Ads by Google Ads by Google

TALA MAI LEOLEO


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA SE ALII I LONA FA’ALALA O SE FANA I SE ULUGALII

Ua ta’ua i fa’amaumauga a le malo, le moliaina o se tama matua e suafa ia Setefano Foma’I i le Fa’ao’olima ma le Umia o se fana e leai se laisene, ona o se faalavelave na tupu i le afiafi o Novema 7, 2024, i  le va o Foma’i ma se ulugalii.

Na agai atu leoleo e tali le vala’au mai o le tina na a’afia ma ina ua taunu’u atu i le nofoaga sa tupu ai le faalavelave, na o latou va’aia ia Foma’i, o lo’o talatalanoa mai ma le ulugalii na a’afia i lenei faalavelave.

E tusa ai ma le ripoti a leoleo, i sa latou fa’alogologo i le talanoaga a le to’atolu lea, e foliga mai o lo’o taumafai le ua molia, e fofoina le faafitauli i le va o ia ma le ulugalii. 

Ina ua fesiligia e leoleo ia Fomai e tusa ai ma le la’au malosi na aofia i le ripoti na o’o atu i le ofisa a leoleo, sa fa’amaonia mai e le ua molia le iai o le fana i lona fale.  Ma i lalo o lana faatagana, sa faapea ona o la o atu ma se tasi o sui malu o le malo, i lona fale, ma aumai ai le fana sa i totonu o lona  potu moe.

Na faapea ona aveina atu loa le ua molia i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o su’esu’ega a leoleo.  Ma sa fautuaina foi le ulugalii ina ia malaga atu ma i la’ua i le ofisa a leoleo.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tina na a’afia sa ia faamatalaina le agai atu o le la taavale i luga o le auala e agai i lo la fale, i lea afiafi, ae o la va’aia se faga’au vai o faalava i luga o le auala, ma le ua molia, o lo’o fufulu mail ana taavale i leisi itu.  

Sa ta’ua e le tina le tu o le la taavale e faatali ai le ave’esea e le ua molia, o le faga’au vai mai luga o le auala.  Ae ina ua toso atu e le ua molia ia le faga’au, na mau i lalo o le la taavale.  O le mafua’aga lea sa palauvale mai ai le ua molia ma valaau mai i le ulugalii e vaai le faga’au.

Na ta’ua e le tina lona fesiligia o le ua molia, pe aisea ua faapea atu ai ia la’ua, ae le tali mai le ua molia.  Ona fa’aauau lea ona alu le la taavale.  Ma i sina taimi pu’upu’u, na o la toe agai mai ai foi i le la taavale, ae o la va’aia le ua molia, o savali atu agai atu i  le la taavale, ma fa’alala atu se fana.

Sa ta’ua e le tina le vala’au atu o le ua molia, e la te o mai i fafo ma le taavale, a leai, o le a ia fanaina i la’ua ma le la fanau.  Ma o le mea lea na o la vala’auina ai loa leoleo mo se fesoasoani.

I le fa’atalanoaga o le ua molia, sa ia faamatalaina ai le agai atu o le ulugalii i le la taavale, a’o fufulu lana taavale ma soli ai e le ulugalii lana faga’au vai.  Na ia valaau mai i le ulugalii pe la te le o iloa atu le faga’au ma ia palauvale mai i le ulugalii.  Ona fa’aauau lava lea ole taavale a le ulugalii, e aunoa ma se tala.

O le mafuaaga lea na le fiafia ai ma alu ai loa aumai lana fana mai lona fale.

Sa fa’amaonia e le ua molia ia le molimau a le tina, i lona savali atu ma lana fana a’o toe aga’i mai le taavale a le ulugalii.  Ma ia ‘e’e atu i le ulugalii, e o mai i fafo o le taavale, a leai, o le a ia fanaina i la’ua ma le la fanau ma le la ta’ifau.

Ae na ta’ua e le ua molia, o lona ita sa mafua ai ona ia faia ia tulaga.

Na fa’amaonia e leoleo, le le’i lesitalaina o le fana, ma e leai foi ni pulu o le fana.

Na molia ai loa fomai i le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘C’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

Ma leisi moliaga o le umia o se la’au malosi, e leai se laisene – o se vaega ‘A’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $3,000 le vaegatupe na faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia e faatalitali ai lona faamasinoga.

MOLIA SE TAMALOA 53 TAUSAGA I LONA FA’AO’OLIMA I FANAU TALAVOU

O le aso 8 o Novema, 2024, na ave faapagotaina ai e leoleo ia se tama matua Tuvalu, e 53 tausaga, ina ua tu’ua’ia i le fa’ao’olima i ni alii talavou se to’afa.

E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, na valaau atu se tina i le ofisa a leoleo e ripotia le sauaina e le tama a lona to’alua ia lana fanau tama e to’alua ma ona ‘nephews’ e toalua (e i lalo uma o le ta’i 13 tausaga le matutua).

[Ua le lomia igoa o i latou na a’afia ma le ua molia, aua le puipuiga o fanau talavou na a’afia i lenei mataupu.]

