Iloiloga Lautele a le Senate i ni pili e ono suia ai le auala e palota ai ma agava’a o Kovana ma Lutena Kovana
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
E toafa ni sui o le atunu’u sa faapea ona molimau i luma o le Komiti o Tulafono a le Senate, i le taeao o le aso Lulu o le vaiaso ua mavae, e tusa ai ma se pili taufa’aofi e toe suia ai se vaega o le tulafono, e fai ‘ese’ese ai palota mo le tofi Kovana ma le Lutena Kovana. Faapea ma se pili lona lua, e suia ai agava’a mo sui tauva mo nei tofiga.
Sa iai ni molimau tusitusia sa taulimaina e le Taitaifono o le Komiti a le Senate, mai i nisi o le atunu’u o lo’o aumau i atunu’u i fafo, na fa’aleoina i le iloiloga faalauaitele i lea taeao.
Ae e le’i valaauina e le Taitaifono o le Komiti, le afioga i le Senatoa ia Magalei Logovii, ia le avanoa mo molimau, sa ia muai tu’uina atu le avanoa i le afioga i le Senatoa ia Togiola T.A. Tulafono, o ia e ana le pili taufa’aofi, mo le toe faamalamalamaina o le agaga o le pili.
I lana folasaga, na saunoa ai Togiola, “O le agaga o le pili I le palota eseese, e le o se matapuu faigofie. O se tasi foi lea o mataupu ogaoga lava i tulaga o le faigamalo. O se tulaga foi ua aumai faafia i luma o le maota ma tu’uina atu i le atunu’u, o lo’o te’ena pea e le finagalo ‘autasi o le atunu’u.”
“Ona e iai lava le popolega i le tatou atunu’u, o faaupuga ia na alia’e mai i nisi o fuafuaga talu ai. O le popolega pito sili ona atagia i finagalo folasia o le atunu’u, o le palota eseese, atonu o le a faamalepeina ai le galulue faatasi ma le va lelei o le kovana ma le lutena kovana, pe afai e palota eseese, o le a iai se foliga fe’aina’i i le faiga o le galuega. Ona afaina ai lea o taualumaga, o le agai i luma o le malo,” o a Togiola lea.
“[Peitai] o lenei paeaiga ma le tulaga ua iai le lagona, ina ia toe tu’uina mai i luma o tou afioga ma le fono faitulafono, ma le talitonuga e lelei ona toe sasa’a le fafao i lenei mataupu taua. E le o se fia fau malo le manatu, faapea ia talepe le palota e fai, ae palota ‘ese’ese. Ae faapea lo’u agaga i a’u sailiiliga ua mafua ai ona toe a sa le vao sa, i outou finagalo ma tofa ma le faautautaga i le atunu’u,” o le saunoaga lea a Togiola.
“O leisi lenei tulaga ua faigata ai ona tapu’e ta’ita’I o le lumanai, ona o le o faatasi o le kovana ma le lutena kovana. E faapea le manatu, afai o le a taufetuli eseese, ona maua ai lea o le avanoa i so’o se tagata, e aumai lona igoa i luma o le atunu’u. Tu’u mai ona agavaa i luma o le atunu’u, ona amata lea ona tatou vaai ai, pe o ni tagata talavou agavaa, faaolioli mo le lumanai, aua le tofi kovana,” o le faamanino mai lea a Togiola.
Na saunoa foi Togiola, “A uma le nofoaiga I le lutena kovana, e tusa o le taufetuliga, o le a lelei lava le matamata ma le silasila taga’i a le atunu’u, i uiga o lea tagata, o lona atamai, o ana galuega, o lona poto, o lona tomai. Ona o’o lea i le taimi e fia oso ai i luga e taufetli faa kovana, ua mautinoa e le atunu’u le tulaga tausa’afia po o le le tausa’afia foi.”
