TALA MAI SAMOA
Apia - SAMOA
SOLOGA LELEI TULAGA UMA I SUIGA FOU O LE FAIGAMALO A SAMOA
I le mae’a ai o le iva masina o le sousou o le vasa, i tulaga fa’apolokiki, lea na i’u ina fa’atula’I’ese fa’amalosi ai o se vaega iti a le malo, ma le fa’ata’apeina o le maota fono ma fa’ai’u ai i le faia vave o le palota a le atunuu, o le aso ananafi, sa faapea ona molimauina ai se sologa lelei o tulaga uma, i le suiga o le faigamalo mai lona faigamalo tuai, i le faigamalo fou ua iai nei.
Ta’ita’ia e le Afioga ia La’aaulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt, lea na fa’atautoina i le aso Lua (i Samoa), e avea ma Palemia lona 8, talu le tutoatasi o le atunu’u, i le 1962.
O le afioga i le Laauialemalietoa sa na faavaeina ia le Itu ua fa’aigoaina o le Fa’atuatua i le Atua Samoa ua Tasi (FAST) lea sa taofia le nofoaiga a le vaega a le HRPP, i le atoa ai o le latou 40 tausaga talu ona ta’ita’ia Samoa, i le palota lautele o le 2021.
Ae peitai, ona o ni fa’afitauli lotoifale a le FAST, sa faapea ona vaeluaina ai le latou itu, ia Ianuari 2025 ma i’u ai ina fa’ata’ape po o le tapunia o tauaofiaga a le Palemene, ia Me 2025 ma talo ai loa se palota lata mai, i le faaiuga o le masina na se’i mavae atu.
I lalo o le ta’ita’iga a La’aulialemalietoa, sa faapea ona manumalo ai le itu a le FAST i le palota lautele na faia ia Aukuso 29, 2025, ma o latou umia ai ni nofoa e 31, e 14 nofoa a le Itu Agai ma le 6 a le vaega Tutoatasi.
I le fa’alauiloaina o lana kapeneta fou, sa filifilia ai e La’aulialemalietoa ia ni ana Sui Palemia, se to’alua, ma o le a tofu i la’ua ma le ta’i ono masina, o le tausaga (2 ma le afa tausaga i le va o le lima tausaga), e la te fa’atautaia ai lea tofiga
O i la’ua ia o Toelupe Maoiautele Poumulinuku lea ua avea neif oi ma Minisita o Galuega ma Galuega Faaleleia Lotoifale, faapea ai ma le faletua ia Mulipola Ale Molioo, lea sa avea ma Teutupe a le malo ina ua fa’ato’a tula’i le FAST. Ae na ave’esea uma o la nofoa i totonu o le Palemene, ina ua tula’i le faafitauli i le va ma le tamaitai Palemia sa iai, le Afioga Fiame Naomi Mataafa.
I se maitau atu i le filifiliga o le kapeneta fou, ua faapea ona tu’ufa’atasi ai sui talavou ma nai tama matutua, o se ata va’aia i le suiga ua atagia mai i le toatele o taitai talavou a le malo, ua tutula’i mai.
O le susuga ia Maaefaauouo Julius Ah Kui Tafunai, o le sui pito sili ona talavou, i le 41 tausaga o lona soifua, ma ua tofia o ia e na te fa’auluulu i le Minisita o Tina/Tamaitai ma Atina’ega o le atunu’u, ma ua i ona a’ao se poloketi a le faigamalo fou, e $2 miliona mo le atina’ega o itumalo.
O se filifiliga sa le’i mafaufauina e le toatele, o le filifiliga o le Afioga ia Aiono Dr. Alec Ekeroma, lea ua filifilia nei e avea ma Minisita o A’oga ma Aganu’u. Ae na avea o ia ma Peresetene o le Iunivesite Faavaomalo a Samoa, ma sa ia tu’ua foi le tofi o le Faatonusili Aoao a le Ofisa o le Soifua Maloloina, e tauva mo le tofi Faipule.
PALEMIA FOU: TU’U LE FAAMASINOGA E FA’AGASOLO A LATOU FAAIUGA
I se tali mai i le Afioga i le Palemia o Samoa, i le La’aulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi, ua faapea ona fa’ate’aina ai se tulaga na nofo popole ai le toatele o tagata, ona o se tasi o matagaluega ua i lalo o lana vaavaaiga, o le Ofisa o Leoleo.
I sana saunoa mai i sui o vaega fa’asalalau, i le latou ulua’i feiloaiga i le to’ai mae’a ona fa’atautoina o ia, i le aso Lua (i Samoa) sa ia saunoa mai ai, ia tu’u le faamasinoga, e fa’agasolo e pei ona tatau ai.
Ae sa faapea ona taofimau pea le Afioga i le Palemia, i lona mama mai i solitulafono ua tu’ua’ia ai o ia ma ia faapea mai, o lea ua taoto atu i le faamasinoga, ma o le a lava sa latou fa’ai’uga e faia, o le a mulimulita’i ai le faigamalo.
Sa le’i taofiofi le fa’aalia o manatu a La’auli, e tusa ai ma le faatinoina o tiute a le Matagaluega o Leoleo, i le suesuega o le fa’alavelave na maliu ai se alii talavou i Vaitele i le 2021, ma o lo’o molia o ia i lona fa’alavelave i le faagasologa o ala o le amiotonu, ina ua ia faia sana lava suesuega i lea mataupu, lea ua tele ni molimau.
O le masina o Me sa fa’amae’a ai le faamasinoga, ae o le masina o Oketopa, o le a fa’aulufaleina ai ripoti aotele a loia mo itu uma e lua.

