TALA MAI I SAMOA
Apia - SAMOA
PU’EINA SE PAGOTA NA SOLA I LATA I LE FALEPUIPUI I TANUMALALA
Na toe pu’eina ma toe lokaina i le taeao o le aso Lua na se’i mavae atu ia se pagota na sola ‘ese mai i le falepuipui i Tanumalala i le aso Sa, ina ua mauaina i se nofoaga tu lata i le falepuipui.
O le taeao o le aso Sa, sa tatalaina ai le alii pagota 34 tausaga o Vaai Panapa e o ma ni isi o pagota e fai kapisi mai i le fa’ato’aga fualaau ‘aina a pagota.
Sa ta’ua e le sui Komesina o Leoleo, le afioga Papalii Monalisa Tiai-Keti, i lalo o le polokalama a le falepuipui, sa ta’ua ai Panapa, o se pagota e le masalomia i le faia o se tulaga faapenei, ma o le mafuaaga lea na mafai ai ona sau e aoina ai fualaau ‘aina mo a latou taumafataga.
Ae peitai, na sola Panapa i le aso Sa ma toe maua i le vaveao o le aso Lua, i se nofoaga e tu lata i le falepuipui i Tanumalala.
O Panapa sa ta’usalaina i le faomea ma le gaoi, osofaia o fale faapea ma le sola mai i le falepuipui.
MANUMALO ELLA GANZA I LE TAUVAGA A LE ‘MISS SAMOA FAAFAFINE’
O le faafafine o Ella Ganza e 33 tausaga o lona soifuaga ma e malaga ma e ui ina sa soifua a’e i Ausetalia, ae o ona tupuaga e mai i afioaga o Saanapu, Faleula, Falevao, Malie ma Iva i Savaii, ua faapaleina o le ‘Tausala a le Asosi a Fa’afafine Samoa’ 2024-2025.
Ma na ia saunoa mai e faapea, o lona ausia o lenei tofiga o se auala e mafai ai ona ia auauna atu i ona tagata Samoa.
Na fa’asoa mai Ganza i le Samoa Observer, e tusa ai ma ona lagona ina ua faapaleina o ia ma sa ia ta’ua e faapea, o lenei pale, ua sili atu lona uiga, aua ua ia mauaina ai le ki ma le faatagana e auauna atu i tagata aemaise ai le Asosi a Fa’afafine.
O se lu’itau o lo’o feagai ai ma Ganza o lana gagana, ona sa soifua a’e o ia i atunu’u i fafo, e le o atoatoa ai lana tautala i le gagana Samoa, ae o se tulaga ua naunau o ia e aoaoina ma feso’ota’i ma lona Fa’asinomaga.
Sa fa’aalia e Ganza le tele o ni ana fuafuaga aua le tautuaina o tagata o lona atunu’u i Samoa faatasi ma le Asosi a Faafafine i Samoa. O se tasi o nei fuafuaga, o le sailiga o ni auala e mafai ai ona aoaoina faafafine ma faafatama talavou i le mana o latou leo faapea ma le tautua i totonu o se sosaiete sili ona lelei i totonu o Samoa.
O le aso Gafua na se’i mavae atu nei, na asia ai e Ganza ia nisi o faalapotopotoga e aofia ai ma le Mapusaga mo tama ma tina matutua.
Ma na ia u’una’ia ai fanau talavou ina ia tausi lelei tama ma tina matutua o le atunu’u, aua ua tele so latou sao i totonu o Samoa ma ua o le taimi nei i fanau talavou e faatino ai so latou sao mo le atunu’u.
TE’ENA TALOSAGA A SE PAILATE E TU’UA AI LE ATUNU’U
Ua te’ena e le Faamasinoga Maualuga a Samoa ia se talosaga a se alii pailate Tonga, o lo’o tu’ua’ia i le faamalosi tino, ina ia mafai ona faimalaga atu i atunu’u i fafo, a’o faatalitali lona iloiloga i le lima masina o i luma.
Ua fa’asaina le susuga ia Mikaele Halafili po o Mikaele Paea He Lotu Mateo, ona ia tu’ua Samoa i lalo o se fa’atonuga faaletulafono mai i le Faamasinoga Maualuga ia Oketopa o le tausaga nei.
