Ads by Google Ads by Google

Sauni le Faamasinoga e faamalosia Tulafono Tau Femalagaaiga


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA - Ua i ai le fuafuaga a le afioga i le ali’i Fa’amasino Sili lagolago ia Fiti Sunia, o le faaiuga lea ua fuafua le Fa’amasinoga e tuu atu i le tama’ita’i o Rosemarie Siale lea ua ta’usala i lona umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa, o le a aofia ai ma le faamalosia o Tulafono tau Femalagaaiga, e ala i le poloaina o le sponsor e fa’atino ona tiute i lalo o le Tulafono.

 

O le vaiaso nei lea na faatulaga e lau ai le faasalaga o Siale, ae talu ai le talosaga a le malo ina ia toe faafo’i Siale i lona atunu’u, na manatu ai loa le Fa’amasinoga e aofia i totonu o le faaiuga o le faasalaga a Siale tuutuuga faasaga i lana sponsor. 

 

Ua toe tolopo i le aso 21 o Iulai le lauina o le fa’asalaga a Siale, ae ua poloaina e le Fa’amasinoga lana sponsor ina ia oo atu i luma o le Fa’amasinoga i le aso lea.

 

O le aso Gafua na te’a nei na tula’i ai Siale i luma o le Faamasinoga mo le lauina o lana fa’asalaga.

 

O le ali’i Loia Fautua lagolago ia Rob McNeill o lo o tula’i mo Siale, ae o le tama’ita’i Loia Sili lagolago ia Kristie Soule o lo o tula’i mo le itu a le malo.

 

Na ulua’i tu’uaia e le malo ia Siale i le moliaga mamafa o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa. Ae i lalo o le maliliega na sainia e Siale ma le malo i le 2 masina talu ai, lea fo’i na talia e le Fa’amasinoga, na malie ai Siale e tali ioe i le moliaga ua toe teuteu e le malo, le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta o le aisa, o le vaega D lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona faasala ai se tasi i le toese mo le umi e oo atu i le 5 tausaga, pe fa’asala i le salatupe e oo atu i le $5,000, poo le faasala foi i faasalaga uma ia e 2.

 

I le tali ioe ai o Siale i le moliaga e pei ona ta’usala ai o ia, na ia ta’utino ai e fa’apea, i le aso 10 o Ianuari 2020, na ia umia faasolitulafono ai vaega o le pauta faasaina o le aisa. Sa ia ta’utino e fa’apea, sa ia te ia se paipa tioata sa i ai vaega o le pauta faasaina o le aisa.

 

Ina ua maua le avanoa o Siale mai le Fa’amasinoga, sa ia faatoese ai i le Fa’amasinoga e tusa ai o lana solitulafono, ma ia talosagaina ai se isi avanoa o ia. Sa ia taua e fa’apea, o masina na taofia ai o ia i le Toese, ua ia lagona ai lona salamo.

 

Na talosaga le loia a le malo ina ia faasala Siale i se faasalaga faanofovaavaaia, e aofia ai ma le poloaina na te tuua ai le atunuu ae toe fo’i atu i lona atunuu na sau ai mo le umi o lana nofovaavaaia.

 

Na taua e McNeill e fa’apea, o Siale, o se tagatanu’u na fanau i Ausetalia, ma ua tele tausaga talu ona aumau i Amerika Samoa nei.

 

Na talia e le Fa’amasinoga le talosaga a le malo ina ia faatonu Siale na te tuua le atunuu, ae tatau ona tuuina atu lea poloaiga a o i ai le sponsor a le ua molia. 

 

TAGI A LE MALO

 

E pei ona taua e le malo i le latou tagi e fa’apea, i le aoauli o le aso 8 o Ianauri, ao tiute ni ali’i Leoleo mo le vaaia o le saogalemu i luga o le alatele i Futiga, sa molimauina ai e Leoleo le alu saoasaoa o se pikiapu lanu uliuli sa sau mai Iliili e aga’i atu i Leone.

 

E le gata i le alu saoasaoa o le pikiapu, ae sa molimauina fo’i e Leoleo, e le o faia le fusipa’u o le ave ta’avale.

 

O le taimi lea na faaola ai loa e Leoleo le sailini o le latou ta’avale ma tuliloa ai loa le ta’avale e pei ona taua, ma maua atu ai i luma o se Faleoloa i Puapua, ma faatonuina ai loa le ave ta’avale e taofi le ta’avale. Na usita’i le ave ta’avale ma afe ai loa i tua le ta’avale i luma tonu lava o le Faleoloa i Puapua.

 

A o savavali atu Leoleo e talanoa i le ave ta’avale e faailoa i ai le mafua’aga ua taofi ai lana ta’avale, na vaaia e Leoleo le oso mai i fafo o le ave ta’avale ao uu i lona lima se ato uliuli.

