Ads by Google Ads by Google

TALA O LE LOTOIFALE


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FA’ASAOINA E LE ‘MARINE PATROL’ IA SE TAMALOA NA TAFETA I GATAI O FA’ILOLO

O le aso Tofi o le vaiaso ua tuanai, sa fa’asaoina ai e leoleo o le sami, mai i le Matagaluega o Sailiga ma Fa’asao, ia se tamaloa na tafea i gatai o le afioaga o Fa’ilolo.

E to’afa ni alii leoleo o le sami, i lalo o le ta’ita’iga a le susuga ia Ina Ulberg, sa faatinoina lenei galuega lototele ma le alofa.

E tusa ai ma le fa’asoa a Ulberg i le KVZK-TV, sa alu atu se tamaloa e fa’asao mai sona atalii na tafea i le ‘a’ave o le sami, ae peitai, na i’u ina tafea atu ai ma le tamaloa.  Sa mafai ona fa’asaoina mai e le tamaloa lona atalii ma toe o’o mai lona atalii i le matafaga, ae a’o taumafai le tamaloa, e toe ‘a’au mai i uta, sa ta ai o ia e ni galu agai i tai, ma fa’atopetope atu ai loa lona aiga, e vala’au le 911 mo se fesoasoani.

FINAU IA AMATA MO VAEGATUPE A LE TERITORI – E AOFIA AI TUPE MO LE FEMA MA POLOKALAMA MO LE SAPALAI O SUAVAI

I le vaiaso ua tuanai, sa auai ai le Afioga i le sui Faipule a Amerika Samoa, ia Uifa’atali Amata, i se taumafaiga a se faalapotopotoga ua ta’ua o Totino o le Konekeresi, e ala i le sainia o lona suafa i se tusi tu’ufaatasi, o lo’o taumafai e faasao ia vaegatupe mo le FEMA, mo setete ma teritori a Amerika, e aofia ai Amerika Samoa.  E le gata i lea, ae faapea foi seisi tusi mo seisi foi mataupu tau tupe, faatasi ai ma le sui Faipule mai i CNMI, o Kimberly King-Hinds.

O lenei tusi mai i Totino o le Konekeresi, i le vaiaso ua tuanai, o lo’o faapea ona lagolagoina e vaega fa’aupufai uma e lua, i totonu o le Konekeresi, ma o lo’o talosagaina ai le Faigamalo, ina ia fa’asoa mai i le Konekeresi, e pei ona masani ona faia i tausaga ua tuanai, ia le lisi o vaegatupe o le a tufatufaina i itumalo ‘ese’ese, ina ia mafai e i latou ua agavaa, ona fa’aulu a latou talosaga pito sili ona lelei, ae e le’i tapunia aso faatulagaina.

E pei o Amata, e toatele nisi o Totino o le Konekeresi, o lo’o u’una’ia le toe tatalaina o vaegatupe i setete ma teritori, lea o lo’o tauala atu i le vaega ale FEMA, lea o loo’o lagolagoina fuafua fa’alotoifale ma taumafai e tapenapena aua taimi o fa’alavelave fa’afuasei faalenatura, e aofia ai afa tetele ma galulolo.

Sa saunoa le Afioga Uifa’atali, e ui i lona malamalama le iai o ni suiga i auala o le a fa’aaoga ai vaega tupe, po o le suiga i le vaevaeina o tupe mo setete ma teritori, ae peitai, e le ‘auai lona taofi i le fa’aitiitia o vaegatupe  mo setete ma teritori, ma o le a ia galue malosi ina ia maua mai vaegatupe mo Amerika Samoa, e pei ona ia faia i tausaga uma.

I seisi mataupu atia’e, ua fa’atonuina e le faamasinoga, le taofia o le faigamalo, mai faia o suiga i le polokalama a le FEMA, o le BRIC (Building Resilient Infrastructure and Communities), lea sa amataina i le taimi na mua’i avea ai Donald Trump, ma peresetene.  O lea polokalama, e fesoasoani ai i malo i totonu o setete ma teritori, faapea tagata initia ina ia atina’eina fuafuaga ma fa’amausali ia le fa’aleleia o tulaga fa’alotoifale, ina ia mafai ona fa’amautuina lo latou lava tapena e tali atu i fa’alavelave fa’afuasei.

