Ads by Google Ads by Google

POU TIUTE A LEOLEO


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA SE ALII I LE FAATUPU VEVESI I LAULI’I

O le vaveao o le aso 6 o Aperila, 2025 na fa’afeso’ota’i atu ai e le Ofisa a Leoleo i Fagatogo ia le Ofisa a Leoleo i Sasa’e, e tusa ai ma se fa’alavelave o lo’o tupu i le afio’aga i Laulii.  Sa ta’ua ai le tau’aia e ni alii se to’alua ia le fale o se aiga.

Ae na maua ma molia na’o le to’atasi, ina ua le maua leisi alii. 

E tusa ai ma fa’amaumauga a le fa’amasinoga, sa taumafai se tasi o le ‘aumaga (e ana le fale na tau’aia e le na molia), e taofiofi le to’alua sa tau’aia lona fale.

Ma ina ua taunu’u leoleo, sa molimauina le to’atele o tagata i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave.  Ma sa o latou fa’ailoa ifo i leoleo, o lo’o latou taumafai e saili alii e to’alua ia na tau’aia le fale, ona ua sosola ‘ese.

Ae na fa’ailoa ifo e se tasi o i latou na iai, le suafa o le tasi o i la’ua  ia sa tau’aia le fale.  O le alii o Fa’afouina Muliau, ma o ia lea na molia i lenei fa’alavelave.  Ae peitai, sa ta’ua le le mautinoa e molimau, leisi alii na to’alua ma Muliau.

Sa maua atu e leoleo ia Muliau o lo’o nofonofo mai i se nofoaga pogisa, i lalo o ni la’au, ma o lo’o ia u’uina se paipa lapo’a.  Na mafai ona ave’esea e leoleo ia le paipa mai ia Muliau, ae e le’i ave faapagotaina o ia.

Na fa’atonuina foi e leoleo ia le au molimau, ina ia agai atu i le ofisa a leoleo, mo le fa’aauauina o suesuega a leoleo ma le faamaumauina o a latou molimau.

A’o aga’i atu leoleo ma Muliau i le ofisa a leoleo, sa fa’amaonia e Muliau, o ia lea sa tau’aia le fale o le alii na valaau i leoleo.  Ma sa fa’ailoa foi e Muliau, i leoleo, le suafa o le alii na o la tau’aia le fale, o le susuga ia Sile Filipo.

Sa ta’ua e Muliau e faapea, e ui sa inu pia i lea afiafi, ae sa ia malamalama i ona aia tatau.  Ma sa te’ena e Muliau le faia o sana molimau tusia ina ua taunu’u i le ofisa a leoleo.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le e ana le fale sa tau’aia e Muliau ma Filipo, sa ia ta’ua e faapea, sa ia taumafai e taofia le to’alua lea mai i le palauvale solo ma fa’aumu, i le auala i luma o le latou falesa.

Na molia ia Muliau i le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le to’ese, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

E $500 sa fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

VALA’AU SE TINA I LEOLEO E AVE’ESE SONA ALO MAI I LE FALE

O le po o Aperila 5, 2025, na vala’au ai se tina i le Ofisa a Leoleo, mo se,  fesoasoani ona o sona alo alii, na pisapisa o i  totonu o le latou aiga.  Ma sa ta’ua e le tina lona faatonuina o lana tama, le alii o Raymond Fa’aloua, e alu i seisi nofoaga e inu ai ana pia, ae musu.

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave, sa va’aia le na molia, o saofa’i i luma o le fale ma ta ana musika i luga o se komipiuta feavea’i (laptop).  Sa fesiligia e leoleo ia le alii po o fea lona tina, ae matala mai le faitoto’a o le fale, ma ulufafo mai le tina lea na vala’au i leoleo.

Sa talosagaina e le tina ia leoleo ina ia ave’ese le alii mai lo latou fale, ona o le pisapisa o, ‘e’e leotele ma le le popole i ona matua.

Ae ina faatonuina e leoleo ia le na molia ina ia tu’ua le fale a ona matua, sa musu le alii ma ia fai atu i leoleo, e leai so latou aia tatau e tuli’esea ai o ia.  

Na faapea loa ona ave faapagotaina o ia e leoleo, ae sa taumafai le alii e tete’e i gaioiga a leoleo.  Sa lagonaina e leoleo ia le manogi pia o le alii, faapea ma le fa’atosotoso loloa o lana tautala.

