Ads by Google Ads by Google

Nisi fa’amatalaga auiliili i vaega o fualaau faasaina sa aumai faanana i totonu o le teritori I le 2024


[ata: SN]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le aso 30 o Me, 2024, sa alu atu ai se alii i se tasi o le aufaigaluega a le Ofisa o Tiute, ma taumafai e u’una’i o ia, e fesoasoani i le aumaia fa’anana o ni vaega o fualaau faasaina, i totonu o le teritori.

O lea mataupu sa su’esu’eina e vaega su’esu’e a le Ofisa o le Falemeli a le Malo Tele, ma i’u ai ina molia ia le susuga ia Kenneth Mauga-Lei.

O lenei mataupu sa ripotia muamua e le Samoa News/Le Lali, ina ua o’o atu i luma o le faamasinoga.  Ma ua taulimaina e lenei nusipepa ia fa’amaumauga a le malo, mai i le ofisa o faamasinoga lotoifale, lea ua maua mai ai nisi faamatalaga auiliili, e tusa ai ma lenei mataupu.

Ma e tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le aso 30 o Iuni, 2025, sa o’o atu ai se ripoti i le Ofisa a Leoleo mai i le Ofisa Su’esu’e a le Falemeli o le Malo Tele (USPIS), e tusa ai ma se su’esu’ega a le malo feterale, o lo’o fa’ataunu’uina.

Sa tu’uina mai i lea ripoti ia faamatalaga e uiga i se afifi sa lafoina mai e le na molia, i se tasi o le aufaigaluega a le Ofisa o Tiute.

TALA’AGA O LENEI MATAUPU

O le aso 30 o Me, 2024, sa fa’ailoa atu ai e se Supavaisa a le Ofisa o Tiute a Amerika Samoa, i se vaega su’esu’e a le USPIS, ia le ofoina atu e le na molia, ia se vaegatupe e $3,000, i se tasi o le aufaigaluega a le Ofisa o Tiute, ina ia ona taliaina ma kilivaina ai se afifi, i le falemeli i Fagatogo.

Sa fautuaina e le vaega su’esu’e a le USPIS ia le Supavaisa a le Ofisa o Tiute, ina ia faatonuina le na molia, e lafo mai le afifi i se pusa meli ma’oti, i le falemeli lotoifale.

O le aso 29 o Iulai, 2024, sa ripotia ai e le Supavaisa a le Ofisa o Tiute lotoifale, ia le na molia, i lona totogi tupeina o se tagata faigaluega a le malo, e aumai faanana ni vaega o fualaau faasaina, i totonu o le teritori, tauala mai i le falemeli.

Sa su’esu’eina ia le Supavaisa o le Ofisa o Tiute, ma sa ia faamalamalamaina, le amataina o lenei mataupu, ina ua alu atu se tasi o le latou aufaigaluega (lea ua avea ma molimau), na galue o ia i le falemeli, ma fa’ailoa atu se mataupu ua na masalomia, e solia ai le tulafono.

Ma sa fa’ailoa atu e le molimau ia te ia (Supavaisa), le fa’afeso’ota’i atu o ia e le na molia, ma ofoina atu se vaegatupe e $3,000, mo le fa’aaogaina o se pusa meli, e lafo mai iai se afifi.  Sa iai se faamoemoega i le na molia, o le a fa’amautuina e le molimau, ia se pusa meli saogalemu, e mafai ona ia fa’aaogaina.

Sa ta’ua e le Supavaisa o le Ofisa o Tiute, ia lona fa’afeso’ota’iina o le Pule o le latou ofisa, ma sa faia ai se la faaiuga, e fa’ataunu’u le mana’o a le na molia, fa’alilolilo, ma mataituina ia ni gaioiga e solia ai le tulafono

Ma sa faapea foi, ona a’apa atu taitai o le Ofisa o Tiute lotoifale, i le USPIS i Hawaii, ma i le mae’a ai ona o latou soalaupuleina lenei mataupu, sa tu’uina mai ai e le USPIS ia se pusa meli ma’oti, e mafai ona fa’aaogaina, i le falemeli i Fagatogo.  O le fuafuaga sa fa’ata’atia, o le tu’uina atu e le molimau ia le numera o le pusa meli, i le na molia, e pei ona sa ia (le na molia) talosagaina.  Ma sa mafai ai ona mataituina e le USPIS ia gaioiga i lea pusa meli, e aofia ai ma afifi, e lafoina mai iai.

Sa ta’ua foi e le Supavaisa a le Ofisa o Tiute lotoifale, le tu’uina atu e le molimau, i le na molia, ia le numera o le pusa meli ma sa maua ai e le USPIS ia le afifi lea sa lafoina mai, ma pu’eina e vaega su’esu’e a le falemeli, i Hawaii.  Na mafai ona fa’amautuina, i lo latou su’esu’eina o le afifi, le iai o vaega o fualaau faasaina.

