Ads by Google Ads by Google

TALA O LE LOTOIFALE


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TOE AMATA TUFATUFA PEPA TAUMAFA I LE ASO TOFI – PA’U LE AOFAIGA O PEPA TAUMAFA O LE A MAUA

I se fa’aaliga lata mai, mai i le Matagaluega o Faatoaga, Taumafa ma Auaunaga o le Soifua Maloloina (USDA FNS), ua fa’alauiloa mai ai e le Faatonusili o le Matagaluega o Tautua ma Alagamanuia mo Tagata Lautele (DHSS), ia Panisia Neueli, ia le toe tatalaina mai e le Malo Feterale, o le tufatufaina o pepa taumafa mo lenei masina.  Ae ua na’o sina vaega (50%) o le a mafai ona maua.

O lona uiga, mo i latou sa masani ona maua le ta’i $177, o le a faapea ona maua na’o le $89.00.  O i latou sa masani ona maua le $149, o le a maua na’o le $75.  O nisi sa maua l e ta’i $127, o le aofaiga o pepa taumafa o le a maua, e $64.  O i latou sa masani ona maua le $109, o le a faapea ona maua na’o le $55.  Ia ma i latou sa masani ona maua le $94, o le a maua le $47 i lenei masina.

Ua faapea ona fa’aalia e le Faatonu ia le agaga fa’afetai i tama ma tina matutua faapea i latou uma, o lo’o tali a latou pepa taumafa, ona o le lava papale, a’o fa’aauau pea a latou feso’otaiga ma lo latou ofisa autu i Amerika, ma le faamoemoega o le a mafai ona toe fa’afo’i nei penefiti, i ona tulaga sa masani ai.

O le a amata ona tufatufaina nei pepa taumafa, i le aso Tofi, Novema 6, i le Mata’itusi S ma fa’asolosolo atu ai lava i lona faasologa e pei ona fa’asalalauina.

0 I LE 2 AFA PO O MATAGI MALOLOSI TAUMATEINA MO LENEI VAITAU AFA/MATAGI MALOLOSI

I se fa’aaliga mai i le Ofisa o le Tau a le NOAA, i Tafuna, ua fa’alauiloa mai ai le na’o le 2 pe leai foi, ni afa po o matagi malolosi, pe a ma le 300 maila, o Tutuila, o lo’o maitauina i lenei vaitau afa, lea ua amata atu i lenei masina o Novema, se’ia o’o atu ia Aperila 2026.

 Ae ua ta’ua mai foi i lenei fa’aaliga, le iai pea o tulaga o le tau, lea o tele ai timuga i le taimi, o lo’o talitonuina, o le a fa’aauau se’ia o’o atu ia Tesema 2025.

I le vaitau o afa (2025-2026), o lo’o iai se talitonuga, o le a iai i tulaga masani, pe lata atu foi i tulaga masani o vaitau afa, ona o a’afiaga i le ‘La Niña”, po o vaitau timuga.  Ae e masani ona a’afia ia Amerika Samoa i ni afa pe a ma le 1 po o le 2, i le tausaga.

Ua fautuaina ia le mamalu o le atunuu, ina ia nonofo tapenapena, ona e mafai e le malolosi o matagi, ona tula’i mai ai ni tulaga pagatia, e tusa pe leai se afa.  E faapena foi i tulaga sousou o le sami.

TU’UTO IA LE POLOKALAMA A LE ‘SAVE’ E FA’ALELEIA ATILI PUIPUIGA TAU PALOTA

Ua fa’aleleia atili e le Matagaluega o Femagalaiga ma Tagatanu’u a le Iunaite Setete (USCIS) ia le polokalama o le SAVE (Systematic Alien Verifiation for Entitlements), e fesoasoani i le malo tele, e fa’amautu ai, ia le agava’a, tau lava o tagatanu’u moni o Amerika, e mafai ona palota, e ala i le fa’aaogaina o fuainumera mulimuli e fa, o Saogalemu a tagata, ae le o fuainumera uma e iva.

I le masina o Setema, e to’a sefulu ni tagata i Alaska, sa te’ena ni o latou moliaga, i le solia o tulafono tau palota, ma toe fa’atula’i mai ai le fa’afaigata o tulaga tau tagatanu’u, mo i latou sa fananau i totonu o Amerika Samoa, se teritori i lalo o le va’ava’aiga a le Malo Tele.  O le to’atele o i latou na molia, sa fananau i totonu o Amerika Samoa ae ua fa’amautu nei i se a’ai i Alaska, o Whittier.

