative Services.  Ma e tusa ai ma le lipoti mai i le Faigamalo, ua toatele nisi o le atunu’u ua fa’aalia lo latou agaga fiafia i lea suiga, e le gata i le faafaigofie mo le mamalu lautele ae faapea foi, o le lautele o le avanoa e faatino ai galuega.

Ua ta’ua foi le toatele o tagata faimalaga mai i luga o le Lady Samoa, o lo o fa’aalia lo latou le fiafia i le taofia e le ofisa o femalagaiga, o a latou tusi folau.  O lea ua faamautu ai se ofisa mo femalagaiga i luga o le Sami i le uafu, ma tu’uina iai masini e mafai ona faamaumauina ai kopi o tusi folau mo tagata malaga o lo o ulufale mai i totonu o le teritori, ae ua le toe taofia a latou tusi folau.

Ua iai foi se taavale fou mo le Vaega Su’esu’e a le ofisa o femalagaiga, e fesoasoani i le mataituina o a latou tiute e patino i tagata ‘overstayers’ ma a latou ‘sponsors’ ia ma isi tiute masani.

O lo o ua aofia foi i le lipoti a le Faigamalo ia galuega ua faatino e le ofisa a le loia sili talu ona mae’a fonotaga a le ‘Atoa o Samoa’, lea ua amata ai le pemita 7 aso e $10, mo tagata mai Samoa, ae tali mai Samoa, i le ave’esea o le pemita mo Nesionale a Amerika, lea ua sefulufitu (17) tausaga talu ona faamalosia.  

I faamaumauga lipotia o lo o ta’ua ai e faapea, talu mai Novema 20, 2023, e to’a 97 tagata Samoa sa faapea ona ulufale mai i Amerika Samoa i pemita 7 aso, ma le leai o ni ‘overstayers’.

Ua ta’ua foi i nisi o faamaumauga, pe a ma le 1355 tagata faigaluega mai Samoa sa auina mai ia Aukuso 2023, e galulue i le StarKist Samoa.  I se maliliega ma le kamupani i’a, o le a fausia ai e le StarKist Samoa, se fale i le tausaga nei (2024) mo a latou lava tagata faigaluega mai i Samoa, ina ia tausia ai le filemu i totonu o nu’u ma afioaga a le teritori, ma faaitiitia ai le tiai galuega, aemaise ai o le faavaeina o se siosiomaga saogalemu ma le mautu mo ana lava tagata faigaluega.

Ona o le atugaluga i nisi o sui faitulafono i le fuainumera o tagata mai atunu’u i fafo, lea ua iai nei i totonu o le teritori, sa faataunuuina ai se iloiloga a le Komiti o Mataupu Faavaomalo a le Maota o Sui i le aso Lulu o le vaiaso ua mavae, Ianuari 24, 2024 ma sa auai ai le susuga i le Loia Sili ia Fainu’ulelei Alailima Utu.  Sa ta’ua e Fainu’ulelei, e leai se fuainumera faatulagaina o tagata faataga mai i totonu o le teritori i lalo o le ‘special provision’, i totonu o tulafono tau femalagaiga, ae o lo o galulue nei lo latou ofisas ina ia mafai ona faatulagaina se numera faagata mo tagata faigaluega mai i atunu’u i fafo.

I totonu o se lipoti sa tufatufaina e le Loia Sili i lea iloiloga, o lo o ta’ua ai le aofaiga o tagata mai atunu’u i fafo, o lo o galulue nei i totonu o le teritori i lalo o le ‘special provisions’, e 1900.  O le susuga i le Loia Sili e na te iloiloina ma pasia talosaga mo i latou o lo o galulue mo le malo, ae o le komiti faafoe a le ofisa o femalagaiga, e gafa ma tagata faigaluega mo galuega tua.

O lo o ta’ua i lea lava lipoti, atunu’u e lima pito i tele ona tagata na ulufale mai i totonu o le teritori mo galuega, e aofia ai Samoa (598), Filipaina (574), Fiti (270), Saina (229) ma Vietnam e 70.  O le aofaiga o tagata mai atunu’u i fafo o lo o umia ID e P5 talu mai le 2023, e 4,107 mai Samoa, 610 mai Filipaina, 302 mai Tonga, 300 mai Saina ma le 158 mai Vietnam.

I le tulaga i pagota, o lo o taofi le toatele o tagata, e sili atu le fuainumera o pagota mai i atunu’u i fafo, ae peitai, e tusa ai ma faamaumauga mai i le tausaga tupe o le 2021, o lo o ta’ua ai e faapea, e silia ma le 50% o pagota (mo le aofaiga o pagota e 121), o tagata Nesionale a Amerika, 29% mai Samoa (64 pagota), 12% mo tagatanu’u mai Tonga ma le 9% mai i isi atunu’u.

O lo o ta’ua foi i totonu o lea lipoti le averegi o pagota faalemasina i le FY2021, e 258 pe a faatusatusa i le averesi faalemasina o le FY2020, e 240.

O le tausaga e 2022 ia Tesema 20, na atoa iai le tausaga talu ona tu’u’ese’eseina ia le Ofisa o Falepuipui mai i le Ofisa mo le Puipuiga o le Saogalemu ale Lautele (DPS)

E le i aofia i le lipoti a le Faigamalo ia le aofaiga o pagota o lo o taofia nei i le to’ese i Tafuna, ae ua na o le aofaiga o le aufaigaluega o lo o leoleoina le falepuipui, lea na 57 ae ua to’a 104 nei.  O lenei aufaigaluega e aofia ai se Faatonusili, o se sui Faatonusili, aufaigaluega i totonu o ofisa, o vaega Faufautua, o ‘Correctional Officers’ faapea ma le au Kuka.

E to’a 15 ‘correctional officers’ o lo o totogia mai i le CJPA, aua le mataituina ma le aoaoina o pagota.  O nei leoleo sa faauuina mai i se aoga faaleoleo ia Novema 2023, ma o lea na aoga na tatalaina ia Oketopa 22, 2023.

O seisi vaega o le lipoti a le Faigamalo, i le tulaga o le puipuiga o le teritori, o lo o aofia ai faamaumauga a le Ofisa o Taavale, lea o lo o i lalo o le faamalumaluga a le Ofisa a Leoleo.  O lo o ta’ua ai le tufatufaina o Laisene Avetaavale (REAL ID) e 1,007, o laisene avetaavale (non-REAL ID) e 4,252; o ‘REAL ID’ e 25.  I le 2023, e 5,284 laisene avetaavale ma ID na tufatufaina.