Ads by Google Ads by Google

Pesia Samoa, Tonga ma Fiti i le ‘dengue fever’ – toatasi ua maliu mai Samoa ma le to’atasi mai Fiti


[ata: foa'i]

Apia - SAMOA

Ua fa’amaonia mai e le Faatonusili o le ofisa o le Soifua Maloloina a Samoa, le afioga Aiono Dr. Alec Ekeroma, i se ripoti mai i le Talamua Online, o le ituaiga ‘dengue fever’ na maliu ai se tamaititi Samoa e 12 tausaga, i le faaiuga o le vaiaso, o le ituaiga ‘dengue’ e ta’ua o le “Haemorrhagic Dengue Fever”.

Ma o se ituaiga e sili ona ogaoga nai lo le ‘dengue’ lea na masani ona a’afia ai soifua maloloina o tagata, e pei ona fa’amalamalama mai e le afioga Aiono.

O Misiafa Nathan Lene, na faatopetope atu i Niu Sila i le faaiuga o le vaiaso ua te’a atu, ae peitai, sa maua mai le tala fa’anoanoa i si ona tina, ia Taunese Lene, ua maliu o ia.

O le masina ua mavae, na faimalaga mai ai lenei aiga mai i Fiti ma e le o mautinoa e le afioga Aiono, pe o iina na a’afia mai ai lenei alo o Samoa ma o lo’o faia nei su’esu’ega a lo latou ofisa e tusa ai ma lea tulaga.

Sa mafai foi ona faamaonia e Aiono, e to’atasi se tagata na ofoina atu lona toto mo Misiafa a’o fa’ataotolia o ia i le falemai, na fa’amaonia o lo’o a’afia i le fa’ama’i, ae leai ni auga o le ma’i, na va’aia.

O se vaitaimi lata mai na fa’alauiloa ai e le Minisita o le Soifua Maloloina i Samoa, ia le toe pepesi o lenei fa’ama’i – dengue fever – ma sa faapea ona toe amataina fa’asalalauga i ala e tineia ma taofia ai le pepesi o le fa’ama’i, ma o’o ai lava ina fa’aasu totonu o falea’oga ma nofoaga e ono fofoa ai namu.

Ma na fa’alauiloa mai e le afioga Aiono le agai i lalo o le fuainumera o tagata i totonu o Samoa na a’afia i seisi foi fa’ama’i, o le tale vivini.

O le ituaiga ‘dengue fever’ lea ua saunoa mai ai le afioga Aiono (Haemorrhagic Dengue Fever) e sili atu ona ogaoga ona va’aiga, e aofia ai le totolia o le tino faapea totoga, maualuga o le fiva, manava tiga, fa’asuati.

Ae le gata i lea, o le fa’afaigata ona manava ma le sau o le toto i le isu.

Ua faapea ona nofo uta le Minisita o le Soifua Maloloina i Samoa e tusa ai ma lenei tulaga ua tula’i mai, a’o fa’aauau a latou su’esu’ega, po o fea tonu na ofi atu ai lenei vairusi i totonu o le atunu’u.

Ae e le na’o le pau lea o le fa’ama’i ua faapea ona nofo vaavaaia i totonu o motu o le Pasefika, lea e aofia ai ma le flu i Niue, o le dengue i Tonga ma Fiti.

O lo’o faapea foi ona mataituina e le vaega o le soifua maloloina i Niue, ia le pepese o le vairusi o le Influenza A (flu), lea na amata mai ia Mati 26 ma e o’o mai ia Aperila 13, ua 39 i latou ua a’afia ai, ae to’a 13 na taofia i le falemai.

O le 1/3 o tagata na a’afia i lea gasegase, e i le va o le 11 ma le 18 tausaga, le matutua.

Ae o le taimi nei i Fiti, ua faapea ona fa’asalalauina i totonu o le atunu’u le toe pepesi ai o lenei faama’i.

Ma o lo’o fautuaina e le malo o Fiti ia tagata asiasi atu i totonu o le atunuu, ina ia faia tulaga uma e tausia ai lo latou soifua maloloina, a’o iai i totonu o le atunu’u.

Ae ua iai se tamaititi mai i le motu o Viti Levu na faapea ona maliu i le ‘dengue fever’ i le amataga o le masina ua tuanai.

Ma ua amata foi galuega fa’amama i totonu o motu ese’ese a Fiti.

Ua ripotia mai i Tonga, e le Minisita o le Soifua Maloloina ia le to’a 492 tagata o le atunu’u, ua a’afia i le ‘dengue fever’, e to’a 14 na lavevea ia Aperila.  Ae to’a 6 ua fa’ataotolia i le falemai.