E tusa ai ma le mau a le malo, sa le fa’amaoni i latou nei, ma fai mai o i latou o ni sitiseni o le Iunaite Setete, ina ua o latou lesitala, pe taumafai foi e lesitala, e palota.  Ae o lo’o finau se loia mo i latou ua molia, o le to’atele o i latou, o sitiseni a Amerika.

Sa ta’ua e Matthew Tragesser, o se so’oupu a le USCIS, ua tu’uto lo latou ofisa, ina ia ave’esea so’o se puniala e taofia pe ono a’afia ai, ia le saogalemu o faigapalota a le malo, ma i le fa’atagaina o setete ta’itasi, e fa’amautuina i se auala vave ma le sa’o, e fa’amaonia ai se tagata palota.  Ma mafai ai ona fa’amautuina le talitonuga, o palota i Amerika, e mo na’o sitiseni o le Iunaite Setete.

Ua faapea ona u’una’ia e le USCIS ia matagaluega ma ofisa feterale ma setete ina ia fa’aaogaina le polokalama, o le SAVE.

I le taimi nei, ua na’o Amerika Samoa, le teritori a le Iunaite Setete, e le o agava’a ona tagatanu’u, e otometi ona avea ma sitiseni o le malo tele, ona o lo’o fananau i luga o lau’ele’ele a le Iunaite Setete, e pei ona ta’ua i le Faaopoopoga 14 o le Faavae.  Ae o lo’o ta’ua i latou, o U.S. Nationals.  E mafai e sitiseni o Amerika Sama ona auauna i totonu o vaega’au, maua tusi folau Amerika ma auai i palota i totonu lava o Amerika Samoa.

Ae e le mafai ona avea i latou ma ta’ita’i i totonu o ofisa e tautuaina le mamalu lautele, i totonu o le Iunaite Setete, pe palota foi i totonu o palota a Amerika, se’ia vagana ai le palota mo le sui Faipule a le teritori, i totonu o le Konekeresi.

LAPATA’IA MAI E LE MATAGALUEGA O LE SOIFUA MALOLOINA LE PEPESI O FA’AMA’I O LE ‘FLU’

I se lapata’iga taua mai i le Matagaluega o le Soifua Maloloina (ASDOH), ua fa’alauiloa mai ai le to’atele o tagata o le atunu’u ua a’afia i le a’afiaga ‘ese’ese o le flu, e pei o le Koviti 19, o le RS (Respiratory Syncytial Virus) po o le Influenza.

Ua fa’amaonia mai e le ASDOH, i sa latou fa’asilasilaga lata mai, le agai i luga o le fuainumera o tagata o le atunu’u, ua faapea ona a’afia i gasegase, o le tale, tafe o le isu ma le fiva.  Ma ua fautuaina ai le mamalu o le atunu’u, ina ia nofo uta ma faia tulaga e puipuia ai mai nei fa’ama’i.

O lenei lapata’ia ua fa’alauiloa mai, ae fa’ato’a le vaiaso talu ona fa’asalalau foi leisi lapata’iga i le faama’i o le misela lea ua pepesi i Niu Sila ma Ausetalia.  Faatasi ai ma le pepesi o le faama’i o le Fiva Ponaivi (Dengue Fever), i totonu o le teritori. 

Ua faapea ona lapata’i mai le ASDOH i le mamalu o le atunu’u, ina ia faia pea gaioiga, e mafai ona tineia ai siama ma vairusi, o tutupu ai nei faama’i.  O nei gaioiga, e aofia ai le fa’amama lelei o lima, la’ei ufi mata i nofoaga lautele ma le faia o tui puipuia.

E le gata i lea, o le pupuni o fofoga pe a tale ma mafatua i totonu o pepa solo, po o totonu o le lima, e taofia ai le pepesi atu o le faama’i.  Ma a mae’a ona fa’aaoga ia pepa solo, ona tu’u lea i totonu o lapisi ma fufulu mama lima.  Ua fautuaina le mamalu o le atunu’u ia le fa’aaogaina o ufi fofoga (mask) i nofoaga faitele, po o tafatafa o fanau ma i latou o lo’o iai fa’aeteetega tau i le soifua maloloina.