Iloiloina e le Senate se pili e “fofo ai mataupu tau Fanua ma Suafa Matai i le Ofisa o Mataupu tau Samoa”
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
Sa faataunuuina i le aso Lua na se’i mavae atu, ia se iloiloga a le Komiti o Mataupu tau Samoa a le Senate, e iloiloina ai se iugafono e faatagaina ai ona fofoina e le Ofisa o Mataupu tau Samoa ia faafitauli e tulai mai i faamasinoga o fanua ma suafa.
O molimau sa auai i lenei iloiloga, na aofia ai sui Kovana mai Manu’a ma le Falelima i Sisifo, afioga Misaalefua J. Hudson ma Faiivae A. Godinet.
Na muai tu’uina atu e le Taitaifono, le afioga i le Senatoa ia Muagututi’a M. Tauoa, ia le avanoa i le afioga i le Senatoa ia Togiola T. A. Tulafono, e na tefaamalamalama auiliiil mai ai lenei pili, lona amataga ma le mafuaaga, e pei ona faamaumauina i totonu o faamatalaga o tulafono, i lona mataupu e 3, Ulutala 43 ma le Maga e 43.0302 T.T.A.S.
E tusa ai ma le faamaninoga a Togiola, o lenei iugafono sa faavaeina e le Senate i le amataga o le malo teritori, lea na filifilia ai e le Ofisa o le Initeria, na o tagata ese (e le o ni tagata Samoa), e avea ma Faamasino Sili po o Faamasino Lagolago.
I na vaitaimi, sa iai se lagona i sui faitulafono, le leai o se malamalamaaga loloto i faamasino Amerika o lo o i totonu o le lala o faamasinoga a le malo, e faatatau i mataupu e patino i fanua ma suafa, e faamautu ai ni faaiuga poto mo le fofoina o faafitauli e tula’i mai i totonu o le atunu’u.
O lea e tatau ona auai le Ofisa o Mataupu tau Samoa i so’o se vaega o le soalaupuleina o itu uma o faafitauli e tula’i mai, ma taumafai e fofoina nei mataupu ina ia le o’o atu i le faamasinoga. Aua a le mafai ona iai se maliliega i itu e lua, o le a faapea ona tu’uina atu i luma o le Faamasinoga mo se faaiuga o nei mataupu.
O le mea lea na pasia ai se tulafono, mo le fa’ao’ina atu uma o faasea e faaulu i le ofisa o lesitala, e faatatau i mataupu tau i fanua ma suafa matai, i le Failautusi o Mataupu tau Samoa, o ia lea o le a mataituina le soalaupuleina o nei mataupu i le va o itu e lua, ina ia mafai ona fofoina nei mataupu, ma le o’o atu i luma o faamasinoga.
Sa faamamafaina e Togiola e faapea, o fanua ma suafa matai, o measina ia i le aganuu faasamoa, lea o lo o faasolo mai i augatupulaga o aiga i totonu o le soifuaga o tagata Samoa.
I le fa’atomuaga o lenei pili, ua ta’ua ai e faapea, “e matua loloto lava le lalagaina o tu ma aganuu a Samoa i totonu o le pulega o laueleele ma le sami, e atagia ai le vavalalata o tu ma aga Fa’asamoa ma lona siosiomaga.”
“O le va feso’ota’i lea, e fanau mai ai le meemee o le Samoa i mea o lo o si’omia ai, e fa’ailoa ai o le Fa’asamoa e le na o se mea na amata e se tagata, ae o le faaalia o le sootaga o le tagata ma lona faasinomaga ma mea o lo’o siomia ai.”
O lo o ua ta’ua foi i le faatomu’aga e faapea, “e tatau lava ona paleni le va o le aganuu ma le tulafono. A’o aumaia e tulafono se fausaga mo tatou, o la tatou aganuu lava e fa’ata’aia maia le faavae mo tatou. E taua le paleni o le tulafono ma le aganuu ina ia o faatasi ia mea e lua e fesoasoani le isi i le tasi e aunoa ai ma le uia o mea e tatau ai.”
“O ulua’i tulafono o fanua ma suafa sa tusia ma faamaonia i se taimi a’o le’i iai ni Faamasino Samoa sa gafa ma ni a’oa’oga aloa’ia i lea foi galuega. Sa faia i se taimi sa toatele atu tagata tomai Amerika sa latou fausia se faiga e galue ai le Ofisa o Mataupu tau Samoa i le vaaiga ma le faagaoioia o mataupu tau fanua ma suafa.”
