Ads by Google Ads by Google

POU TIUTE A LEOLEO


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA NI ALII E TOALUA I LE FA’AO’OLIMA 

O le afiafi o Oketopa 31, 2024 na agai atu ai leoleo e vaovao se misa i le fale (pavilion) i luga o le Malaeoletalu i Fagatogo, ma lokaina mai ai ni alii se to’atolu.

Ma e tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, e foliga mai, o le fa’alavelave na tupu i le va o i latou ua molia ma se tamaloa na manu’a, ma ona atalii e to’alua.  Na taumafai leoleo e fa’ato’ato’a le mataupu, a’o taumafai atalii o le tamaloa na manu’a, e su’e i latou na fa’ao’olima i lo latou tama.

Sa aveina atu e leoleo ia le tamaloa na manu’a ma ona atalii i le Ofisa Leoleo autu i Fagatogo ma na o latou fa’ailoa atu ai i leoleo, le suafa o Levaula Wright, o se tasi sa ta’alo lakapi i luga o le malae.  Ma na o latou ta’ua e faapea, o ia lea sa amataina le fa’alavelave.

Na faapea ona aumaia e leoleo ia Levaula i le ofisa a leoleo mo le fa’atalanoaina.

O lo’o ta’ua foi i totonu o fa’amaumauga a leoleo le fa’aaogaina e le susuga ia Xavier Wright ia se fagu vai malo, e sasa ai se tasi o atalii o le tamaloa na manu’a, i luma o le Pavilion.

Ma e foliga mai, na mafua le fusuaga ona ua le fiafia Xavier i le auala na tali atu ai se tasi o atalii a le tamaloa na a’afia, ia te ia (Xavier), a’o latou iai i le koneseti a Maoli i le Stadium, ia Oketopa 30, 2024.

Ina ua tupu le fa’alavelave i le va o Xavier ma le atalii o le tamaloa na a’afia, i le aso na soso’o ai, sa faapea ona alu atu le atalii lea ma ta’u i lona tama ma lona uso.  O iina na o mai ai loa le tamaloa ma ona atalii i le malae, ina ia fofoina le faafitauli.

Sa maua atu e le tamaloa na manu’a ia Xavier i tafatafa o le ‘Pavilion’, o lo’o tu tu mai ai ma ni tamaitai se to’alua, ae o lo’o ia u’uina se pate pesipolo u’amea.  Ina ua latalata atu le tamaloa ma ona atalii ia Xavier, sa faapea ona ta ta e Xavier, ia le palapala, i le pate, ma sa ia fai mai i le tamaloa ma ona atalii, e taofi.

Na faatonuina e le tamaloa na manu’a ia Xavier, ina ia tu’u i lalo le pate, ma sa faapea ona faia e Xavier.

Ona faamanino atu lea e le tamaloa sa a’afia ia Xavier, o lana fanau, sa fananau ma tutupu ifo i totonu o le nu’u, ma o le mafuaaga lea e na te le malamalama ai pe aisea ua o latou misa ai.

A’o fa’ato’ese mai Xavier i le tamaloa na a’afia, sa faafuasei ona kiki e Levaula Wright ia leisi atalii o le tamale.  Ma na taumafai le tamaloa e puipui lona atalii, ona ua toatele ni isi ua feosofi ma fesoasoani i le fasiga o i latou.

Sa maua e leoleo se ata vitio o le faalavelave ma na fa’aalia ai le taumafai o le tamaloa e puipui lona atalii, a’o taumafai ia Levy Wright e fasi.  Ona oso mai lea o seisi alii, e suafa ia Filipo Neueli ma ta le tuaua a le atalii o le tamaloa, i pate u’amea.

Ae oso atu Levy tu’i le tamaloa ma o latou pa’u’u fa’atasi ai ma ona atalii.  Ma na tu i luga le tamaloa ma taumafai e puipui lona atalii laititi, ae toe tau ai le tu’i a Levy i lona mata tauagavale, ona ia (Levy) savali ese lea.

A’o taumafai se alii e fesoasoani i le tamaloa na a’afia, na oso mai se tamaitai ma kiki tua o le ulu a le atalii laititi a le tamaloa, po o na foliga ma futi lona ulu.  Ona soso’o mai ai lea ma seisi alii ma se pate, ua ta ai le papatua o le atalii laititi.  Ae o le taimi lena, o lo’o fa’aaogaina ai foi e seisi alii se pate, e sasa ai leisi atalii a le tamaloa na a’afia.