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa faamatalaina e le tina na valaau i le ofisa a leoleo le fa’asuaava o le tama a lona to’alua, ma sa le gata i lona palauvale atu i lana fanau ma ona ‘nephews’ e to’alua, ae na ia fa’aaogaina foi se tama’i ‘speaker’ e ta ai o latou ulu.

Ma fa’ai’u i lona fa’asaina o i latou ona toe o atu i totonu o le fale.

Sa ta’ua e le tina na valaau i le ofisa a leoleo, e tupu lenei faalavelave, ae o lo’o faia se latou nofonofoga ma lana fanau ma ona ‘nephews’ i luga o tu’ugamau.  Ona o le fefefe o alii talavou, sa faapea ai ona sosola ese.

Na faamatala foi e le tina lona alu i totonu o le fale, ae ina ua toe fo’i mai i fafo, sa faapea ona palauvale atu le ua molia ia te ia, ma faamata’u le fasiotia o ia ma le tina o lona to’alua (le to’alua a le ua molia).

Sa siaki e leoleo ia ulu o alii talavou na a’afia i lenei faalavelave, ae e le’i va’aia ni manu’a se’ia vagana le mumu o tua o le ulu o se tasi o i latou.

Na faapea loa ona agai atu leoleo i le fale o le ua molia ma na fiu leoleo e tu’itu’i le faitoto’a ae leai seisi e tatalaina mai.  O se taimi mulimuli ane, na tatala mai ai e le ua molia ma fesiligia leoleo pe aisea ua o’o atu ai i lona fale.

Sa fa’ailoa atu iai e leoleo ia tu’ua’iga ua faia faasaga ia te ia, ma na faapea loa ona ia tu’ua lona fale ma leoleo.

Na lagonaina e leoleo le manogi pia o le ua molia, ina o tu’uina o ia i totonu o le taavale.

O moliaga ua faasaga i le ua molia, na aofia ai le Faatupu Faalavelave i totonu o le aiga faapea ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolua.  O vaega uma o sauaga i totonu o le aiga, ma vaega ‘C’ o solitulafono mama, lea e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i aso e 15 aso, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E $5,000 le vaegatupe faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

MISA AIGA E LUA I FANUA, LOKA LE 4, AE MOLIA NA’O LE 1 I LE TULAFONO

O le afiafi o Novema 5, 2024, na o’o mai ai se valaau i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e faatatau i se misa i le va o ni aiga se lua, ona o se fanua. 

E fa ni tamaitai – na aofia ai ma se tamaitai talavou – na loka e leoleo ae na o le toatasi sa molia, o le tamaitai o Tufi Misipeka, lea na molia i le Faatupu Vevesi i totonu o aiga faapea ma le Fa’ao’olima.

E tusa ai ma faamaumauga a le malo, ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga sa tupu ai le faalavelave, sa faalogoina le tamaitai o Amuia Te’o o ‘e’e i seisi tamaitai e suafa ia Rhonda Leota ma lona aiga, a’o taofiofi e Te’o ia Misipeka o lo’o tagi.

Ina ua latalata atu leoleo ia Te’o, sa ia faasino lona lima ia Leota ma sona uso talavou ma faapea mai, sa o la fasia lona (Te’o) uso.

Ina ua mae’a ona talanoa leoleo ma Leota ma lona uso talavou, na faapea loa ona tu’uina i la’ua i totonu o le taavale a leoleo.

Ae ina ua fesiligia e leoleo ia Misipeka e tusa ai ma le faalavelave na tupu, sa ‘e’e mai Misipeka i leoleo ma palauvale mai iai, ma fai i leoleo e o ese.  Sa faapea loa ona lokaina mai o ia e leoleo ma tu’uina foi i totonu o le taavale a leoleo.

Ma na fa’atonuina e leoleo ia i latou na molimauina le faalavelave, ina ia faapea foi ona o latou o’o atu i le Ofisa a Leoleo mo le faatalanoaina o i latou.

Ina ua taunu’u leoleo ma tamaitai sa tu’uina atu e Leota ma le tina o lona uso talavou, ia ni ata vitio o le taimi na toso ai i lalo e Misipeka lona ofuvae pu’upu’e ae sigo (tulou) mai i le aiga o Leota.

Na faamatalaina e se alii na iai i le taimi na amata ai le misa, sa ia taumafai e taofi le fusuaga a Misipeka ma Leota, ma na taumafai foi le tuagane laititi a Leota e fesoasoani i le taofiga o le fusuaga i le va o Leota ma Misipeka.

Ae na ta’ua e se tasi o molimau, na mafua ona amata le fusuaga, ona o Te’o, i lona palauvale ma lafo mai ni faamatalaga le lelei, i le aiga o Leota.

E le gata i lea, na faamatala e le molimau, o le va o nei aiga e lua, e mafua mai i se pa sa fau e matua o Te’o ma Misipeka.  Ae peitai, ua fa’ateteleina ma i’u ai lava ina pa’i lima aiga e lua, ona ua faatonuina e le matai o le aiga, ia le tatalaina o le pa.

Sa faamatala e seisi molimau, lona agai atu i Malaeimi ae ona va’aia ua matala le auala ina ua fa’aavanoa se vaega o le pa ma’a, e mafai ona sopoia atu ai se auala.  