O lenei polokalama, ua o’o atu i le 2,000 poloketi, na fa’agaioia i se vaegatupe e $4.5 piliona.  E le o ma’oti mai i le taimi nei, ia tulaga o ia tupe fa’asoasoa.

O le vaiaso ua tuanai, sa faapea ona sainia ai e Amata, faatasi ma le sui Faipule o le CNMI, ia King-Hinds, ia se tusi, e u’una’ia ai le Ofisa o le Initeria (DOI), e fa’ao’o mai se ripoti i le tulaga ua iai le polokalama mo le fa’aleleia atili o suavai taumafa i totonu o teritori a Amerika.

O lea polokalama, sa faavaeina i le tausaga e 2022, e lagolago ai poloketi eseese mo suavai taumafa, mo le atu Mariana, Amerika Samoa, Guam ma motu taupou a le Iunaite Setete (U.S. Virgin Islands), aua nu’u, afioaga ma aiga e le o’o atu iai le suavai taumafa.  E $11 miliona se vaegatupe mo nei polokalama, ua mae’a ona faasaoina e le Konekeresi mo teritori e fa.

TATALAINA ALOA’IA LE FONOTELE A LE CEPAC I FATU-O-AIGA

O le aso Lulu o le vaiaso  ua tuanai, ia Aukuso 6, 2025, sa tatalaina aloaia ai le fa’amanatuga o le ‘Holy f a le CEPAC, lea sa faataunu’uina i le laumua o le Ekalesia Katoliko i Fatuoaiga.

O lana Afioga i le Epikopo Kolio T. Etuale, D.D. na pule faamalumalu i lenei polokalama faaleagaga, lea sa auai uma atu ai ma Afioga i Epikopo uma na faimalaga mai mo le fonotele a le CEPAC.

O le Afioga i le AkiEpikopo Mosese Vitolio Tui, mai i le Matagaluega a Apia Samoa, sa faapea ona faaleoina se mafaufauga faaleagaga mo i latou uma na auai.

O le polokalama mo le sauniga amata sa faapea ona tu’ufa’atasia e le susuga i le Patele Rev. Fr. Kelemete L. Pua’auli ma Patele Rev. Fr. Ralph Solomona.

Sa fa’afeiloa’ia aloa’ia e le Taitaifono o le Ekalesia i Pago Pago, le Afioga Fai’ivae Iuli Godinet, ia i latou uma sa aofia potopoto faatasi, i le tatalaina aloaia o lenei faamoemoe, ma ia faaleoina ai le taua o lenei fa’atasiga.

O susuga i Tiakono Shaira Uiagaleleli ma Michael Iosefo, sa gafa ma le fesoasoani i malo fa’aaloalogia, i le taimi o le sauniga, faatasi ai ma i latou mai i le Matagaluega a Fatuoaiga atoa ai ma le Komiti ma taitai o le Autalavou.

O ‘aufaipese o le aso, sa tu’ufa’atasia ai ia aufaipese a autalavou mai i sone eseese, na aofia ai le Sone Tutotonu (Matagaluega mai Nu’uuli, Tafuna, Iliili, Aoloau, Pavaiai, ma Futiga), Sone Sasa’e (Lauli’i, Sailele, Masefau, Fagaitua, Aoa, Amouli, ma Alao), Sone o le Fagaloa (Afono, Aua, Leloaloa, Pago Pago, Fagasa, Fagatogo, Utulei, ma Faga’alu), a le Sone mai i Sisifo (Malaeloa, Vailoa, Leone, Asili, Afao, ma Amanave).

Sa auai atu ai i lenei sauniga faapitoa, ia le Afioga i le Kovana Pula’ali’i Nikolao Pula ma le Afioga i le Lutena Kovana Pulumataala Ae Ae Jr., ma le Afioga i le Peresetene o le Senate, le Tofa ia Tuaolo M. Fruean.