POU TIUTE A LEOLEO
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
TALOSAGA SE TINA MO SE FAATONUGA FAALETULAFONO E FA’ASA ONA TOE LATALATA ATU AI LONA TO’ALUA IA TE IA MA LE FANAU
O le aso 10 o Ianuari, 2026, na malaga atu ai se tina e 38 tausaga, i le ofisa a leoleo, ma le pule o lana fale faigaluega, e ripoti ia le sauaina o ia (tina), e lona to’alua, i le amataga o le masina.
[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia ma molia, i lenei mataupu, aua le puipuiga o le tina na a’afia.]
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa ta’ua e le tina na a’afia, le sauaina o ia, i le taeao o le aso 3 o Ianuari, 2026, a’o ia sauni atu mo galuega, ina ua te’ena e le tina mana’oga o lona toalua.
Sa ta’ua e le tina, lona savali ‘ese mai i le na molia, ae fa’ate’ia o ia, i le tu’iina e le na molia, o lona gutu, ma pa’u ai i lalo, ma amata ona kiki e le na molia, ia ona foliga. O le malosi o le kiki a le na molia, na lusi ai ona nifo pito i luma. Ma a’o taumafai le tina na a’afia, e saofa’i mai i luga ma pupuni ona foliga i ona lima, na a’apa atu le na molia, ma se’i ese mai lana ato faigaluega, ma se naifi, ona fa’aaoga lea o le naifi e ta ai lona ulu ma lona papatua. Ina ua taumafai le tina e se’i ‘ese le naifi mai i le na molia, sa lavea ai lona lima.
Na ta’ua foi e le tina na a’afia, sa le mafai ona ia ripotia le fa’alavelave na tupu, i le aso na tupu ai, ona e leai sana telefoni, ma e le’i mana’o e fa’ailoa atu i ona tuaoi. Ae o le aso lava lea, na teu ai le atopa’u a le tina na a’afia, ma sola mai i lona fale, ma sulufa’i atu i le fale a lana pule.
Sa fa’ailoa atu foi e le tina na a’afia, i leoleo, le valaau atu o le na molia, i taimi uma, i lona fale faigaluega ma tagata e latou te faigaluega faatasi, e saili po o fea o iai.
E tusa ai fa’amaumauga a le malo, o le aso 9 o Ianuari, a’o faatalitali pasi le tina na a’afia, ina ua manava galuega, sa ia iloa atu ai le agai atu o le taavale a le na molia ma ia toe tamo’e ai i lona fale faigaluega ma lafi ai.
Sa ta’ua foi e le tina na a’afia, lona alu i le falemai ia Ianuari 8, ona o le tiga o lona ulu mai i le sauaina o ia. Ae peitai, sa ia fa’ailoa atu i le fomai ma tausima’i, na pa’u ma tau lona ulu, ona sa musu e ta’u le mea moni na tupu.
Na mafai ona molimauina e leoleo ia manu’a o le tina.
Sa talosagaina e le tina na a’afia, ia se fa’atonuga fa’aletulafono, e faasa ai ona toe latalata atu le na molia ma sa ia ta’ua foi le tupu so’o o lenei tulaga ia te ia, ae e na te le ripotiina.
E valu tausaga talu ona fa’auo le tina ma le na molia, ae fa’ato’a lua tausaga talu ona o la nonofo faatasi.
Ina ua aumaia e leoleo ia le na molia, i le ofisa a leoleo mo sana faamatalaga, sa ia fa’amaonia lona sauaina o le tina, ona ua ia masalomia le le faamaoni o le tina na a’afia, i lo la va. Ae sa ia te’ena lona fa’aaogaina o se naifi e fasi ai le tina na a’afia.
Sa fa’ailoa atu e le na molia, i leoleo, na pau le mafua’aga o lo’o nofo atu ai le tina na a’afia, ona o ana tupe.
O moliaga na faia faasaga i le na molia, na aofia ai:
Faitauga 1: Fa’ao’olima i lona tulaga e lua (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le lima tausaga, po o se sala tupe, i le va o le $150 ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 2: Faatupu Vevesi i Nofoaga Tuma’oti (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma aso e 15, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $300; po o faasalaga uma e lua.
E leai se tupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona faamasinoga.
LOKA SE ALII I LE SAUAINA O LE TINA A LONA AFAFINE MA LONA LAVA TINA
O le aso 5 o Ianuari, 2026, na tupu ai se faalavelave i Pavaiai, lea na a’afia ai ni tina se to’alua ma se pepe, e tusa ai ma fa’amaumauga ale faamasinoga.