Sa ta’ua foi e le afioga i le Senatoa, “O le fa’afitauli lena o le tamomo’e faatasi. Ua taomia le lutena kovana i le ‘au lea e tamo’e. Aua o mea uma lava ua ave le faamuamua, le silasila ma le taga’i o le atunu’u, o le faafofoga ma mea uma, o le kovana lava.”
“O le tulaga lena ua mafua ai se manatu, ia toe asia lenei mataupu faigata. Pe le o le taimi ea lenei ua talafeagai ai? Aua o le tulaga lea iai, tiga lava le alo ma le tama, tina, o le atunu’u, e tele agava’a ae a le filifilia mo le sui tauva mo le kovana, e le mafai lava ona fai o se mea. E le mafai lava ona oso mai i luma o le atunu’u, se’i fofola atu ona agava’a,” o le toe faamanino mai lea a Togiola.
Sa faamanino atili e Togiola e faapea, afai ae pasia lenei pili mo le tu’u’ese’eseina o palotaga o le kovana ma le lutena kovana, ona tatau lea i le Fono Faitulafono ona pasia ni tulafono e faapatino ai tiute ma galuega a le lutena kovana.
Na saunoa Togiola, o le auala lea o lo’o faia ai malo i le Iunaite Setete, lea o lo’o palota ‘ese’ese ia le kovana ma le lutena kovana, ina ia mafai ai e tagata palota ona maua le avanoa e latou te Iloilo ai pe o faataunu’uina e le lutena kvoana ona tiute ma galuega faatulafonoina.
Sa ta’ua foi e Togiola, mai i le amataga, o le tofiga o le lutena kovana sa ta’ua o le Failautusi o le Teritori, ma ona tofiga fa’afailautusi e ese mai i tofiga fai faatasi ma le kovana.
“E mafai ona o tatou fausia o le tulafono ina ia ave tonu ana (lutena kovana) galuega, pe afai o le finagalo lea a le atunu’u, e palota ‘ese’ese. Ona le fela’aia’i lea o galuega ia. Fai lava le tiute a le lutena kovana, e tusa o ana ia matafaioi faaletulafono, fai matafaioi o le faatautaiga o le malo aoao. A iai foi fete’ena’iga, e mafai foi ona fai atu i le tulafono, faalogo i se faaiuga a le kovana,” o le faalauaitele lea mai ia Togiola.
O le pili lona lua, o lo’o fa’ama’oti mai ai le tatau ona avea o sui tauva mo tofiga a le Kovana ma le Lutena Kovana ma sitiseni po o nesionale a Amerika Samoa, e tupuga mai i tagatanu’u o Amerika Samoa, Swains po o le Iunaite Setete.
Ma ia i le va o le 2-5 tausaga o nofo i Amerika Samoa, ae e le’i avea ma sui tauva o lea ofisa/tofiga.
Sa faamamafa mai Togiola, o le agaga moni o lenei pili, ina ia taumafai e faia se fuafuaga ia aua ne’i te’a ‘ese galuega ia ma i latou o e e iai o latou piitaga i totonu o le atunu’u, o i latou o Samoa, o alo ma fanau a Samoa na fananau i totonu o Amerika Samoa.”
Na saunoa foi Togiola i le le tau faamatalaina o le popolega, “ona o le vaai atu i le atunu’u ma le alofa, ona o le fa’autufia mai o le toatele o tagata mai fafo, ua soifua ma ola a latou fanau i totonu o le atunu’u.”
Lea na ta’ua e Togiola, “Talofa e, pe a tua ma ni a alo ma fanau, ma tatou fanau o le lumanai.”
Na fofogaina foi e Togiola ia se lapataiga mai i le Peresetene o le Senate, le afioga i le Senatoa Tuaolo Manaia Fruean, e tusa ai ma lenei mataupu. Lea sa ia saunoa ai e faapea, e iai se aso o le a nofoia ai e tagata e le o ni Samoa, ia nofoa i totonu o le Maota o Faipule, e avea ma sui o itumalo ma afioaga, ae aunoa ma se malamalama i tu ma aganu’u faaSamoa.