Sa faamatalaina e le tasi o atalii a le tamaloa na a’afia e faapea, sa valaau atu ia Xavier ia te ia, i le koneseti a Maoli, ae sa ‘ese ni igoa sa ia fa’aogaina ma na fai atu Xavier ia te ia, o le a ia fasi ina o ia (atalii).

O le aso na soso’o ai, sa ta’ua e le atalii, a’o faia se latou ta’aloga volipolo i le malae, na alu atu ai Xavier, i le sasa o ia i se fagu vai malo.  Ma sa faapea loa ona alu le atalii ma ta’u i lona tama ma lona uso.  Ma ina ua talanoa atu le tama ia Xavier, sa tali mai Xavier, na mafua mea uma ona o le atalii a le tamaloa na a’afia.

E tusa ai ma le faamatalaga tusitusia a Levaula, sa ia ta’ua ai le faia o le latou taaloga lakapi, ae ona va’aia le savali atu o ni tamaloloa se to’alua, i lona uso.  Ma ia tamo’e atu ai e vaai po o le a le mea o tupu.  Ma sa ia faalogo atu o taumafai lona uso (Xavier) e faato’ese, ae o lo’o oso mai lava le gutu o le tasi o atalii a le tamaloa.

O iina na amata ai loa le fusuaga ma ia oso atu ai loa ma ia.

I le faamatalaga tusitusia a Levy, sa ia faamatalaina foi le tala e tasi e pei ona sa faamatalaina e Levaula.  Ma sa ia ta’ua e faapea, ina ua tupu le misa sa faapea foi ona ia oso, ae sa ia ta’ua le toatele o isi tagata na feosofi.  

Na ia te’ena foi se tu’ua’iga e faapea, na ia fa’aaogaina se pate po o se la’au e ta ai le tamaloa na a’afia.

O le aso 5 o Novema, 2024, sa sainia ai se fa’atonuga mai i le faamasinoga mo le avefa’apagotaina o Filipo Neuili, ma molia ai o ia i le Fa’ao’olima i lona Tulaga e Lua, ma e $30,000 se vaegatupe sa faatulagaina mo le tatalaina o ia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

E le i aofia i totonu o fa’amaumauga a le malo sana faamatalaga tusia, ae o lo’o tu’uaia o ia i lona fa’aoagaina o se pate u’amea e fa’ao’o ai ni manu’a i atalii o le tamaloa na a’afia.  E le i ta’ua foi i totonu o faamaumauga a le malo, pe sa avefaapagotaina o ia faatasi ma Levy ma Levaula.

O lo’o iai foi ni tamaitai se to’alua o lo’o a’afia i lenei mataupu.  Ma e ui ina sa iai o la suafa i totonu o faamaumauga a le malo, ae ua le lomia o la suafa, ona e foliga mai e le’i lokaina pe moliaina i la’au i ni solitulafono – ma e le’i faia foi ni a la faamatalaga i leoleo.

O lo’o ua molia Levy Wright i le Fa’ao’olima i lona tulgaa e tolu, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, lea e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i aso e sefululima, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

Faitauga e lua – Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘A’ o solitulafono mama, e mafai ona lokaina ai mo le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $3,000 se vaegatupe faatulagaina e mafai ona tatalaina ai Levy, e faatalitali ai lona faamasinoga.

O Levaula Wright sa molia i le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, ma e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai o ia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

VALAAU E SE TAMAITAI IA LEOLEO ONA O LE POPOLE I FANAU INA UA FAI FAI TETELE LE MISA A MATUA

Ua molia nei ia se tamaloa e 43 tausaga i le Faatupu Vevesi i totonu o lona aiga ona o se faalavelave sa tula’i mai i le 12:39 i le vaveao o Novema 4, 2024, ina ua valaau e se tamaitai ia le Ofisa a Leoleo ina ua amata ona faateteleina le misa a se ulugalii tuaoi.

Sa ta’ua e lenei tamaitai i leoleo, o lona popole i le fanau a le ulugalii tuaoi, ma le leotele o le misa a le ulugalii, na mafua ai ona ia a’apa atu i leoleo mo se fesoasoani.

[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia ma le ua molia, ona o le puipuiga o le fanau.]

E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, sa faamatalaina e le tamaitai na valaau i le Ofisa a Leoleo, e le gata i le leotetele o le ulugalii ae faapea foi le ta’ei o meafale ma le laulauvavale o le ua molia, i lona toalua.