[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia ma molia i lenei fa’alavelave, aua le puipuiga o le pepe na a’afia.]
E tusa ai ma fa’amaumauga ale faamasinoga, na o’o atu se valaau i le Ofisa a Leoleo, i Tafuna, i le 6 i le afiafi, e tusa ai ma se alii o lo’o sauaina se fafine o lo’o si’i sana pepe, i tafatafa o se faleoloa ma se fale ta lavalava.
O ni nai minute na soso’o ai, ae toe maua e le ofisa a leoleo, ia se valaau lona lua, mai i le tina o le na molia, i le sauaina e lana tama o lana uo teine, a’o sapai e le uo teine, ia le la pepe.
Ina ua taunu’u leoleo, sa faamatalaina e molimau ia le alaga mai a tina e to’alua, mo se fesoasoani, ae e leai seisi na oso atu e fesoasoani.
I su’esu’ega a leoleo, na faamautu ai le amata mai o lenei faalavelave i le aoauli, ina ua alu atu le na molia, ma piki mai lana uo teine ma le la pepe, e faapea, e o e pepa a le pepe. Ae peitai, sa alu le ta’avale agai i le fale o se aiga i Pavaiai.
Sa faamatala e le tina o le pepe, ina ua taunu’u le latou taavale i Pavaiai, na ia fai atu loa i le na molia, e toe ave la’ua i le fale, ae e le’i po, ina ia malolo le pepe. Ae le fiafia ai le na molia ma amata ona sauaina ia le tina o le pepe. Ma ina ua musu le tina o le pepe e tu’u atu le pepe, i le na molia, sa ia (le na molia) tago i le u’una’i le tina o le pepe i se pa sima ma fa’aauau ona fasi o ia.
Ona o le popole o le tina i lona ola ma le saogalemu o lana pepe, na ia tamo’e ai i se fale ta lavalava latalata ane, e saili se fesoasoani ma fa’aaoga se telefoni. Na mafai ona ia vala’au i le tina a le na molia, ma alu atu ai le tina e aumai le pepe.
Ae peitai, sa fa’ateteleina le pisa ina ua tuliloa atu i latou e le na molia. Sa faamatalaina e molimau, i leoleo, ia le oso atu o le na molia, i totonu o le taavale ma taumafai e toso mai i fafo le tina a le pepe. Ae ina ua oso atu lona tina, sa liliu mai le na molia ma u’una’i o ia i lalo.
Na ta’ua foi i totonu o fa’amaumauga a le malo, le tau’alaga a nai tina mo se fesoasoani, ae peitai, e leai seisi na alu atu e fesoasoani.
Sa o’o atu le vaega a le EMS i le ofisa a leoleo, e togafitia tina e to’alua. Ma ave atu ai le tina o le na molia, i le falema’i mo le fa’aauauina o togafitiga i lona tua ma lona vae, lea na a’afia ina ua pa’u i lalo.
Sa maua foi e leoleo, i a latou su’esu’ega, ina ua sosola ese ia tina e to’alua mai i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa alu atu le na molia, i se fale tuaoi ma sasa’a solo ai ia se kesolini, i totonu o le potu malolo ma potu moe.
Na fiu leoleo e saili le na molia, i lea afiafi, ae o le aso na soso’o ai, na o’o atu ai se ripoti i leoleo, i le va’aia o le na molia, i tafatafa o se falesa i Pavaiai. Ina ua o’o atu iai leoleo, ua mae’a ona piki e se tagata na alu atu i se pikiapu, ia le na molia.
O le afiafi lava lea, na fa’ato’a maua ai e leoleo ia le na molia, i se fale tu’ufua i tafatafa o se fale’aiga, i totonu o le nu’u, ma ave faapagota ai loa o ia i le ofisa a leoleo i Tafuna.
Ina ua su’esu’eina e leoleo ia le na molia, sa ia fa’amaonia le o’o o lona lima i le tina o le pepe, ona o lona ita. Ma ia fa’amaonia lona tuleia o lona tina i lalo.
O moliaga na faia faasaga i lenei alii, na aofia i:
Faitauga 1, 2 & 3: Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le tasi tausaga, po o se sala tupe, i le va o le $150 ma le $1000; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 4: Fa’atupu Vevesi i nofoaga tuma’oti (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma aso e 15, po o se sala atupe, i le va o le $150 ma le $300; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 5: Faia o se gaioiga e a’afia ai le saogalemu o fanau iti (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le tasi tausaga, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $1000; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 6: Faatupu Vevesi i nofoaga faitele (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le ono masina, po o se sala tupe, i le va o le $150 ma le $500; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 7: Taumafai e susunu se fale, i lona tulaga e tolu (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le tasi tausaga, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $1000; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 8: Ave faamalosia o se tagata - (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le tasi tausaga, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $1000; po o faasalaga uma e lua.
