Iloiloina e le Senate ia le faatupula’ia o le fuainumera o tagata Asia i totonu o le teritori
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
I le latou iloiloga a le Komiti a le Senate o le Saogalemu Lautele Lotoifale ma ona tuaoi, i le vaiaso ua mavae, na fa’aleoina ai e afioga i Senatoa ia ni o latou atugaluga e tusa ai ma le faatupula’ia o fuainumera o tagata Asia, o lo’o ulufale mai ma galulue i totonu o le teritori.
I lea iloiloga sa mafai ona auai mai ai le tamaitai Loia Sili ia Gwen Tauiliili-Langkilde, le susuga ia Aliitasi Sam Soliai, lea o lo’o fa’auluulu iai le aufaigaluega a le Ofisa o Femalagaiga faapea ma le Faatonu o le Ofisa o Faatoaga, le susuga ia Daniel Helsham.
Sa saunoa le Peresetene o le Senate, le afioga i le Senatoa ia Tuaolo Manaia Fruean, o le popolega o lo’o iai, ona o fanau a nei tagata, o lo’o fananau i totonu o Amerika Samoa, e mafai ona avea ma US nationals, ma mafai ai ona agava’a i latou e avea ma kovana po o Faipule.
Sa fa’aleoina e le peresetene le tu’ua’ia o i latou e fanau a fanau, ma fanau o fanau a fanau, pe afai ae tupu lea tulaga.
Na faamanino mai e le susuga ia Aliitasi, o nei tagata o lo’o ulufale mai i totonu o le teritori, i lalo o ni aiaiga faapitoa i tulafono tau femalagaiga, lea e mafai ona aumai ai e pisinisi po o kamupani ia tagata faigaluega e iai ni tomai faapitoa.
Sa ia ta’ua foi le leai o se limiti o le fuainumera o tagata faigaluega e mafai ona aumai e se kamupani, e tusa ai ma lea aiaiga i le tulafono. Ma sa fautuaina e Aliitasi ia le faia iai o se iloiloga a le Fono i lea vaega o le tulafono.
Na faamanino atili mai e le tamaitai loia sili ia Tauiliili-Langkilde ia le tulafono tau femalagaiga lea na amata faamalosia mai i le 1984. Sa ia ta’ua ai le fa’atulagaina e lea tulafono o se ‘quota’ faaletausaga, e na o le to’alima ni tagata mai i atunu’u i fafo, e faataga ona ulufale mai i totonu o le teritori i ni pemita. Ae mo Samoa Tutoatasi, na fai sina tele o le latou fuainumera (quota).
Na fa’amalamalama atili e le tamaitai Loia Sili, o lo’o aofia ai i lea tulafono se faatagana mo le komiti faafoe a le Immigration, e fa’ataga ai ona ulufale mai nisi mo ni tulaga faapitoa (extenuating circumstances), ae peitai, i le faagasologa o taimi, ua suia ai lea faaupuga, i le ‘special provision’, e ui ina e le o iai lea faaupuga i totonu o le tulafono.
Ma o le mafuaaga ua mafai ai ona fa’atagaina ai le sili nai lo le to’alima tagata, ua mafai ona ulufale mai i totonu o le teritori, e pei ona fa’amalamalama mai e Tauiliili-Langkilde. Sa ia ta’ua foi e faapea, o le komiti faafoe a le Ofisa o Femalagaiga, e gafa ma le faaliliuga o le fa’aupuga lea (extenuating circumstances) ma filifili pe talia le talosaga mo le fa’aulufaleina mai o tagata.
Na fa’aalia foi e le tamaitai loia sili, le tele ina talia e le komiti faafoe ia nei ituaiga talosaga pe afai e mafai ona fa’amaonia e le kamupani, ua mae’a ona fa’asalalau nei avanoa faigaluega i totonu o le atunuu, e ala i le lomia o le avanoa faigaluega i totonu o nusipepa.
Sa fesili Tuaolo po o ai e iai le malosiaga e fa’aliliuina ai le tulafono, po o le ofisa a le Loia Sili, po o le komiti fa’afoe a le ofisa o Femalagaiga.