Sa taumafai le loia a Halafili/Mateo, le susuga ia Alex Su’a e finauina se avanoa e mafai ai ona faimalaga atu le ua molia i atunu’u i fafo.
Ae peitai, sa te’ena malosi mai e le itu a le malo, lea sa tula’i ai le susuga ia Maiavatele Timothy Fesili, ona e le mailoa pe ono toe fo’i mai le ua molia, e tali moliaga ua faasaga ia te ia.
Na faapea ona aloaia e le finagalo o le afioga i le faamasino ia Fepuleai Ameperosa Roma, ia le finauga a le itu a le malo ma talosagaina le fa’ao’oina atu o la latou itu i lona ofisa, ae le’i aulia le aso Gafua o le vaiaso fou.
O Halafili/Mateo e 26 tausaga le matua, mai i le afioaga o Vailele faapea Niu Sila.
Ua mae’a ona ia te’ena moliaga o faitauga e lua i le faamalosi teine ma faitauga e lua o le faia o ni amioga mataga ma se tamaitai e i lalo ifo o le 16 tausaga lona matua, ia Setema 21, 2024 i Vailele.
O le tamaitai o lo’o a’afia, e 15 tausaga ma e malaga mai i Niu Sila ma Tonga.
O le aso 12 o Me o le tausaga fou, o le a faapea ona fa’ataunu’uina ai le iloiloga a lenei alii pailate, lea na galue mo le Talofa Airways.
FA’ALEAOGAINA MOLIAGA O LE FAOMEA FAASAGA I SE FAIPULE
O moliaga o le faomea sa faasaga i le afioga i le Faipule o le itumalo Sagaga #1 Loau Keneti Sio, ua faaleaogaina e le Faamasinoga Maualuga, i le aso Gafua na se’i mavae atu nei.
Ua faapea ona taliaina e le afioga i le Faamasino ia Fepuleai Ameperosa Roma ia le talosaga a le itu tete’e e fa’aleaogaina ia le faitauga e tasi o le faomea ma le faitauga e tasi o le fa’ao’olima ma le faamoemoe e faomea, ma ua faapena ona taliaina lea talosaga.
O moliaga ia e lua sa fa’ao’oina atu e le Faamasinoga Faaleitumalo i le Faamasinoga Maualuga, ona e le’i iai se malosiaga i le faamasinoga faaleitumalo e iloiloina ai nei moliaga e lua.
E ui i lea, ae e ao pea na tula’i le afioga i le Faipule i luma o le faamasinoga faaleitumalo, e tali ona moliaga e fitu, e aofia ai le faao’olima.
O le susuga i le loia ia Steve Chan Chui o lo’o tula’i mo le alii Faipule ae o le susuga ia Maiavatele Timothy Fesili o lo’o tula’i mo le itu a le malo.
Ua mae’a ona te’ena e Loau ia ona moliaga, e aofia ai le fa’ao’olima, faia o se faatinoga e fa’ao’o ai ni manu’a i se tagata, umia o se a’upega faapea ma le lafoina o upu faatigaloto.
Na afua mai nei moliaga e faasaga i le Faipule ma nisi o lona aiga, ona o se faalavelave sa tula’i mai i lona maota i Faleula, lea ma aofia ai ma nisi o tagata o le aiga potopoto a le Faipule.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, na o atu aiga potopoto o Loau i lona maota e aunoa ma se faalauiloa atu, mo le talanoaina o se mataupu tau fanua ua leva ona tula’i mai i le va o aiga, ma tula’i mai ai se taugaupu ae faai’u i le pa’i lima o aiga.
O lo’o ua taofi Loau, o le aiga o Pese Uele sa amataina le misa ae o ia sa puipuia lona aiga, ma o le mafua’aga lea o sana tagi e faasaga i le aiga o Pese Uele.
E to’afa nisi o le aiga a Pese Uele o lo’o molia i le solivale o laufanua, fa’ao’olima, faia o se faatinoga ua fa’amanu’alia ai faapea ma le umiaina o se a’upega.