I  le faamatalaga a Misipeka i leoleo, o le afiafi lea na o la agai atu ai ma lona uso i le latou fanua, ae o la va’aia ai le aiga lea e nonofo i leisi itu o le pa ma’a, ua fa’aleagaina le pa ma faia ai se auala e agai atu ai i le latou fale.

Na ta’ua e Misipeka, i le lua vaiaso talu ai, sa faapea foi ona ave’esea e le aiga lava lea e tasi ia le pa ma’a, ma valaau ai loa e lona uso o Te’o ia le ofisa a leoleo.  Ma na o latou talanoa ma se tasi o lea aiga, lea na faato’ese mai ma fautuaina i la’ua e poloka le auala.  O lea na totogi ai e le latou aiga ia se masani e suaina le auala ma tapunia ai loa.

Ae na toe maua atu le auala ua toe matala foi, ae ua fai mai se taaloga volipolo a le aiga (na aofia ai ma fanau) i le fanua a le latou aiga.  O lea na o la atu ai ma fesiligia le aiga, po o fea matua.

Sa faamatala e Misipeka le vaaia foi o se taavale a le aiga, o lo’o paka mai i le latou fanua, ae ua mae’a ona o la talosagaina le aiga, e aua le paka le latou taavale i le latou fanua.  Ina ua o mai matua ma le la tama teine e ana le taavale, sa faapea mai le tamaitai e ana le taavale, e iai le latou aia e paka ai le latou taavale i luga o le fanua.

A’o faia finauga a aiga e lua, na ta’ua e Misipeka le po ina e Leota o le itu tauagavale o lona ulu.  Ae ina ua ia liliu atu, ua tu mai ma seisi tamaitai, o le mea lea sa ia taumafai ai loa e puipui o ia.  Na fa’aauau le fusuaga, seia o’o ina tulei e se tamaititi o ia i lalo ma fai atu e tu’u lona tuafafine.

E le’i umi ae o’o atu ma nisi o le aiga ma fasi o ia a’o ta’atia i lalo.  Sa ta’ua e Misipeka le iai o se taimi na matapogia ai.  

I le faatalanoaga a leoleo ma Leta, sa ia faamatalaina ai lo latou iai i totonu o le fale ma ona matua, ae valaau atu nai ona tei mai fafo o le fale, e fa’ailoa atu le toe fo’i atu o le fafine lea na alu atu muamua.

Na ta’ua e Leota lona le ano mai ai ae ina ua faalogo mai i le vala’au a nai ona tei, o le a tau’ai e le fafine lana taavale, sa faapea loa ona ia tamo’e mai fafo, a’o mulimuli atu ma ona matua.

Sa faamatalain foi e Leota le palauvale o Te’o i ona matua ma lafoina ia i la’ua ni faamatalaga taufa’amata’u.  Ma na ia ta’ua le ‘eu o lona tau’au e se fafine, ae sa na’o ona ia tago i le ‘eu ese le lima o le fafine, ona o lo’o ma’itaga, ae oso atu lona uso laititi.

Na fa’atalanoa foi e leoleo ia le uso laititi lea a Leota ma sa ia faamatalaina le faia o se latou ta’aloga volipolo i lena afiafi, ae taunu’u atu Te’o ma lona aiga ma tuli ‘ese latou mai i le fanua.  Ma sa palauvale atu Te’o ma Misipeka ia latou.  Ma na ta’ua foi e le uso laititi le tau’ai e Misipeka o le taavale a lona uso matua.

I le molimau a le uso laititi, o Misipeka na una’ia lona uso lea o lo’o ma’itaga, lea na oso atu ai lona tuagane e fesoasoani ia te ia.  Ma sa ia taumafai e taofi le fusuaga ae liliu atu Misipeka ia te ia ma futi lona ulu.

I le faamatalaga a Te’o, sa o latou o atu ma lona uso ma lona ‘aunty’ ma lona ‘uncle’ i le fale a sa latou uo, ae ina ua o latou taunu’u atu i le latou fanua, na o latou va’aia ni tamaiti o ta’a’alo volipolo mai i le latou fanua.

Sa ta’ua e Te’o, le lua vaiaso ua tuanai, na ave’ese ai e le aiga tuaoi ia le latou pa ma’a, ma o lea foi ua toe fai.  Ma na ia ta’ua e faapea, pe ua faatolu ai lea ona tupu lenei tulaga, e ui ina o latou o’o so’o atu i le ofisa a leoleo e tusa ai ma lenei mataupu.

Sa lokaina uma Misipeka, Leota ma Te’o i lea afiafi.  Ae o le uso la’ititi a Leota na toe tatalaina i lalo o le vaavaaiga a lona tina.

O se taimi mulimuli ane, na molia ai na’o Misipeka i moliaga o le Fa’atupu Vevesi i totonu o aiga, o se vaega ‘C’ ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘C’ foi, i solitulafono mama.

O nei moliaga e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E $300 se vaegatupe faatulagaina na mafai ona tatalaina ai Misipeka, e faatalitali ai lona faamasinoga.