Na tali mai Tauiliili-Langkilde, o le malosiaga e faaliliuina ai le tulafono, ua tu’uina atu i le ofisa a le Loia Sili. Ae peitai, sa ia ta’ua, ua leva tele ona faia e le komiti fa’afoe a le ofisa o Femalagaiga ia faaiuga mo nei tulaga. Ma ia u’una’ia ai le Fono ina ia mafai ona faia se fuafuaga e mafai ai ona toe tapunia le ava i totonu o le tulafono, ma fofoina ai lenei faafitauli.
Sa fa’aalia e Tuaolo lona popolega i le o mai o tagata Asia, i lalo o nei vaega faapitoa i totonu o le tulafono ma faatu a latou pisinisi, e faasaga tau i pisinisi a tagata Samoa, e pei o fale ‘oti ulu.
Na ia saunoa i le toatele o nei tagata e o mai i lalo o ‘special provision’ e faia se galuega patino mo le kamupani o lo’o aumaia i latou, ona e leai nit agata lotoifale e mafai ona maua e galulue i nei galuega. Ae peitai, o le toatele o i latou e toe sui galuega, e pei o le o atu i le galulue i fale ‘oti ulu ma fale fofo, ma avea ma ‘competition’ mo pisinisi Samoa.
Sa fesiligia e le afioga i le Senatoa ia Togiola T.A. Tulafono ia le Loia Sili ma le taitai o le aufaigaluega a le ofisa o Femalaiga, pe na faapefea ona tupu lenei faafitauli, ma na ia fia iloa, po o mataituina e le ofisa a le Loia Sili ia tagata o lo’o aumai i lalo o ‘special provisions’.
Na fesiligia e Togiola po o ai le loia a le komiti fa’afoe a le ofisa o Femalagaiga. Sa faaalia mai e Tauiliili-Langkilde, o lona ofisa e sulufa’i atu ai le komiti faafoe, pe a manaomia se fesoasoani.
Sa faamanino e Togiola, o tulaga o femalagaiga i totonu o Amerika Samoa e le au mai iai le malosi a le malo feterale ona o se tulafono na sainia e le Kovana, aua le puipuiga o fanua, agaifanua ma measina a le atunu’u.
Na faamanino foi e Togiola, o lo’o iai se vaega faapitoa i totonu o le tulafono, o lo’o aloaia e le Konekeresi a Amerika, e tu’uina atu ai le pule i le Maota Fono e pasia ma fausia tulafono, aua le puipuiga o fanua, aganu’u ma measina a le atunu’u.
Sa fesiligia e Togiola ia tagata mai atunu’u i fafo ua silia ma le 20 tausaga o nonofo i totonu o le teritori, ma ua matou e latou le tulaga o ‘permanent resident’, po o mafai e latou ona ‘sponsor’ ia ni tagata faigaluega. Na tali mai Aliitasi, o ‘permanent residents’ e na’o latou taitoalua ma fanau, e mafai ona o latou ‘sponsor’ ina, ae e le mafai ona ‘sponsor’ ni tagata faigaluega.
Sa talosagaina e Togiola le fa’ao’oina atu o se ripoti o lo’o auiliili atu ai numera o ‘permanent residents’ o iai i totonu o le teritori, ma tagata o lo’o latou ‘sponsor’ ina, ona o lo’o iai sona masalosaloga, o seisi lea auala ua tele ai tagata mai fafo, ua ulufale mai i totonu o le teritori.
Na fesiligia foi e Togiola le amataga o le pemita 10 aso, lea sa fa’aalia mai e le tamaitai Loia Sili, e na o le pemita 30 aso ua mae’a ona pasia e avea ma tulafono. Ae o le pemita 10 aso, o se fuafuaga na fa’atulgaina i luga o se maliliega i le va o faigamalo tuai ma le malo o Samoa, i le Atoa o Samoa.
Sa fa’aalia e Tauiliili-Langkilde le tatau ona toe fa’afo’i mai o lenei mataupu i le fono faitulafono mo sa latou iloiloga ma le pasiaina. O se manatu na lagolagoina e Togiola ma ia faamamafaina e faapea, o tulafono uma, e aofia ai ma tulafono tau i femalagaiga, o le tiute patino lava lea a le Fono ma e manaomia le sainia e le Kovana ae e le’i fa’amalosia.