TALA MAI SAMOA
Apia - SAMOA
TOE FA’ASE’E I TUA TAGI FAASAGA I LE FOFOGA FETALAI
Ua toe fa’ase’e i tua, e le susuga ia Mulipola Leiataualesa Laki, ia lana tagi sa faia faasaga i le Fofoga Fetalai o le Palemene, le susuga ia Auapaau Mulipola Aloitafua.
Na talosagaina e le Pulenu’u a Salua, se tasi afioaga o itumalo a Mulipola ma Auapa’au, ia le faamasinoga, ina ia toe fa’aleaogaina ia le tagi, ona o i la’ua e mai i le afioaga e tasi, ma e latou te va’ai mamalu ma aloaia ai le Fofoga Fetalai o le palemene.
Ma sa faapea ona toe fa’ase’e uma i tua ia tagi a itu uma e lua, faapea le fautuaina o i la’ua ina ia fa’asalalauina se fa’aaliga e fa’alauiloa ai le faia o lea tulaga ma o le aso 23 o Oketopa, o le a fofogaina ai lenei mataupu i luma o le faamasinoga, ma e mana’omia ona fa’aali ai se kopi o lea fa’aaliga, i luma o le faamasinoga.
A’o alo atu le faamasinoga i lenei mataupu, ae o le taimi lava lea e tasi o lo’o iloiloina ai i isi potu faamasino, nisi foi tagi e lua, mai i tagi e valu sa faaulu, talu mai le mae’a o le palota. Ua iai se ripoti e faapea, o le a fa’ase’e foi i tua le tele o nei tagi, na afua mai i le palota lautele a le atunu’u, ia Aukuso 29.
FAUTUAINA E LE PSC IA LE TOE FA’ASALALAUINA O LE TOFIGA O LE KOMESINA A LEOLEO
I le fa’ai’uga a le Kapeneta i le vaiaso ua tuanai, mo le fa’amutaina o le faaopoopoga o le konakarate a le Komesina o Leoleo, le susuga ia Auapaau Logoitino Filipo, sa faavaeina i se ripoti mai i le Komisi o Auaunaga mo le Lautele (PSC), ina ia toe amatalia ona fa’asalalauina le avanoa mo nisi e fia apalai mai iai.
Ina ia o gatasi ma le fautuaga a le PSC, ua maea le faagasologa o le ulua’i sailiga ma ua toe amataina, ina ia fa’amautuina le nofo malamalama o le mamalu lautele, faapea ma le tatalaina o le avanoa, i le mamalu lautele.
O le konakarate a Auapa’au, sa faamutaina, ae sa toe soso’oina e le kapeneta ua mavae atu, se’ia mae’a galuega a le PSC mo le sailiga o se Komesina fou.
Ae o le taimi nei, ua filifilia e le Kapeneta ia le susuga ia Leiataua Samuelu Afamasaga, lea o lo’o mataituina ia auaunaga mo falepuipui, e avea ma sui Komesina a leoleo.
O le vaiaso ua tuanai, na tu’ua ai e Auapa’au lona ofisa.
TALITALIA E SAMOA IA FAIGAMALAGA A LE NGAHIRAKA WAKA MAI AOTEAROA, NIU SILA
O se taimi o le taeao nei, o lo’o ua faamoemoe, e taunu’u ai i Samoa ia le faigamalaga a le ‘aumalaga a le Ngahiraka Waka mai Te Kura Waka Aiga Folau, i Tauranga, Aotearoa i Niu Sila, ma o lo’o ua nofo tapenapena mai le Aiga Folau Samoa, e latou te fa’afeiloa’i lenei faigamalaga su’esu’e.
Na fa’aalia e le Peresetene o le Aiga Folau Samoa, le susuga ia Leota Fitimaula Donna Aiono Le Tagaloa Ioane, ia le agaga fiafia e fa’afeiloai i le Aiga Folau mai Aotearoa.
Na tu’ua e le Ngahiraka ia Niu Sila mo Samoa, ia Setema 25, 2025 ma o lo’o fa’atautaia e se ‘auva’a e to’avalu, e fa’aaogaina I a le tomai o na ona po, e tautai ai le latou folauga, e pei o le matagi, o le la, o fetu, masina, o ao, o galu ma gogosina.
Ae peitai, ona o tulafono mo le nofo puipuia, ua mae’a ona tu’uina i totonu o le va’a ia nisi foi o masini faaneiona po, ina ia mautu ai le taunu’u saogalemu o le faigamalaga.

