Ads by Google Ads by Google

Molia ni ali’i se to’alua umia faasolitulafono fualaau faasaina ma a’upega

ausage@samoanews.com

O le mataupu fa’asaga i ali’i e to’alua ia ua tu’uaia e le malo le isi i le umia faasolitulafono o fualaau fa’asaina, ae tu’uaia le isi i le umia faasolitulafono o fualaau faasaina ma a’upega, ua tofu atu nei i luma o le Fa’amasinoga Maualuga e fa’atulaga ai le aso o le la faamasinoga autu.

 

O le mae’a ai o le ulua’i iloiloga sa faia i luma o le afioga i le alii Faamasino ia Elvis P. Patea i le vaiaso na te’a nei, na tofu atu ai loa mataupu a Talosaga Willie ma Solo Mareko i le Fa’amasinoga Maualuga, ina ua faamalieina le Faamasinoga i mau sa folasia e le malo e lagolago ai le tagi fa’asaga ia i laua nei e to’alua.

 

O le ali’i loia fautuaga lagolago ia Bob Stuart na tula’i mo i laua ua molia, ae o le tama’ita’i loia sili lagolago ia Laura Garvey na tula’i mo le malo.

 

O loo molia Willie i le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

O Mareko o lo o molia i le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa, faapea ai ma le moliaga o le umia faasolitulafono o ni a’upega mata’utia.

 

O loo tatala i tua ia Willie ina ua mae’a ona ia totogi le $5,000 ae o loo taofia pea Mareko i le Toese i Tafuna, se’i vagana ua totogi le $30,000 ona faatoa mafai lea ona tatala o ia i tua.

 

TAGI A LE MALO

 

Na taua e le Leoleo Suesue ia Det. Samanta Lam Yuen i lana molimau e fa’apea, i le taeao o le aso 12 o Ianuari 2020, na aga’i atu ai Leoleo e faataunuu le poloaiga a le Fa’amasinoga, e sailia ai le fanua, fale ma meatotino a le alii o Ben Taulaga ma lona uso o Tomasi Taulaga o Ottoville.

 

Ina ua taunu’u Leoleo i le nofoaga na latou vaaia ai ni alii se to’atolu o loo tutu mai i le pito i tua o le Fale. Na vaaia e Leoleo le taumafai o alii nei e gaioi peita’i sa faatonuina i latou ina ia aua ne’i toe gaioi se tasi a ia tutu uma lava i le vaega o loo i ai.

 

O i latou e to’atolu e aofia ai le alii o Ben Taulaga ma lona uso o Tomasi, atoa ai ma le susuga a Willie. I le mae’a ai ona taofia o i latou nei e to’atolu na auina atu ai loa i latou i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo suesuega atili e uiga i lenei mataupu.

 

Sa vaaia e Leoleo se ta’avale pikiapu lanu uliuli o loo paka ai i le fanua o Taulaga, o le ta’avale lea a Willie.

 

Na fesili Leoleo ia Willie poo i ai ni fualaau faasaina poo ni aupega fo’i i totonu o lana ta’avale, na tali le ua molia, “ioe, o loo i ai i totonu o la’u ta’avale fualaau fa’asaina.”

 

Na savali atu Willie ua tatala le faitoto’a o le ave ta’avale, ona ia aapa lea i lalo o le nofoa o le ave taavale ma aveese mai ai se tama’i container sa i ai ni pepa iila se 4 o loo tutumu i vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

Ina ua fesiligia e Leoleo ia Willie e uiga i fualaau fa’asaina na tali le ua molia, o fualaau faasaina na avatu e le alii o Ben mo le faiga o lana ta’avale. Na taua atili e Willie e fa’apea, e $800 le tupe atoa e tatau ona totogi atu e Ben ia te ia e tusa ai o lona faia o le ta’avale a Ben.

 

Na taua e Willie i Leoleo e fa’apea, i aso e 2 ua tuana’i atu, na alu atu ai Ben i lona fale ma avatu ni pepa iila feololo se 2 ma lana faaupuga, o le vaega muamua lea e totogi ai lana pili mo le faiga o lana ta’avale.

 

Na taua atili e Willie i Leoleo, o le tele o vaega o le aisa sa avatu ia te ia na ia faatauina atu i isi ana uo se’i vagana ai pepa iila e 4 na totogi i lana ta’avale lea ua maua e Leoleo.