Sa lokaina le na molia, e aunoa ma se vaegatupe faatulagaina e mafai ona tatalaina ai i tua, a’o faagasolo lona faamasinoga.
LOKA SE TAMA MATUA I LE FA’ATUPU VEVESI I SE FALE’AI A SE KAMUPANI
O le aso 20 o Tesema, 2025, na o’o atu ai se valaau i le Ofisa a Leoleo, e tusa ai ma se tamaloa e 63 tausaga le matua, o lo’o faatupu vevesi i se fale’ai a se kamupani, i Malaeimi.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, na taunu’u atu lenei tamaloa i se fale’ie o lo’o faia ia taumafataga o le aoauli a le aufaigaluega, ma amata ona fa’amisa i tagata faigaluega, na aofia ai ma lona ‘e’e ma palauvale i le aufaigaluega.
Ina ua taunu’u leoleo, sa o latou va’aia se tamaloa o faia ni uiga fa’amisa, faapea ma lona lafoina o ni faamatalaga taufa’amata’u i tagata faigaluega, ma na faapea loa ona ave faapagotaina o ia e leoleo.
Sa tu’uina le na molia, i totonu o le taavale a leoleo, ma aveina atu loa o ia i le ofisa a leoleo i Tafuna, mo le su’esu’eina.
Ae na faamatalaina e se molimau, i leoleo, sa u’uina e le na molia, ia se paipa u’amea, i le taimi na tupu ai le faalavelave, ma a’o ia lafoina ni faaupuga tau fa’amata’u i tagata faigaluega. Ma sa ta’ua foi e le na molia, ana iai sana fana, ua tafana uma i latou.
Sa ta’ua e le aufaigaluega, ia le fa’ate’ia o i latou, i uiga na fa’aalia e le tama matua (le na molia) ma o le mafua’aga lea na vala’au ai loa leoleo.
Na mafai ona fa’amautuina i su’esu’ega a leoleo, i le ofisa a leoleo, ia le suafa o le na molia, o le susuga ia Louis Chapdelaine.
Sa taumafai leoleo e fa’atalanoaina le na molia, ae peitai, sa musu e fai sana faamatalaga tusitusia pe tali foi i fesili a leoleo.
Na ta’ua e leoleo ia le taumafai o Louis (le na molia) e a’apa i lana ato fa’afafa, a’o fa’aauau pea ona ia lafoina ni faamatalaga taufa’amata’u, lea na ia fai atu ai i leoleo, a maua sona avanoa, o le a ia faia se tulaga e afaina ai i latou.
Mulimuli ane, sa malie ia le na molia, e galulue faatasi ma leoleo, pe afai e ave’ese ia taulima u’amea o lo’o loka ai ona lima. Ae peitai, sa fiu leoleo e fesilia o ia, mo ni faamatalaga e uiga i lona tagata.
Na toe lokaina e leoleo ona lima, ina ua ia taumafai e tu i luga ma a’apa i lana ‘ato fa’afafa.
O le mae’a o su’esu’ega a leoleo, sa faapea ona ave faapagotaina ai loa le na molia, ma momoli atu loa i le to’ese i Tafuna.
Na molia Louis Chapdelaine i le moliaga o le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mamfai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe, e le silia ma le $500; po o faasalaga uma e lua.
Sa lokaina le na molia, e aunoa ma se vaegatupe faatulagaina, e mafai ona toe tatalaina ai i tua, a’o faagasolo ia lona faamasinoga.
MOLIA SE TAMALOA I LE FA’AO’OLIMA, AE TU’UA’IA E LONA TO’ALUA I LE TAGOFIA O FUALAAU FAASAINA
O le taeao o le aso 6 o Ianuari, 2026, na o’o atu ai se ripoti i le ofisa a leoleo, mai i se tina, e tusa ai ma le sauaina o ia e lona to’alua, ma fa’afefe o ia i se aga’ese.
[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia ma molia, i lenei mataupu, aua le puipuiga o fanau iti ma le tina, na a’afia.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le Faamasinoga Fa’aleitumalo, sa agai atu leoleo e tali le vala’au ma sa faasino iai e le tina na a’afia ia le potu moe sa tofa ai le na molia. Na faapea ona avefaapagotaina e leoleo, ia le tamaloa.