O lea na u’una’ia ai e Togiola ia afioga Senatoa ma le mamalu lautele, e aofia ai ma i latou o lo’o i luga o upega tafa’ilagi, ina ia manatunatu loloto e tusa ai ma lenei mataupu.
MAMEA TA’ALA
O le susuga ia Mamea, o se Samoa ua silia ma le 20 tausaga o nofo i le teritori ae ua fa’amautu nei i Hawaii ma na ia fa’aalia lona tete’e i lenei pili, ona ua ia taofi, o fanau talavou ua faapea ona faatosina i latou i manatu mai fafo, ma ua le toe amanaia le tofa ma taitaiga a tagata matutua ma le malo.
Ua talitonu mamea, ua le toe iai ia i latou le fa’aaloalo i o tatou tu ma aganu’u.
Sa saunoa foi Mamea, i lu’itau e feagai ai ma le tausaga lea ua faataga e palota ai fanau talavou, i le 18 o tausaga. Ua ia talitonu afai ae palotaina mo se tofiga maualuga, o le a feagai ma ni faigata ona o lo latou talavou ma e le lava le atamai i tu ma aganu’u faa Samoa.
Na fesiligia e Tuaolo ia le molimau, po o le a le vaega o le aganu’u Samoa o le a a’afia pe afai ae palota ‘ese’ese ia le kovana ma le lutena kovana. Sa saunoa mai Mamea, afai ae palotaina e tagata ia seisi e 18 tausaga e leai sona suafa matai, o le a le iloa e lena tagata ia le tulaga o le tautua ma le fa’aaloalogia, lea e avea i tamalii ma failauga.
Ina ua fesiligia e Tuaolo ia le molimau, po o le a sana fautuaga e tu’uina atu i sona alo o fia avea ma kovana. Sa tali Mamea, o le a ia u’una’ia i latou ina ia avea ma sui tauva mo lea ofisa. Ae peitai, sa ia ta’ua lona le lagolagoina o lenei pili, ma o le a ia fautuaina sona alo ina ia manatua, e faamuamua ia tu ma aganu’u faa Samoa.
Sa saunoa Togiola, ina ua filifilia e le teritori lona uluai kovana ma lutena kovana, sa o latou filifilia se tagata e leai sona suafa matai ma sa faapea ona toe filifilia fa’alua lea lava tagata i le 1980 e toe avea foi ma kovana. Ma na faapea mai ai Togiola, sa palotaina e tagata o le atunu’u ia se tasi e leai sona suafa matai, ona sa manana’o i se tagata talavou ma ua mae’a ana aoaoga, e fa’afoeina le malo.
JAMES MCGUIRE
O le manatu fa’aalia e McGuire, ia tumau pea le tulafono i le mea o iai, ona i sona talitonuga, e mana’omia ona galulue faatasi ia le kovana ma le lutena kovana.
Sa saunoa McGuire, o le fa’afitauli tele lava i lenei fuafuaga, ona o le a tu’u ‘ese’eseina ai ia le pule (powers). Na ta’ua e McGuire e faapea, na talu lava ona palotaina kovana mai i le 1977 se’ia o’o mai i le taimi nei, e ui ina iai fe’ese’esea’iga i le va o le kovana ma le lutena kovana, ae peitai, e galulue faatasi lava i la’ua ma o se tulaga mana’omia tele lea tulaga, aemaise pe afai ae malaga i fafo ia le kovana, e tatau ona mulimuli le lutena kovana i ona tulaga vae, ae le o le alu aga’i i seisi itu.
Na ta’ua foi e McGuire le agai i lalo o le fuainumera o tagata i totonu o Amerika Samoa, ona o le toatele e malaga i fafo mo a’oa’oga, ma le toe fo’i mai. Ae ua fa’atutumu avanoa ia i tagata mai i isi atunu’u, ua fananau o latou fanau i totonu o le teritori, ma avea ma nesionale o le Iunaite Setete. Ma o lo’o agai i luga a latou fuainumera, ma ua tatau ona faia se fuafuaga e taofia ai le ulufale mai o tagata mai fafo.
