TALA O FAAMASINOGA
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
SE’I LE UA’EA ELETISE, TUPU LE MISA
O le aso 12 o Aukuso sa telefoni ai e se tagata le Ofisa o Leoleo i Fagatogo e uiga i se fafine, mulimuli ane faailoa o Juliet McCarthy, o lo o pisapisao leotele i luma o se fale.
Ona aga’i atu ai lea o Leoleo e siaki le tagi o lo o tu’uaia, ma ina ua taunu’u i le nofoaga, na matauina ai e Leoleo le palauvale leotele o le ua molia i le na a’afia, ae o lo o tu i ona tafatafa le teineitiiti e fa tausaga le matua, o le tama teine a le ua molia.
Ona feiloa’i ai lea o Leoleo ma le na a’afia, ma ia fa’ailoa i ai e leai se eletise i le fale o le ua molia ae o lo’o i ai se uaea e feso’ota’i ai ma lona fale mo le eletise. Na fa’ailoa e le ali’i na a’afia i leoleo, na alu atu le ua molia i luma o le faitoto’a o lona fale ma valaau lona igoa. Ona alu atu lea o ia i lona faitoto’a, ma ua amata ona ee atu le ua molia ia te ia ma faapea atu, “Aisea na e se’i ai le tatou uaea eletise mai lou fale?”
Ae sa tali le na a’afia, na ia se’i le palaka ona e le’i totogia le $50 tala ia te ia mo le fa’aaogaina o le eletise i le masina na te’a nei. Ona kiki lea e le tagata faatupu vevesi le faitoto’a i luma ma amata ona palauvale i le na a’afia i le gagana Samoa, ma ta’u leotele e le fefe o ia i se isi.
Na toe alu atu le ua molia i lona fale e ui atu i le pito i tua o le fale o lē na aafia ma kiki le faitoto’a pito i tua ma palauvale i lē na aafia a o tagi lana tama i ona tafatafa.
Sa iu ona ave le ua molia i le falepuipui e fa’atali ai le isi iloiloga a le Fa’amasinoga. O lo o molia McCarthy i le moliaga e tasi o le faatupu vevesi i nofoaga faitele. E $500.00 lea ua faatulaga e tatala ai i tua.
TU'U'IA LE GAOI FA'I
Na fa’afesoota’i e se tagata mai Vailoa le Ofisa o Leoleo i Leone i le aso 14 Aukuso, 2023 e mana’omia ai se fesoasoani a Leoleo, ina ua ia maua atu se ali’i e igoa ia Lapana Tafa, o lo o ia gaoi ni ‘au fa’i mai le latou maumaga.
Ina ua taunu’u i le nofoaga na tula’i mai ai le fa’alavelave, na vave ona logoina e le ali’i na a’afia, ma na ia ta’ua ai le telefoni mai lona tuafafine o lo o ta’u mai ai, o lo o ta i lalo e se tagata e le mailoa a latou fa’i ma ave e aunoa ma se fa’atanaga.
Ona alu atu ai lea o le ua tagi i le fale o lona tuafafine ma ia vaaia ai ua uma ona tipi i lalo e Tafa ni au fa’i e 7. Na taofia e le aiga Tafa a’o le’i taunu’u leoleo, ma fai i ai e aua ne’i alu i se mea se’i vagana ua latou o.
Ina ua fesiligia e leoleo sa taua e Tafa e fa’apea, na alu atu e su’e se meaai ina ua ia vaaia le vaega o fa’i i tua atu o le fale o le itu tagi i Vailoa. Ona ia tipi lea i lalo o faʻi e 7 ma ina ua uma ona tipi i lalo na ia vaaia ai se fafine, o le tuafafine, o tilotilo saʻo atu ia te ia. Ona ia fai atu lea ia te ia e aumai uma faʻi e 7 ma ia i le fale o le ua tagi - na ia faia, ma tuu i luma o le fale ma faatoese i le aveesea o faʻi mai le fanua.
Na toe fa’amanino atili e le ua molia e fa’apea, “sa na o le sailia lava o ni fa’i e fa’atau atu i le aufai fa’atoaga a Saina e maua ai se tupe e fa’atau ai ana meaai”.
Na taua atili e le ua molia e fa’apea, o le masina o Iulai o le tausaga nei na mae’a ai le aoga o lana ID o Femalagaaiga, ma e leai ma se isi ana pepa e fa’amaonia ai o ia.
Sa su’e Tafa e Leoleo ma maua ai i totonu o lona taga taumatau se paipa tioata manino e masani ona fa’aaoga e ula ai le meth. O molimau na tuuina atu i le vaega a le Vice and Narcotics.
O le tau o le ‘au fa'i e 7 sa fuafuaina e $60 le aofa'i.
E lua moliaga faasolitulafono o lo o molia ai o ia - gaoi ma le alu fua i fanua o le tuaoi.
FE’ESEESEAIGA ONA O MEA NA MAUA
Na maua i le su’esu’ega e fa’apea, i le aso 13 o Aukuso 2023, na ripotia ai e se tama’ita’i e fa’apea, na ave e se tagata e le mailoa lana tama’i teutusi palasitika ziploc sa ia tu’u i totonu o le fa’atau i luma o le TSM i Tafuna. Na taua fo’i i fa’amaumauga a le fa’amasinoga e fa’apea, o lana teutusi pepa iila o lo o i ai SE $127 tinoitupe, $187 o food stamp voucher, o le TBAS Debit Card ma le Food Stamp Identification o tagata uma na a’afia.
O le taimi lava na taunu’u ai, na feiloa’i ai loa Leoleo ma le tama’ita’i, ma fa’ailoa atu ai loa i Leoleo le fa’alavelave na tula’i mai, ma talanoa ai fo’i ma Yohan Gi, le pule o le faleoloa o le TSM i Tafuna, mo le matamata i ata pu’eata i fafo o le vaega e paka ai ta’avale. O lo’o iloa e leoleo lea tagata mai mataupu muamua, e suafa ia Ronald Pickering.
I se suesuega na faia i le aso lava lea, na maitauina ai e isi leoleo o lo o tiute ia Pickering i tafatafa o se nofoaga fai pisinisi i Nu’uuli. Na taofia loa Pickering ma maua ai e leoleo le tusa ma le $108 i Food Stamps Voucher i totonu o ofu o Pickering.
Na taua e le ua molia e fa’apea, sa ia ioeina, “sa ia mauaina le teutusi palasitika sipi a le na a’afia, o lea na ia savali atu ai i le McDonalds ma tatala le teutusi iila sipi ma maua ai le tinoitupe e $3, food stamps voucher ma le TBAS Debit Card,” o meatotino uma a le na a’afia. . Sa ia ioeina fo’i lona fa’aaogaina o le debit card i le faleoloa o le Happy Mart i Nu’uuli, peita’i sa te’ena, o lea na ia tia’i ese ai.
Na ia faaopoopo e fa’apea na ia aumaia mea uma mai le teutusi, tuu i totonu o ana taga ma togi le teutusi palasitika sipi manino i totonu o le faletaele lapisi i McDonald's.
O lo o tu’uaia Pickering i le moliaga mamafa o le gaoi, ma e $400 lea ua fa’atulaga e tatala ai o ia i tua.