Sa saunoa Togiola, o le taimi lena sa faaulufaleina ai e se faamasino mai Hawaii, se faaopoopoga i le tulafono ua iai nei, e taofia ai le faamasinoga maualuga mai le iloiloina ma le faia o ni faaiuga e faatatau i Fanua ma Suafa Matai, e aunoa ma le iloiloina o lea mataupu e le Ofisa o Mataupu tau Samoa.
“O lea talitonuga sa lagolagoina e le Fono, i lena taimi, sa malosi lo latou lagona o nei mataupu e sili ona tauaaoina i le Ofisa o Mataupu tau Samoa.”
Sa ta’ua e Togiola, ae e le i iai lenei tulafono, sa masani ona soalaupuleina e aiga o lo o iai se fe’ese’ea’iga i fanua po o suafa matai, ma le Ofisa o Mataupu tau Samoa, ma pe tusa lava pe le maua se faaiuga o lea mataupu, e toe fo’i lava lenei mataupu i le Faamasinoga Maualuga, ma o iina e fai mai ai le faaiuga.
Ae o lo o iai se faamoemoega, o le a avea lenei tulafono fou ma auala e taofia ai le Faamasinoga Maualuga mai i le faamasinoina o mataupu tau i Fanua ma Suafa Matai, e aunoa ma le iloiloina muamua e le Ofisa o Mataupu tau Samoa.
Sa ta’ua foi e Togiola, e pei foi ona aofia i totonu o le faatomuaga o lenei pili, o le taimi nei, ua leai se faiga e fo’ia ai mataupu tau fanua ma suafa, a’o tulafono o lo o iai nei u ana ona faula’i ai mataupu e le o maua se tonu, i totonu o le Ofisa o Mataupu tau Samoa.
“Ina ia faaitiitia le anoano o mataupu ia e le o mafai ona fai iai se i’uga, ua tatau ona tatou suia o tulafono o fanua ma suafa matai, ina ia atagia mai ai le mea o lo o tupu, ua matua alagatatau lava mo le faatumauina o a tatou aganu’u.”
“O nei suiga ia faamaonia ai le paleni o a tatou tulafono o fanua ma suafa, ma a tatou aganu’u,” e pei ona ma’oti mai i totonu o upu tomua o lenei iugafono.
Ua taofi Togiola, o nei faaopoopoga, o le a mafai ai ona ave’ese le tulafono lea e taofia ai le Faamasinoga Maualuga mai i le faia o se faaiuga i so’o se mataupu e le maua mai se faamaoniga o se maliliega, mai i le Ofisa o Mataupu tau Samoa.
O lona uiga, afai ae faaulu atu se faasea i le Ofisa o Lesitala, ona ave sa’o lea i le Faamasinoga Maualuga, pe a te’a aso e 60, ae le avea i le Ofisa o Mataupu tau Samoa.
Ae peitai, afai i so’o se taimi a’o iai se mataupu tau fanua po o suafa i le Faamasinoga Maualuga, ae malilie itu uma e tuuina atu lea mataupu i le Ofisa o Mataupu tau Samoa, o le a faatonuina e le Faamasinoga le taofia o taualumaga uma i le Faamasinoga Maualuga, ae o le a tu’uina atu le mataupu i le Failautusi o Mataupu tau Samoa po o sona sui, faatasi ai ma faatonuga e tusa ai ma lenei mataupu.
Ma e 180 aso e tuuina atu i le Failalutusi o Mataupu tau Samoa, ia faia ai ni feiloaiga a le Failautusi ma itu a’afia o so’o se mataupu e tuuina atu i lona ofisa, ma ia le itiiti ma le faatolu (3) ona faia nei feiloaiga, ma o le Failautusi lava e ta’ita’ia nei feiloaiga/fonotaga.
A mae’a lea ma maua le uluai maliliega ua sainia e itu uma ma a latou loia, o le a talia e le Faamasinoga Maualuga ma faila loa lea e fai ma ploaiga a le Faamasinoga e talia ai mataupu i luma o le Faamasinoga. E leai se Apili o se poloaiga mai le vaega o Faamasinoga o Fanua ma Suafa o le Faamasinoga Maualuga.
