TALA O LE LOTOIFALE


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FAIA E LE KOVANA NI SUIGA I TA’ITA’I O LE OFISA A LEOLEO

I se fa’aaliga fa’alaua’itele, na sainia e le Kovana, ia Me 29, 2026, sa faapea ona fa’alauiloa mai ai le avea o le susuga ia Fa’alana’ipupu Taase Sagapolutele, ma Komesina le tumau, o le Ofisa a Leoleo, e sui tulaga i le susuga ia Ta’aga Saite Moliga, lea ua faamavae mai i lona tofiga, o le Komesina o Leoleo.

Sa aofia ai i lea fa’aaliga ia le agaga fa’afetai a le Afioga I le Kovana, Pulaalii Nikolao Pula, i le tautua matavela a le susuga ia Ta’aga, aua le puipuiga o le saogalemu o tagata o Amerika Samoa, a’o ia se’ea le tofiga Komesina.

E filifilia Fa’alana’ipupu, e avea ma Komesin le tumau, ae o le taimi lea o lo’o avea ai o ia ma sui Komesina a le Ofisa o Leoleo, ma o lona matafaioi autu, o le mataituina lea o vaega su’esu’e, a le ofisa o leoleo (CIIB).

ATUGALUGA TULA’I MAI I LE AVE FAAPAGOTAINA O SE ALII I SAMOA UA MASALOMIA I LE FAALAVELAVE NA TUPU MAI I VIETNAM

Na fa’aleoina e le susuga i le Komesina le tumau, a le Ofisa a Leoleo o Amerika Samoa, ia Falana’ipupu Lavata’i Ta’ase Sagapolutele, ia le iai o se popolega tele, e tusa ai ma le lokaina o se alii i Samoa, lea o lo’o masalomia, o iai sona so’otaga i alii Samoa, ia ua lokaina i Vietnam.

Ua molia nei ia James Tuuisavailuu Atua faapea ma Joseph Vaa ma Steve Tofa, i le tagatavaleina o se alii Samoa, i Vietnam.  O nei alii uma e to’atolu, o lo’o iai ni o latou so’otaga, i le kamupani taavale a le Unalei Rentals, i Samoa.  Ma o le mafua’aga foi lea, na tapunia ai e le Faletupu Tutotonu a Samoa (CBS) ia a latou tusitupe.

I se faatalanoaga ma se sui o le Samoa News, sa faaleoina ai e Falana’i ia le taua tele o le nofo mataala.  Ma sa ia ta’ua, ia le taua tele o le su’esu’e mae’ae’a o so’o se so’otaga, o lenei faalavelave, i le teritori.

E fa’afoliga mai i le saunoaga a le Komesina le tumau, e ono iai se avanoa, e a’afia atu ai ma Amerika Samoa i lenei faalavelave.  Ma sa ia faamamafaina mai le galulue faatasi o ofisa a leoleo a Samoa e lua, faapea ma ofisa leoleo faavaomalo.

E tusa ai ma se ripoti mai i le Samoa Observes, na molia ia James Tuisavailuu Atua, ona o ni faamatalaga le faamaoni, sa tu’uina atu i leoleo i Samoa.  O le aso Tofi o le vaiaso ua mavae, na ave faapagotaina ai o ia, a’o sauna e faimalaga ese atu ma le atunu’u.

I se ripoti lata mai, ua ta’ua ai le faamaonia e leoleo Vietnam, ia le molia o Vaa ma Tofa, i le fasioti tagata, ona o le faalavelave na maliu ai Lorenzo Lemalu, le taitai o le vaega e ta’ua o le ‘Coconut Cartel’.  

Sa ta’ua foi i ripoti, ia le fa’aaogaina e Vaa ma Tofa, o ni tusi folau Ausetalia, e le ni a la tusi folau, e faimalaga atu ai i fafo.  Ma o lo’o su’esu’eina e le malo o Fiti, pe na mafai faapefea ona afea ma tu’ua e Vaa ma Tofa, ia le malae vaalele i Fiti.

ALOA’IA TAMA MA TINA MATUTUA O AMERIKA SAMOA

O le aso Faraile o le vaiaso ua mavae, sa aofia potopoto ai taitai o le malo o Amerika Samoa faapea ma le Afioga i le Sui Faipule i Uasigitone, i se polokalama taua, sa faapea ona aloa’ia ai tama ma tina matutua o le atunu’u.

I lalo o le ta’ita’iga a le Sui Faatonusili, le susuga ia Faau Seumanutafa, na ia faaleoina ai ia le agaga fiafia ma le faafetai, i tama ma tina matutua, na mafai ona auai atu i le polokalama.  O le susuga i le Faafeagaiga, Rev. Fetaiai Fui, le sui Faatonu o le TAOA, sa na fa’aleoina ia le talosaga ae o se matu’u palapala fa’aleagaga o le aso.  Ae o viiga o le sauniga, sa lagiina e tama ma tina matutua.

I lana saunoaga o le aso, sa fa’aleoina ai e le Afioga i le Kovana, le susuga ia Pulaalii Nikolao Pula, ia le agaga fa’afetai i tama ma tina o le atunu’u, ona o la latou tautua i totonu o le atunu’u.  Sa ia saunoa e tusa ai ma le malosi, o le atamai, o auaunaga a tama ma tina matutua, ae fa’amamafaina ai le fa’aumiumi o latou soifua, o se meaalofa mai ile Atua.

O se sauniga faapitoa o le polokalama, sa faaleoina e le Afioga Aumua Amata, lea sa ia ta’ua le tino mai o talosaga ma fa’atuatuaga a tama ma tina matutua, ile Atua, i le umi o latou soifua.  Sa ia ta’ua foi lona galue vavalalata ma le TAOA, ina ia mafai ona faalauteleina peneiti ma auaunaga, e lagolagoina ai tama ma tina matutua uma o le teritori.

Sa faaleoina e le Faatonusili o le TAOA, le susuga ia Paopao Kuresa, ia le agaga faafetai i le Kovana, le Afioga Aumua Amata ma tama ma tina matutua uma o le atunu’u, i lo latou auai atu i lea polokalama taua.

Na fa’asoa mai le susuga i le Faatonu, e tusa ai ma nisi o polokalama ma fuafuaga a le TAOA, o lo’o loma, e pei o le toe tatalaina o femalagaiga a tama ma tina matutua, i le va o Tutuila ma Manu’a.  Atoa ai ma le si’i o o latou totogi, i le ta’I $7.25, i le amataga o Iulai.

E tolu ni fa’ailoga taualoa sa tauaaoina i lea taeao, na aofia ai le fa’ailoga mo le tina pito sili ona matua, i le 101 o tausaga o lona soifua, le tina ia Pouiva Reid.  O lea fa’ailoga na tauaaoina e le Afioga Aumua Amata.

O leisi fa’ailoga, sa tau’a’aoina i le Tofa ia Malepeai Setu, e 89 tausaga o lona soifua, e aloaia ai lana tautua i totonu o le atunu’u.  O lenei faailoga sa tau’a’aoina e le peresetene, e le Kalapu Liona, ia Joey Cummings.

Ma le fa’ailoga i le susuga ia Lolesio Faasau, e 76 tausaga o lona soifua, o se tagata faigaluega pito sili ona umi ona galue (SCSEP) i totonu o polokalama tautua a le TAOA.