I se fa’atalanoaga a leoleo ma le tina na a’afia, sa ia ta’ua ai le tupu o le faalavelave i le vaveao, a’o le taimi lea o lo’o pe le paoa a le latou nu’u. Ona sa le ola le latou telefoni o le fale, na le mafai ai ona vala’au le tina i leoleo, i lena taimi.
Ae sa ta’ua e le tina, ia lona sulufa’i i le fale o lona tuaoi ma nofo ai se’ia o’o i le taeao na soso’o ai, ma fa’ato’a vala’au ai leoleo, e pei ona fautuaina ai o ia, e ona tuaoi.
Na faamatalaina e le tina na a’afia, i leoleo, a’o ia taumafai e faamoe sona alo e lua tausaga, o le taimi lea ua amata ona fealua’i lona to’alua (le na molia) i le va o le umukuka ma le latou potu moe. Ma na fesiligia o ia (tina) e lona to’alua (le na molia), e uiga i se tamaloa o lo’o i totonu o le potu. Ina ua tali atu le tina e leai seisi o i totonu o le potu, sa fa’aauau ona tu’uaia le tina e lona to’alua (le na molia).
O leisi taimi na toe fo’i mai ai le na molia, i le potu, ua sau ma u’u mai se agaese, ma ia toe fesiligia lona toalua (le na molia) e uiga i le tamaloa o lo’o i totonu o le potu. Na toe te’ena e le tina ia le iai o se tagata i totonu o le potu, ae na ta’ua e le tina, ia le u’uina o lona ua e lona to’alua (le na molia), a’o si’i lana pepe.
Sa faamatala e le tina na a’afia, ia lona tau manava, ona sa fefe ina ne’i matapogia. Ma fa’ato’a toe tu’u lona ua e lona to’alua (lel na molia) ina ua ‘e’e lana pepe.
Na fa’aauau le faamatalaga a le tina, e faapea na fa’alua ona taumafai lona to’alua (le na molia) e titina lona ua. Ae o le taimi atoa, sa fa’alala atu ai e lona to’alua (le na molia) ia se aga’ese ia te ia, ma fa’aauau ona tu’uai o ia, i lona le fa’amaoni i lo la va fa’aleulugalii.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, e ui ina e le’i va’aia ni manu’a i le tino o le tina na a’afia, ae peitai, sa molimauina e leoleo ia le tulaga mafatia na iai o ia.
Sa fa’ailoa atu e le tina na a’afia, i leoleo, e iai sona masalosaloga, o lo’o tagofia e lona to’alua (le na molia) ia ni vaega o fualaau fa’asaina, e aofia ai mariuana ma Aisa, ma o le mafua’aga lea o lona faia o ia tulaga, ona o lo’o a’afia i fualaau faasaina.
Ma sa ta’ua foi e le tina na a’afia, e faapea, o le ulua’i taimi lenei ua o’o atu ai le lima o lona to’alua (le na molia) ia te ia, ae peitai, ua fai sina umi ona ia molimauina uiga fa’aalia faapea a lona to’alua.
Ina ua fesiligia e leoleo ia le na molia, e tusa ai ma le fa’alavelave na tupu, sa ia fa’amaonia le iai o sona talitonuga, o lo’o le fa’amaoni lona to’alua, i lo la va. Ma sa ia fa’ailoa atu I leoleo, na mafua ona oso lona ita ma ia taumafai ai e titina le ua o lona to’alua, ona sa te’ena e lona to’alua ia ana tu’ua’iga.
Na moliaina le tamaloa (le na molia) i moliaga, na aofia ai le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o le Taofiofia Faasolitulafono o se tagata, faapea ma le Faia o ni gaioiga e ono a’afia ai le saogalemu o fanau iti. O nei moliaga uma, o ni vaega o Sauaga i totonu o le aiga.
O nei moliaga, o ni vaega ‘A’ i solitulafono mama, lea e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le tasi tausaga, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $1000; po o faasalaga uma e lua.
Faatasi ai ma le moliaga o le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma aso e 15, po o se sala tupe, i le va o le $150 ma le $300; po o faasalaga uma e lua.
Sa lokaina le na molia, e aunoa ma se vaegatupe faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.
MOLIA SE TAMALOA I LE FA’AO’OLIMA, AE TU’UA’IA E LONA TO’ALUA I LE TAGOFIA O FUALAAU FAASAINA
O le taeao o le aso 6 o Ianuari, 2026, na o’o atu ai se ripoti i le ofisa a leoleo, mai i se tina, e tusa ai ma le sauaina o ia e lona to’alua, ma fa’afefe o ia i se aga’ese.