Ae afai e le mauaina e le Faamasinoga Maualuga se iuga o se maliliega mai i le Failautusi o Mataupu tau Samoa, o le a avea loa lea mataupu ma mataupu e le i maua se i’uga, e mafai loa ona fa’aauau le Faamasinoga e faia se faaiuga i le mataupu i se taimi e tatau ai.
O le a le toe o’o atu foi lenei mataupu i le Failautusi ma o le a le mafai foi ona apili le faaiuga mai i le Faamasinoga.
I sona manatu fa’aalia e tusa ai ma le faaopoopga ua faaulufaleina mo lenei pili, sa saunoa ai le afioga Fai’ivae A. Godinet, le sui Kovana o le Falelima i Sisifo, e faapea, e tele se vaega a le Ofisa o le Mataupu tau Samoa, i le fofoina o faafitauli e tulai mai i mataupu tau i Fanua ma Suafa Matai. Ma ua tele ni fe’ese’aiga i va o aiga, ua ia molimauina, sa mafai ona fofoina i ala o le aganu’u, ma le faaleleiga i le va o aiga.
Ae o nei suiga ua fuafua e faia i le tulafono, o le a faapea ona ave sa’o lava e aiga a latou mataupu i le faamasinoga (seia vagana ua manana’o e ave muamua i le Ofisa o Mataupu tau Samoa), ma sa fa’aalia e le afioga Fai’ivae, sona atugaluga ona o tupe o le a fa’aaluina e aiga, e totogi ai a latou loia.
Sa ia faamaonia le tele o mataupu o lo o taatia nei i le Ofisa o le Mataupu tau Samoa ae sa ia ta’ua, o lo o tupu foi lea tulaga i le Faamasinoga Maualuga. Ae peitai, e na te lagolagoina so’o se faaiuga e faia e le Senate.
Na fa’ailoa e le afioga i le Senatoa ia Soliai T. Fuimaono e faapea, o lo o iai foi seisi pili fou ua fuafuaina e fofoina ai lenei mataupu. Ma o lea pili, o lo o fuafuaina ai le faaooina uma o mataupu i Fanua ma Suafa i le Ofisa o Mataupu tau Samoa, mo le iloiloina e se aufono e to’afa (4) e aofia ai sui Kovana o itumalo e tolu ma le Failautusi, faatasi ai ma le lagolagosua a se loia.
O le a auai ai foi se sui o aiga o lo o a’afia, ma o le a avea lea sui ma molimau mo le aiga, ma a mae’a ona soalaupuleina lenei mataupu e le aufono, ona faia lea e i latou o se faaiuga.
Afai ae le malilie ai aiga, ona fa’ao’oina mai loa lea o lena mataupu i le Fa’amasinoga Maualuga e fa’aauauina ona iloiloina lea mataupu, ma faia ai loa se faaiuga.
Sa saunoa Soliai, o lo o iai foi se faamoemoega i lea pili fou, e faavae ai se Faamasinoga mo Fanua ma Suafa, e pei o le faamasinoga i Samoa.
Na fa’aalia e le afioga Misaalefua J. Hudson, le sui Kovana o le itumalo Manu’a, lona lagolagoina o le iugafono taufa’aofi ma sa ia ta’ua foi le tele o aiga ua mavaevae ona o nei mataupu i Fanua ma Suafa Matai, ma ua tele foi ni mataupu sa ia molimauina ai le mumusu o aiga e nonofo faatasi ma talatalanoa fa’afesaga’i.
Ae a maua loa se maliliega, sa ta’ua e Misaalefua le matagofie o le vaaiga i feiloaiga ma loimata maligi.
Saunoa le afioga i le Peresetene o le Senate, Tuaolo Manaia Fruean, e tusa ai ma le soalaupuleina o mataupu e a’afia ai Fanua ma Suafa Matai, sa ia ta’ua ai e faapea, o lo tatou faasinomaga lea.
Sa ia tomanatu foi i taimi a’o avea o ia ma Faamasino, pe a o’o atu ni mataupu e a’afia ai fanua ma suafa, e fautuaina lava e le Faamasino Sili ia aiga, o faaiuga e faia e aiga, o faaiuga tonu ma le sa’o, ae o faaiuga e aumai mai i le faamasinoga, e iai lava le itu e faiaina.
Na pasiaina lenei pili, i lona faitauga faalua i luma o le Senate, ina ua mae’a le iloiloga i le aso Lua.