 

TAGI A LE MALO IA MAREKO

 

E pei ona taua e le molimau a le malo e fa’apea, a o tiute ai Leoleo i le taeao o le aso 9 o Ianuari i le itu i Sisifo o le atunu’u, na latou molimauina ai se ta’avale soloatoa lanu efuefu ma le laisene “745A” o loo paka i luma o se Faleoloa i Puapua. Na iloa lelei e Leoleo, o le laisene tonu lava lea o le ta’avale o lo o tau saili e Leoleo, talu mai le fa’alavelave lea na so’a ai se tagata i le po o le aso 6 o Ianuari i Vaitogi.

 

Na aga’i atu Leoleo ma talanoa i le ave ta’avale o le ta’avale e uiga i le mafua’aga o le latou afe atu e siaki lana ta’avale. O le ave ta’avale o le ta’avale, o le susuga lea ia Reupena Siaosi.

 

Na teena e Siaosi le tulaga e pei ona faailoa atu e Leoleo ia te ia. Sa ia fa’ailoa i Leoleo, na te le iloa poo ai na fealua’i i lana ta’avale i le po e pei ona taua, e leai fo’i sona iloa e faatatau i se faalavelave na aafia ai o ia poo lana ta’avale.

 

A o talanoa Leoleo ma Siaosi, na faafuase’i ona sosolo atu se pikiapu lanu mumu na paka i luma tonu lava o le faleoloa lea o loo paka ai le ta’avale a Siaosi. Na vaaia e Leoleo se alii ua oso i fafo ma le ta’avale, ma savali mai loa i le vaega o loo paka atu ai le ta’avale a Siaosi.

 

O le alii lea na savali atu i le ta’avale a Siaosi na mulimuli ane iloa lona suafa, o ia lea o Solo Mareko, lea o loo molia i lenei mataupu.

 

A o talanoa Leoleo ma Siaosi, na savali atu lava Mareko ma totoo atu ona lima i le fa’amalama o le itu a le pasese ma fesili ia Siaosi pe i ai se mea e mana’omia. Na faatonu e Siaosi ia Mareko e tatala le faitoto’a pito i tua o lana ta’avale, ona tago lea e ave le faatau o loo i ai atoa ai ma le ato sipi lanu uliuli o loo i ai ae ave i lana ta’avale.

 

Na tatala e Mareko le faitoto’a pito i tua o le ta’avale a Siaosi ae aveese mai le faatau ma le ato sipi lanu uliuli, ona savali loa lea ma ia i le vaega o loo paka mai ai le ta’avale na alu atu ai, oso i totonu o le ta’avale ma alu ese loa le ta’avale.

 

E fai uma lava nei mai gaioiga ma talanoaga i le va o Mareko ma Siaosi, ae o loo faalogologo ma maitau e Leoleo. Na fesili Leoleo ia Siaosi poo ai e ana le ato sipi lea ua alu ma Mareko, ae na tali Siaosi, “o le ato lavalava a Mareko.”

 

O le taimi lea na taofia ai loa e Leoleo ia Siaosi i lalo o le latou vaavaaiga, ma auina atu loa i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo isi suesuega e faatatau i le faalavelave lea na tula’i mai i le po o le aso 6 o Ianuari.

 

Ina ua alu ese atu le ta’avale a Mareko ma le alii o loo ia faafoeina le ta’avale, na vaaia e Leoleo, e le o faia fusipa’u a i laua uma nei, o lea na tuliloa ai loa e Leoleo le la ta’avale ma maua atu ai i Leoleo.

 

E leai se laisene ave taavale a le alii sa faafoeina le ta’avale na i ai i le taimi na taofi ai e Leoleo le ta’avale, e oo lava fo’i ia Mareko, e leai sona ID e faamaonia ai o ia, o le mafua’aga lea na taofia ai loa i laua ae auina atu i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo suesuega.

 

Ina ua tatala e Leoleo le ato sipi lea na aveese mai e Mareko mai totonu o le ta’avale, na maua ai i totonu aupega (fana) e to’u faapea ai ma se vaega tele o le pauta faasaina o le aisa.

 

Na ioe Mareko i Leoleo, o ia e ana fana ma fualaau fa’asaina sa maua i totonu o le ta’avale.