 

Na faatonu e Leoleo le ave ta’avale e toe oso i totonu o le ta’avale, peita’i sa taumafai le ave ta’avale e finau ma fesili i le mafua’aga ua taofia ai lana ta’avale, ae sa faaauau fo’i ona fa’atonu e Leoleo o ia e oso i totonu o le ta’avale. Na usita’i le ave ta’avale ma oso loa i totonu o le ta’avale.

 

E to’alua i laua sa i totonu o le ta’avale, o le susuga a Eddie Boy Va’avale, o ia lea sa faafoeina le ta’avale, ma le tama’ita’i o Siale, lea sa nofo i le nofoa o le pasese.

 

Ina ua fesiligia Vaavale i lona laisene ave ta’avale, sa tali le ua molia, ua leva ona leiloa lona laisene. Na siaki e Leoleo faamaumauga a le Ofisa o Taavale Afi ma faamaonia ai, ua silia i le 3 tausaga talu ona mae’a le aoga o le laisene ave ta’avale a Va’avale, e le i toe alu fo’i e fa’afou.

 

Na siaki fo’i e Leoleo le laisene o le taavale ma iloa ai, e ese le taavale e ana le laisene lea o lo o fa’apipi’i e le ua molia i lana ta’avale.

 

Talu ai mafua’aga e pei ona taua, o le leai o se laisene ave ta’avale a Vaavale, atoa ai am le sese o le laisene taavale o lo o fa’apipi’i i lana ta’avale, na faia ai loa le fa’aiuga a Leoleo e taofia le ta’avale, atoa ai ma le auina atu  o Va’avale ma Siale i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo isi suesuega atili.

 

A o lei auina atu le ta’avale ma i laua ua molia i le Ofisa mo isi suesuega, na faatonu e Leoleo i laua ua molia ina ia tulioso i fafo ma le ta’avale ae se’i saii o la tino poo i ai ni aupega malolosi mo le puipuia o le saogalemu o Leoleo.

 

Ina ua su’e e Leoleo le tino o Vaavale, na maua ai i le taga o lona ofuvae sa faia se fana o le ituaiga o le .38. Sa toe saili le isi taga ma maua ai pulu fana e fa’aaoga i le va’a o le ituaiga o le .38.

 

Na faasolo atu le sailiga a Leoleo i totonu o le ta’avale, ma maua atu ai le ato lanu uliuli lea sa uu e Va’avale i lona lima. I totonu o le ato uliuli, na maua ai e Leoleo straw e 17 ua uma ona ta tipi tulimanu, ua uma fo’i ona utu i ai vaega o le pauta pa’epa’e. Sa maua ai fo’i e Leoleo straw e 47 e le o i ai ni pauta papa’e i totonu. O le isi itu o le ato, sa maua i ai pepa iila e 52 ua uma ona utu i ai vaega o le pauta pa’epa’e.

 

O le va o le nofoa o le ave ta’avale ma le nofoa o le pasese, na maua i ai e Leoleo se paipa tioata o lo o i ai vaega o le pauta pa’epa’e.

 

Ina ua saili e Leoleo le tino o le tama’ita’i o Siale, sa maua i ai se paipa tioata o lo o i ai vaega o le pauta pa’epa’e.

 

Na faia e Leoleo se suega faapitoa i pauta papa’e na maua i le ta’avale ma tino o i laua ua molia nei, ma faamaonia ai, o vaega ia o le pauta faasaina o le aisa.

 

Ina ua fesiligia e Leoleo ia Siale i le paipa tioata sa maua ia te ia, na ia faamaonia ai, o lana meatotino lea na avatu sana uo tama ia te ia.

 

Ina ua fesiligia e Leoleo ia Va’avale e tusa ai o fualaau fa’asaina, o le fana ma pulufana sa maua ia te ia, sa ia ta’utino ai, o meatotino uma ia e patino ia te ia. Na ta’utino atili Vaavale e fa’apea, o fualaau faasaina, o le fana ma pulufana na maua ia te ia, o mea ia sa ia fa’atauina mai i se ali’i mai Vaitogi ma le fa’amoemoe e tulei ma fa’atau atu fualaau fa’asaina ina ia maua ai sana tupe.

 

Na taua atili e Va’avale i lana fa’amatalag tusitusia sa tuuina atu i Leoleo, ua silia nei i le tausaga le umi talu ona ia faia lenei galuega o le tulei ma faatau ese atu o fualaau fa’asaina i tagata lautele. O le faanaunauga i lona loto, ia avea lea tama’i pisinisi o se auala e maua ai se tupe mo ia.