Sa moliaina Fa’aloua i le tete’e i le ave faapagotaina o ia e leoleo, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tasi tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

TOE MAUA PAGOTA A SAMOA, NA SOSOLA

Sa toe pu’eina i le aso Gafua na se’i mavae atu nei, ia pagota e to’alua, na sosola ese mai i le falepuipui i Samoa, talu mai le aso Tofi o le vaiaso i on atua atu.

O nei alii pagota, na aofia ai Lauititi Tualima ma Anesiko Vaelei.  O le fa’alua ai lea ona sola ‘ese Tualima mai i le falepuipui.,

Sa fa’amaonia e le Komesina o Leoleo a Samoa, le susuga ia Auapa’au Logoitino Filipo, le  pu’eina o Vaelei mai i Vaiusu ae na pu’eina ia Tualima i se nofoaga e latalata i le faletalimalo a le Orator.

Na ta’ua e Auapa’au lo latou a’apa atu i aiga a Anesiko i Vaiusu, mo sa latou fesoasoani i le pu’eina o le alii pagota, ma ina ua mauaina ia Anesiko, sa mafai ai loa ona o latou nofo malamalama i le nofoaga o iai Tualima.

Sa mauaina Tualima i le nofoaga o lo’o fa’amautu ai se tamaitai sa lokaina muamua i le falepuipui ma fa’auo ai ma Tualima.

Na saunoa le alii Komesina i le i’u manuia o le fa’amanatuga o le Tutoatasi a le atunu’u, e aunoa ma ni fa’alavelave tetele, ma le toe mauaina o nei alii pagota e to’alua.

Ina ua mauaina Tualima ma Anesiko, sa faapea ona aveina atu i la’ua i le ofisa a leoleo i Faleata, ona soso’o ai lea ma le aveina atu o i la’ua i le ofisa autu a leoleo i Apia, mo le fa’aauauina o a la suesuega ma le toe fa’aopoopoina o a la moliaga.

I le sola’aga a Tualima ia Mati, sa faapea ona fa’ate’a ai ni leoleo se to’alima.

E silia ma le 20 tausaga le fa’asalaga o lo’o tuli e Tualima i moliaga o le faamalosi tamaitai, faomea faapea nisi solitulafono mamafa, e pei ona sa molia ai o ia i le tausaga e 2015.  

Ae o .Vaelei, o lo’o tuli lona faasalaga ona o moliaga i le faomea ma nisi o solitulafono mamafa.  Ma e le o se taimi muamua foi lea, na sola ese ai Vaelei, mai i le falepuipui.

MOLIA SE ALII 19 TAUSAGA I HAWAII I LONA FAAPA INA O SE FANA

Ua molia nei se alii e 19 tausaga le matua, mai i Kailua-Kona, ona o se fa’alavelave sa tupu i se nofoaga tu lata i le aoga maualuga a Kealakehe, i le taeao o le aso Sa, Iuni 1, 2025.

E tusa ai ma fa’amatalaga a molimau, sa faapa ina e le alii o Fernando Villaneuva-Gonzalez, lea ua molia, ia se fana, aga’i i luga o le ‘ea.

E leai se tasi na manu’a i le fa’alavelave.

Ae o le aso Lua, Iuni 2, 2025, na molia ai loa Villanuevana-Gonzalez i moliaga, na aofia ai a’afiaga i fuala’au faasaina ma le umiaina o se fana o iai ni pulufana, i luga o le alatele.

LOKAINA SE ALI’I LEOLEO I TONGA I LE UMIAINA O FUALAAU FAASAINA

O le fa’ai’uga o le vaiaso na se’i mavae atu, sa faapea ona ave faapagotaina ai se ta’ita’i leoleo i Tonga, ona o le umiaina o fualaau faasaina.

E pei ona sa ripotia i le Matangi Tonga, e 21 tausaga o le alii leoleo, sa ave faapagota, faatasi ai ma ni alii se to’alua, o lo’o molia i le fa’atauina atu o fualaau faasaina.

Sa ta’ua e le Komesina o Leoleo i Tonga, o Geoff Turner, e le o se fa’ailoga lea o ituaiga leoleo i totonu o le latou atunuu ma ia fa’aleoina lona agaga fa’afetai i isi leoleo, mo a latou galuega lelei o lo’o faia.

Na saunoa Turner i le tupu tele o nei ituaiga fa’afitauli i totonu o le Pasefika. 

I Fiti, ua ripotia mai ai le moliaina o leoleo ma nisi o le aufaigaluega a le Ofisa o Tiute, i le ave fa’ananaina o fualaau faasaina.