Sa talosagaina e le ofisa leoleo lotoifale ia le Supavaisa a le Ofisa o Tiute, mo sana ripoti mai i le USPS, e tusa ai ma oloa po o meatotino, sa i totonu o le afifi.

O le aso 30 o Aukuso, 2024, sa fa’atalanoaina ai le molimau ma sa ia ta’ua le a’afia o le na molia, lea foi e lauiloa ia “Kenjo”.  Ma sa ta’ua e le molimau, na ulua’i fa’afeso’ota’i atu o ia, e le na molia, e tusa ai ma lenei mataupu, ia Me 2024, i luga o upega tafa’ilagi, ona soso’o ai lea ma le telefoni atu o le na molia.

Sa faamanino e le molimau, le mana’o o le na molia, e na te fesoasoani, i le kilivaina o se afifi, ma sa iai sona (molimau) masalosaloga, o ni tulaga e solia ai le tulafono.  Sa ta’ua foi e le molimau, le ofoina atu e le na molia, ia se vaegatupe e $3,000, mo lana fesoasoani, ma sa faapea ona ioe iai le molimau.

Na ta’ua foi e le molimau e faapea, i sona malamalama’aga, o le talosaga a Kenneth, e mana’o e na te sailia se pusa meli puipuia, e lafo mai iai lana (le na molia) afifi.  Ma sa iai se talitonuga a le molimau, na mafua ona fa’afeso’ota’i mai o ia e le na molia, ona sa faia se fesuiaiga i totonu o le latou aufaigaluega.  Ma na talitonu le molimau, sa iai seisi na galulue muamua ma le na molia, ae ua le toe faigaluega, pe ua sui le vaega ua faigaluega ai.

Sa ta’ua foi e le molimau, e le o se tulaga lenei sa talanoaina e i la’ua ma le na molia, ma sa iai sona masalosaloga, i le a’afia o le na molia, i vaega o fuala’au faasaina.

E le gata i lea, sa ripotia foi e le molimau, ina ua mae’a ona o la talanoa ma le na molia i luga o le telefono, sa fa’aauau isi a la talanoaga i luga o upega tafa’ilagi.  Ma sa ia fa’ailoa atu i lana supavaisa, ia le talosaga a le na molia ma sa fa’atonuina ai o ia, e fai le mea e pei ona talosagaina ai o ia, e le na molia.

Sa molimauina foi e le molimau ia lona tu’uina atu i le na molia, ia le numera o le pusa meli, i le la talanoaga lona lua, i luga o le telefono.  I le va o le la talanoaga muamua ma le la talanoaga lona lua, sa lafoina atu e le na molia, i le molimau, ia ni feau i luga o upega tafa’ilagi, e talosagaina ai le molimau, ina ia valaau atu.

I seisi a la talanoaga i luga o le telefoni, sa fesiligia ai e le na molia, ai le molimau, ina ia va’ava’ai ia le afifi pe a lafo atu i le pusa meli faapitoa.  Na mana’o ia le na molia, e faamautu le taunu’u o le afifi, e aunoa ma le iloa e le Ofisa o Tiute, ina ia mafai ona alu atu seisi tagata, e pikiina.

Sa faamanino e le molimau, lona fa’alogoina o le leo tauanau a le na molia, i le taimi o le la talanoaga i luga o le telefoni.  Ma sa fai atu foi le na molia, o le afifi a ia ma seisi alii Samoa.  E le gata i lea, na ta’u atu e le na molia, o lo’o i totonu o le afifi, ia se vaega o fuala’au faasaina (Aisa), e lima pauna lona mamafa.

O le mae’a o le talanoaga lona lua a le na molia ma le molimau, sa fautuaina ai e le na molia ia le fa’aaogaina o ‘Apple iMessage’, e la te feso’ota’i ai.  O le mae’a o vaiaso e tolu, talu ona talanoa le na molia ma le molimau i luga o le telefoni, ae taunu’u mai ai loa se ‘message’ a le na molia, i le molimau, i luga o le iMessage, ma fa’ailoa mai ai le lafoina mai o le afifi i le pusa meli, sa tu’uina atu.  Ma sa lafoina mai ai foi ma se ata o le afifi.

Ia Iulai 2024, sa toe ‘message, mai ai le na molia, ma faailoa mai i le molimau, ua tatau ona taunu’u le afifi, e tatau ona alu e siaki.  Sa fesili atu le molimau i le na molia, i le igoa o le tuatusi, ae tago le na molia, i le lafo mai iai se ata o se atigipusa, o lo’o tusia ai le igoa o le tagata o lo’o lafoina mai ai ma le igoa o le tagata e sau iai le pusa.  Ma sa fa’aauau ona siaki mai e le na molia, i le molimau, e o’o lava i le taimi, sa ia malaga atu ai i Hawaii.