E tusa ai ma agava’a mo le kovana ma le lutena kovana, sa fa’aalia e McGuire lona fa’atu’I’ese i le tatau ona nofo ia se sui tauva i totonu o le teritori mo le lima tausaga, ona fa’ato’a mafai ona avea ma sui tauva. Ua talitonu McGuire, e tatau ona toe tu’utu’u mai i lalo lea fuainumera.
Na fa’aleoina foi e McGuire lona agaga fa’afetai i afioga Senatoa mo le tatalaina o a latou iloiloga i le mamalu lautele aua e na o le pau lea o le auala e mafai ai ona aofia ia tagata o le atunu’u, i le taitaiga o le malo, o le aoaoina ma le u’una’ia o i latou e auai mai i iloiloga faapenei, e faaleo o latou lagona, pe a manana’o e avea ma sui tauva i le lumanai.
Sa toe fa’aleoina e Togiola ia le atugaluga i le taofiofia o taleni a fanau talavou, pe afai ae le filifilia i latou e avea ma sui tauva i taimi o palota. Sa ia saunoa e faapea, o le sini autu ia tatalaina nei avanoa mo tagata talavou, aua e na’o le pau lea o le avanoa e mafai ai ona nofo silafia e le atunu’u, o latou tomai, taleni ma mana’oga e auauna i le atunu’u.
Na saunoa Togiola, o le agaga o lenei pili, o se valaaulia lea, ina ia mafai ona faalauteleina le tagai a le atunu’u i agava’a o taitai faaolioli.
PA’U ROY AUSAGE
I le manatu fa’aalia a le susuga ia Pa’u, ia toe suia le agava’a o le kovana ma le lutena kovana, ma faalauteleina, ia tupuaga mai i tagata Amerika Samoa, i tagata Samoa. Lea foi e pei ona sa faia i tofiga Faatonusili mo ofisa ma matagaluega a le malo.
Sa faaleoina e Ausage lona agaga fa’afetai i afioga i Senatoa mo le pasiaina o lea suiga faaopoopo, lea ua amanaia ai tama fanau a le atunu’u i totonu o vaega’au ma sa ia faamamafaina o le taua o le aloaia o a latou auaunaga.
FONOTI DOUGLAS JESSOP
Sa faamamafaina e le afioga ia Fonoti ia le taua o le tasi, i le va o le kovana ma le lutena kovana ma sa ia ta’ua le tatau ona mauaina e le kovana ia le lagolago atoatoa a lana sui kovana. Na ia fautuaina ai foi fe’ese’esea’iga e ono tula’i mai i le va o taitai e lua, ma avea ai ma tulaga le mautu i totonu o le teritori.
Na finau mai Fonoti, i le palotaina faatasi o le kovana ma le Lutana kovana, o le a mafai ai e le kovana ona ia filifilia se paga sili ona agava’a e la te ta’ita’iina faatasi ia le atunu’u.
Ma sa ta’ua e Fonoti ia le upu o le ‘vaavaalua’, po o le galulue faatasi ma afai ae palota ‘ese’ese ia nei tofiga faaletaitai, o lona uiga, ua lua va’a ‘ese’ese o le a aloina, ae le tasi ma a’afia ai le alualu i luma o le teritori.
Sa ia saunoa foi i le tatau ona fa’aata mai i totonu o le malo ia tu ma le aganu’u, lea o lo’o maua’a i totonu o le aiga, e ta’ita’ia e se Sa’o, ae le o se ni taitai se to’alua.
I le faaiuga o le iloiloga, sa toe tatalaina ai e Togiola ia le avanoa mo finagalo fa’aalia i lenei mataupu, e ala i ni molimau tusitusia, e mafai ona fa’ao’oina atu i le Senate.