Kovana: “Ua tupu le atunu’u, ua manuia ma ua uluola ona tagatanu’u”
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
Na fa’aleoina e le Afioga i le Kovana Pulaali’i Nikolao Pula, i lana lauga autu, i le Laumua a Vetereni i le Malae o le Lupelele, i le tatalaga o le Sisiga Fu’a lona 126 a Amerika Samoa, i le aso Faraile, Aperila 17, 2026, ia le iloaga o tulaga ‘a’ao, a Amerika Samoa, i so’o se tautua i le Malo Tele o le Iunaite Setete, ma le Malo o Amerika Samoa.\
Ma na ia fa’amanino mai le faamoemoega o le Sisiga Fu’a ma lona Manulauti, e ala i lona faapea mai, ““Ua iloga ou tulaga a’a’o i so’o se tautua i le malo tele o le Iunaite Setete ma le malo o Amerika Samoa. Ua tupu le atunu’u, ua manuia ma ua uluola, ou tagatanu’u.”
“Ma o le faamoemoega lena, na tata’i iai le manulauti o lau sisiga fu’a, i lenei aso. O Fanau, o le Sila Talimatagi ia a Samoa.”
I le amataga o lana lauga, sa saunoa ai le Afioga i le Kovana e faapea, “Tutuila, Aunu’u Manu’a ma Olohenga mamao, ua ou manatua i le taeao nei ia le faamavaega a Toleafoa i lana fanau, e faapea, “Sa lilo i manatu, o le a tau fai lauo’o lau faaaloalo i suli mai Si’ulepa.”
“Aisea? Ua maualuga lau faaeaea, ua ma’eu lau fa’aaloalo. Ua mata’itoa lenei vaiaso, i lau sisiga fu’a, ona o lau lagolago i fuafuaga uma, a lau faigamalo.”
Sa ia saunoa foi e faapea, “Ua 126 tausaga talu ona agiagia i ou laufanua le tagavai a Amerika. E le o se tofa na moe fa’asau, po o se maene na tolo i le tali loloto, le faapogai o lou aso faapitoa, Amerika Samoa. [Ae] o se upega na fili i le po, ae tatala i le atuvasa, e outou tua’a ma o tatou matua, ua lagomau mai i ti’asa. O lea, na agiagia i se vaega o le vi’I a lo tatou atunu’u sa lagiina.”
“Tutuila ma Manu’a, ala mai. Tu I luga. Tautua ma punou i lou malo.
Ia manuia ma ia uluola, Amerika Samoa, o le malo o le saolotoga”
E tu mati’e lau tagavai, na fa’avae ai lou malo. Samoa, muamua le Atua.’
Na saunoa atili le Afioga Pula, “Ua fa’atusa outou alo ma fanau, o sila tali matagi, e tua iai Amelika Samoa, i le lumana’I O mau tau’ave a tautai o le atunu’u, i aso o folauga. A o’o ina lutaluta le gataifale ma matagitogiina se folauga i le atuvasa. Ona tu’u lea i lalo la fala ae sisi le la ‘afa.”
“O le matau i le Afioga i le Matua ia Pulu, ma si o’u fa’atauva’a i lenei sisiga fu’a. Ia ave le tatou fa’a’autu i fanau a le atunu’u. Po o fea lava o iai o atimalae iai se alo po o se tama fanau a Amerika Samoa, i so’o se tafa o lenei lalolagi.”
Sa ia faaleoina foil ana faamalo ma lana fa’afetai, i le tautua lotonu’u ma le faaeaea atunu’u, aua se leleia o le igoa o Amerika Samoa.
Sa fa’aalia e le Afioga i le Kovana ia “se fiafiaga i le maitau atu i le fa’agatama i le tai, ua toatele tupulaga o nu’u ma afioaga, o lo’o tausinio mai ai. E faapena foi i fa’afiafiaga a le Arts Council, sa ese le auai o a tatou fanau.”
Aemaise ai o alo ma fanau, o le a molimauina ‘le ‘oa o le taleni ma le tamaoaiga o fa’aafiafiaga a fanau mai a’oga maualuluga ‘ese’ese’ sa fa’afiafia i le aso Faraile.
“O la ma’ua tatalo ma le Afioga Pulu, ia to mai lagi manuia o Samoa. Ia faasino ala pea faavae na fafau mai ai e tatou tua’a mo le lumana’i o si o tatou atunu’u. E pei ona malie i upu o pese a Solomona, “Faauta o fanau o le tofi lea mai i le Atua, e pei o u fanafana i lima o le toa.”