[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia ma molia, i lenei mataupu, aua le puipuiga o fanau iti ma le tina, na a’afia.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le Faamasinoga Fa’aleitumalo, sa agai atu leoleo e tali le vala’au ma sa faasino iai e le tina na a’afia ia le potu moe sa tofa ai le na molia. Na faapea ona avefaapagotaina e leoleo, ia le tamaloa.
I se fa’atalanoaga a leoleo ma le tina na a’afia, sa ia ta’ua ai le tupu o le faalavelave i le vaveao, a’o le taimi lea o lo’o pe le paoa a le latou nu’u. Ona sa le ola le latou telefoni o le fale, na le mafai ai ona vala’au le tina i leoleo, i lena taimi.
Ae sa ta’ua e le tina, ia lona sulufa’i i le fale o lona tuaoi ma nofo ai se’ia o’o i le taeao na soso’o ai, ma fa’ato’a vala’au ai leoleo, e pei ona fautuaina ai o ia, e ona tuaoi.
Na faamatalaina e le tina na a’afia, i leoleo, a’o ia taumafai e faamoe sona alo e lua tausaga, o le taimi lea ua amata ona fealua’i lona to’alua (le na molia) i le va o le umukuka ma le latou potu moe. Ma na fesiligia o ia (tina) e lona to’alua (le na molia), e uiga i se tamaloa o lo’o i totonu o le potu. Ina ua tali atu le tina e leai seisi o i totonu o le potu, sa fa’aauau ona tu’uaia le tina e lona to’alua (le na molia).
O leisi taimi na toe fo’i mai ai le na molia, i le potu, ua sau ma u’u mai se agaese, ma ia toe fesiligia lona toalua (le na molia) e uiga i le tamaloa o lo’o i totonu o le potu. Na toe te’ena e le tina ia le iai o se tagata i totonu o le potu, ae na ta’ua e le tina, ia le u’uina o lona ua e lona to’alua (le na molia), a’o si’i lana pepe.
Sa faamatala e le tina na a’afia, ia lona tau manava, ona sa fefe ina ne’i matapogia. Ma fa’ato’a toe tu’u lona ua e lona to’alua (lel na molia) ina ua ‘e’e lana pepe.
Na fa’aauau le faamatalaga a le tina, e faapea na fa’alua ona taumafai lona to’alua (le na molia) e titina lona ua. Ae o le taimi atoa, sa fa’alala atu ai e lona to’alua (le na molia) ia se aga’ese ia te ia, ma fa’aauau ona tu’uai o ia, i lona le fa’amaoni i lo la va fa’aleulugalii.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, e ui ina e le’i va’aia ni manu’a i le tino o le tina na a’afia, ae peitai, sa molimauina e leoleo ia le tulaga mafatia na iai o ia.
Sa fa’ailoa atu e le tina na a’afia, i leoleo, e iai sona masalosaloga, o lo’o tagofia e lona to’alua (le na molia) ia ni vaega o fualaau fa’asaina, e aofia ai mariuana ma Aisa, ma o le mafua’aga lea o lona faia o ia tulaga, ona o lo’o a’afia i fualaau faasaina.
Ma sa ta’ua foi e le tina na a’afia, e faapea, o le ulua’i taimi lenei ua o’o atu ai le lima o lona to’alua (le na molia) ia te ia, ae peitai, ua fai sina umi ona ia molimauina uiga fa’aalia faapea a lona to’alua.
Ina ua fesiligia e leoleo ia le na molia, e tusa ai ma le fa’alavelave na tupu, sa ia fa’amaonia le iai o sona talitonuga, o lo’o le fa’amaoni lona to’alua, i lo la va. Ma sa ia fa’ailoa atu I leoleo, na mafua ona oso lona ita ma ia taumafai ai e titina le ua o lona to’alua, ona sa te’ena e lona to’alua ia ana tu’ua’iga.
Na moliaina le tamaloa (le na molia) i moliaga, na aofia ai le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o le Taofiofia Faasolitulafono o se tagata, faapea ma le Faia o ni gaioiga e ono a’afia ai le saogalemu o fanau iti. O nei moliaga uma, o ni vaega o Sauaga i totonu o le aiga.
O nei moliaga, o ni vaega ‘A’ i solitulafono mama, lea e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le tasi tausaga, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $1000; po o faasalaga uma e lua.
Faatasi ai ma le moliaga o le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma aso e 15, po o se sala tupe, i le va o le $150 ma le $300; po o faasalaga uma e lua.
Sa lokaina le na molia, e aunoa ma se vaegatupe faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.

