Ads by Google Ads by Google

TALA O LE LALOLAGI


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

TOFIA SAMOA LE LATOU KONESULA MO AMERIKA SAMOA

 

I le amataga o lenei tausaga, ua tofia ai e le Malo o Samoa le latou Konesula fou e tautuaina le mamalu o le atunuu fegasoloa’i i le va o Samoa Tuto’atasi ma Amerika Samoa, le susuga Fata Brian Kaio.

 

O le Konesula lenei e alaala tumau i Amerika Samoa, ma ua suia nei e ia le susuga Manogiamanu Fonoti Etuale lea ua mae’a nei lana tautua i le faaiuga o le tausaga 2021.

 

O le susuga Fata o se tasi na fa’aiu mai ana a’oa’oga maualuluga i le Kolisi a St Joseph’s i Lotopa, Apia Samoa ma maua ai lona avanoa fa’asikolasipi mo le Iunivesite o le Pasefika i Saute ma soso’o atu ai ina soloa’i e fa’ai’u a’oa’oga i le Iunivesite o Oxford. 

 

Na mua’i galue o ia e avea ma sui Komesina o Samoa i le Ofisa Autu o le Komesina o Samoa i Ausetalia i le Laumua o Canberra.

 

E matele fo’i le agaga fiafia o lea alo o Samoa i le Lakapi, ma e iloga ai fo’i lona silafia i lena fa’agatama, e auai fo’i o ia i le au a le Samoa Rugby League.

 

MATAUPU TAU SAMOA - FA’ATELE LE SISIGAFU’A A AMERIKA SAMOA 2022:

 

Ua mae’a fa’alauiloa e le afioga le Ma’oputasi Mauga Tasi Asuega, le Failautusi o le Mataupu Tau Samoa, “O le a tele le fa’ailogaina o le Sisigafu’a a Amerika Samoa i le tausaga 2022, ma o le a amata lava fo’i i mea uma e toe fa’afo’i mai ai nisi o mea sa masani ona fa’afiafiaina ai i tatou i tatou Sisigafu’a sa masani ai”.

 

Peita’i o le taimi nei e le’i mae’a ona feutaga’i le Komiti Fa’afoe mo le Sisigafu’a i lenei tausaga, ae afai o le a mae’a ona fa’alauiloa mai lea, mo le silafia a le atunuu atoa ma le Malo. O le aso ananafi, Aso Tofi sa faia ai le fonotaga taua lea a lea Komiti Fa’afoe o le Sisigafu’a.

 

“O le a toe faia le tatou tu’uga Fautasi. O le a faia fo’i le tatou Liki o Ta’aloga Kirikiti. O le a fa’ataunuu fo’i le tatou tauvaga Fagota, e faia fo’i ma le tatou Fa’aaliga o Fua o Fa’aeleeleaga, ma le tu’uga o tatou Alo Paopao, ma e fa’ataunuu muamua fo’i tatou polokalama o pesega ma siva fa’asamoa e faatautaia e le American Samoa Arts & Humanities Council.”

 

“O nei mea uma o le a tatou alofaiva atu e fa’atino, o le a toe tau toe fa’afo’ia mai ai le tatou soifuaga sa masani ai a’o le’i lutia le lalolagi i suiga tetele ona o fa’ama’i pepesi ma a’afia ai atunuu uma o le lalolagi, fa’afetai o lo’o tatou a’afia ae le’i tatou lofia ai, o le fa’afetai lena e ave i le Atua,” o se tautalaga taua lea a le afioga le Ma’oputasi i le fonotaga a le Kapineta i le vaiaso ua te’a. 

 

Sa ia fa’ailoa fo’i, ua mae’a feso’ota’i atu fo’i le afioga Kovana Lemanu Mauga, usoga i Samoa Tuto’atasi ma fa’amanuia i ai le tausaga fou ma le latou fo’i faigamalo fou, ma ua vala’aulia fa’apitoa  mo le sisigafua a Amerika Samoa

 

LATALATA ONA TOTOGI  TAGATA MALAGA NOFOVA’AVA’AIA - COVID-19 I SAMOA

 

Ua fa’ailoa i Samoa ua latalata ina oo i le taimi e totogia ai e so’o se tagata malaga atu i Samoa lona lava nofova’ava’aia ai a’o fa’atalitali pe mata o malaga atu ma se verusi o le Covid-19, ao mafuli le malo o Samoa e feutaga’ia ni ala e mafai ai ona fa’aitiitia mai le tupe fa’aalu a le malo i taumafaiga e puipuia Samoa mai le Covid-19 talu mai le lua tausaga ua i ai nei.

 

O le susuga le taitaifono o le National Emergency Operations Committee, Agafili Dhem Leo sa ia fa’aalia patino lava i le Kapeneta, o lea suiga fou o le a amatalia ona fa’amamaluina mo e malaga atu i le atunuu.

 

E oo mai i le taimi nei, o lo’o totogia lava e le Malo le tau mo nei fa’anofoesea uma o e malaga mai i totonu o le atunuu, o le malu taeao, le mea’ai o le aoauli ao le afiafi e toina mai e le tagata malaga lana ‘aiga.

 

I le taimi nei ua fa’aalu ai e le malo le aotelega e $18.74 miliona talu mai lava le amataga o nei malaga toe fa’afo’ia mai o sui o aiga sa opea mai fafo ma ua aofia ai fo’i ma le leoleoga tele o nei nofoaga, feoa’iga i ta’avale ma isi fo’i tautua uma lava ua aotelega ai i lea tupe fa’aalu.

 

Ua fa’ailoa e Agafili i le Kapeneta, “O lea totogi atoa pe a tuu atu i le totogi mo le tagata e to’atasi, e tusa lea ma le $3,000. i le $5,000 e fa’aalu mole tagata e to’atasi.”

 

Pe afai o le a totogia le tupe e i latou e malaga mai, ua fa’agafua lava na’o le fanau a’oga fa’asikolasipi ua fo’i mai ma le vasega o e na malaga fa’apitoa mo galuega a le malo e faia i nisi malo ae ua taliu mai.

 

O le mea moni o tagata malaga uma mai Amerika Samoa e le toe fa’anofova’ava’aia i latou i taimi uma, o lo’o tutusa pau Samoa ma Amerika Samoa, o lo’o mama pea ona laufanua ma le mamalu lautele o le atunuu, e le’i lutia i le Covid-19.

 

“E ese mai le Malo o Samoa, o lenei vaitaimi ua fa’ateleina ai tupe maua a tagata i le tele o tautua eseese ua totogia ai i latou e le malo e fa’atautaia, o lona uiga ua fa’aleleia le tamaoaiga o tagata lautele ae ua oia le malo i lana tupe maua ma tupe fa’aalu i nei auaunaga fa’aopoopo ona o le pepesi o le Covid-19 i le lalolagi,” o se tala lea a le tamaitai ia Mulipola Anarosa Molioo-Ale.

 

Ua ia fa’ailoa, “O lo’o taofiofi lava le tupe i Samoa nei aua o lo’o fa’aaogaina lava tautua mai tagata o le atunuu i nei ma ua aoga fo’i lea i pisinisi tau faletalimalo ma latou tautua o leoleo po ma ua fa’ateleina ai  avanoa faigaluega mo i latou ua fa’aopoopo ona fa’afaigaluega ia lava sifi o nei leoleo po e fa’aaogaina”.