E le gata i lea, sa ia ta’ua foi le tu’ua e le ua molia, o le fale, agai atu i le alatele ma amata ona tau’ai ia fagu pia ma ma’a i luga o le auala.  E le gata i lea, sa ta ina e le ua molia, ia le logo a le aumaga, ma fa’ate’ia ai tagata o le latou tuaoi.

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa va’aia ni alii se to’alua o tu tu mai i luma o se falesa, ma ina fesiligia i la’ua e leoleo po o iai se mea o tupu, na o la fa’asino mai i leoleo le fale a le aiga na tupu ai le faalavelave ma le laulauvavale solo o le ua molia.

Na faapea ona fa’aauau atu leoleo se’ia o’o atu i luma o le falemeli a le itumalo, lea na iai le tamaitai na valaau i leoleo.

Ma sa faamatala e le tamaitai i leoleo, o ia lea faato’a manava atu mai galuega, ae ona fa’alogoina le pisa leotele mai o le ulugalii tuaoi ma le ta’ei o meafale.  Ma na ta’ua foi e le tamaitai le fai o sina umi o misa le ulugalii, ona sa molimauina e ona matua ma sa faafaigata ai ona fai se malologa i lea po, ona o le leotetele o le ulugalii.

Na fa’ailoa atu foi e le tamaitai i leoleo lona popole tele i le fanau a le ulugalii.  Ma ina ua ulufale atu leoleo i le fale a le ulugalii na misa, sa va’aia ai se fanau e to’afa, e to’alua ni alii talavou faapea ma se fanau iti e to’alua.

Sa savali mai le to’alua o le ua molia ma fa’afeiloai leoleo ma na fesiligia o ia e leoleo po o fea lona toalua.  Na faapea ona ta’ita’i atu leoleo e le tina, agai i se potu moe i le pito i tua o le fale.

Ma ina ua ulufale atu leoleo i totonu o le potu, na va’aia ai le ua molia o lo’o la’ei mai na’o se solo ta’ele.  Sa faapea ona lokaina mai o ia e leoleo ma tu’uina i totonu o le taavale ma aveina atu loa i le Ofisa a Leoleo mo su’esu’ega.

Ina o fa’atalanoaina e leoleo ia le to’alua a le ua molia, sa molimauina e leoleo le loto mafatia o le tina ma e foliga mai ua leva ona tagi.

Na faamatala e le tina na a’afia le amata mai o le la misa ma lona to’alua i le 9:00 o lena afiafi, ina ua mae’a mai a latou sauniga lotu, lea na fa’ailoa atu ai e lona to’alua, o le a alu le la tama teine e 13 tausaga, e moe i le fle o sana uo.

O le le ‘auai o le tina na a’afia i le manatu a lona toalua, sa mafua ai ona le fiafia le tamaloa.  Ma ina ua fo’i mai le ua molia mai i le aveina o le ato a lona afafine i le taavale sa tu i luma o le fale, na ia amata ai ona tau’ai ma ta’ei ia ipu a le latou aiga, ma lafo ni upu taufa’amata’u, faapea ma le palauvale, i luma o le la fanau.

Sa ta’ua e le tina le tupu so’o o lenei tulaga i totonu o le latou aiga, pe a le fiafia lona to’alua (le ua molia).

Na fa’atalanoaina e leoleo ia se molimau ma sa faamatalaina e le molimau le laulauvavale o le ua molia, agai i lona toalua ma ia lafoina se faamatalaga taufaamata’u e faapea, o le a ia fa’ao’o le tiga i se tagata pe a toe fo’i mai.

Sa faamatalaina ai e le molimau le savali atu o le ua molia, agai i le fanua tuaoi ma u’u mai ni fagu pia ma tau’ai i luga o le alatele i luma o le latou fale.  Ona ia savali atu lea i le tatala mai sana ta’ifau sa saisai i luma o le latou fale, ma savavali atu ma le ta’ifau agai i le alatele, ma ina ua o la pasi atu i se laupapa na tu i autafa o le auala, sa sasa e le ua molia ia le laupapa i le filifili na sai ai le ua o le ta’ifau.

Ma sa faapea ona ia toe tau’aia nisi fagu pia i lua o le auala, ona ia toe fo’i atu lea i lona fale ma fa’aauau le la misa ma lona toalua.

O le moliaga o le tamaloa, i le Faatupu Vevesi i totonu o lona aiga, o se vaega ‘B’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

E $300 se vaegatupe sa faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e faatali ai lona faamasinoga.