Sa fa’ailoa atu foi e le na molia, i le molimau, o lo’o ia finau mo lenei pusa, ona e aoga mo i latou uma, ona o le aofaiga o le tupe e mafai ona maua mai ai.

Ma na ta’ua foi e le molimau, le u’una’ia o ia e le na molia, ina ia siaki le tagata faigaluega a le USPS i le falemeli i Fagatogo, e va’ai po o ua ave le afifi, ina ia mafai ona aumai lana tupe.  Sa fa’aleoina e le na molia, ia lona popole, ina ne’i le taunu’u mai le afifi i le teritori ma sa o’o ai lava ina ona fesiligia ia le molimau, pe na te iloa nisi o tagata fa’atau fualaau faasaina, e mafai ona fesoasoani atu ia te ia.

O nei talanoaga uma (iMessages) sa faapea ona tu’uina atu e le molimau i vaega su’esu’e a le malo, faapea ma ta’ita’i o le Ofisa o Tiute lotoifale, ina ia mafai ona o latou mataituina lenei mataupu.

Ia Tesema 11, 2024, na fa’atalanoaina ai e leoleo ia le na molia, i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo ma sa te’ena e le na molia, ia lona a’afia i lenei mataupu, ma sa ia ta’ua foi, ia lona le masani lelei i le molimau.  Sa ia fai atu i leoleo, o le molimau, e galulue faatasi ma lona uso matua.  Sa tapaina e leoleo ia le telefoni a le na molia, ae sa ia tali atu, o lo’o galo lana telefoni i le fale.

Sa mauaina e leoleo lotoifale ia se ripoti mai i vaega su’esu’e a le USPIS i Hawaii, e tusa ai ma lenei mataupu.  Ae na iai ni vaega o le ripoti sa to’esea, ona o le su’esu’ega a vaega feterale, sa faataunu’uina i lea taii.  

Ae sa ta’ua i totonu o le ripoti ia le tusia o le igoa o ‘Marcus Taito’ i luga o le atigipusa sa lafoina mai, ae o le tagata e sau iai le atigipusa, o Tanu Solipo.  O le pusa sa lafoina mai i le setete o Uasigitone.

Ia Iulai 1, 2024, sa maua ai e vaega su’esu’e a le USPIS ia le afifi i le falemeli i Hawaii.  Ma sa tutusa ia igoa na tusia i le atigipusa ma ata ma ripoti sa fa’ao’oina atu e le Supavaisa a le Ofisa o Tiute, ia Iuni 27.

O le aso lava lea, sa taofia ai e vaega su’esu’e ia le afifi mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega.  Sa fa’aaogaina foi se tasi o ta’ifau e su’esu’eina le afifi.

O le aso 2 o Iulai, sa su’esu’eina ai e vaega a le USPIS ia le afifi, i luma o leoleo ma se sui faapitoa a le DHS, i Hawaii.  Sa mauaina i totonu o le afifi, ia nil ole sukalati, o mitiafu, ma ofuvae pupu’u.  Ae ina ua ave’esea mai ia lole ma ofu mai totonu o le atigipusa, sa maua ai nit aga pepa i’ila o iai ni aisa i totonu.  

I le fa’aauauina o su’esu’ega, sa fa’amaonia ai, o nei aisa, o se vaega o fualaau faasaina (Aisa) ma afai e faatauina nei fualaau faasaina, e mafai ona mauaina ai se vaegatupe i le va o le $274,000 ma le $457,000.  Ma pe a faatauina foi i Amerika Samoa, e mafai ona faatauina i le va o le $30 ma le $50.

O moliaga sa molia ai Kenneth Mauga-Lei, na aofia ai:

Faitauga 1:  Totogi tupe o se tagata faigaluega a le malo – O se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le le silia ma le lima tausaga, po o se sala tupe, e le silia ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

Faitauga 2:  Nanaina o se solitulafono - O se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le le silia ma le lima tausaga, po o se sala tupe, e le silia ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

Faitauga 3:  Taumafai e umi ni vaega o fualaau faasaina ma se faamoemoe e faatauina atu – O se solitulafono e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le va o le lima ma le 20 tausaga, po o se sala tupe, e le silia ma le $20,000; po o faasalaga uma e lua.

Faitauga 4:  Taumafaiga e umia se vaega o fualaau faasaina – O se solitulafono e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le va o le lima ma le 20 tausaga, po o se sala tupe, e le silia ma le $20,000; po o faasalaga uma e lua.

Faitauga 5:  Aumai faanana i totonu ia se vaega o fualaau faasaina – O se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le lima tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

E $100,000 se vaegatupe sa faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona faamasinoga.