TALA MAI SAMOA
Apia - SAMOA
MASANI ONA LAFO MAI FAAMOMOLI A LE UA MOLIA I FUALAAU FAASAINA, MAI AMERIKA SAMOA
Ua iai nei i a’ao a leoleo o Samoa, ia se alii na maua i sana uta sa aveina atu mai Tutuila nei, ia se vaega o fualaau faasaina.
O lenei alii, o se avetaavale a se tasi o sui o le Kapeneta ma e avetaavale foi i le faalapotopotoga a le ‘Car Cruise’.
Sa fa’amaonia e le sui Komesina a Leoleo, ia Leiataua Samuelu Afamasaga, ia lea tulaga, i se la feiloa’iga tu’ufa’atasi ma le Pulesili o le Ofisa o Tiute, ia Fonoti Talaitupu Lia Taefu, ma vaega fa’asalalau, i le aso ananafi.
O le vaega o fualaau faasaina (Aisa), e 1.4 kilokalama le mamafa, sa nanaina i totonu o se pusa moa na alu atu ma le Lady Samoa III, i lana toe fo’i atu mai Amerika Samoa, i le aso Toonai o le vaiaso ua tuanai.
E tusa ai ma le saunoaga a Fonoti, o fualaau faasaina, sa saisai i totonu o se taga pepa, na iai ma se teutusi, sa tu’u faatasi ma vae moa, i totonu o le pusa moa. Ae o le fa’ataina o le pusa moa, sa va’aia ai le afifi i totonu, lea na fa’amaonia ai, o lo’o iai se vaega o fualaau faasaina.
Sa saunoa Fonoti, e le o se taimi muamua lea na maua ai ni faamomoli a le ua molia, mai Amerika Samoa, ae o le taimi muamua lea, ua maua ai fualaau faasaina.
Sa le gata i fualaau faasaina, ae sa maua foi i le na lokaina i lea aso, ia se vaegatupe e $1,393.00.
Sa ta’ua e le vaega fa’asalalau a le Talamua i sa latou ripoti, e faapea, e le o se taimi muamua lea ua maua ai ni fualaau faasaina, mai i Amerika Samoa, i le uafu i Matautu, po o malaevaalele i Faleolo ma Fagalii.
Sa le’i nofo lelei i loto ma finagalo o taitai o Amerika Samoa, ina ua faasinosino lima ia le Komesina o Leoleo a Samoa i na vaitaimi, o Auapaau Logoitino Filipo, e faapea, o le teritori lea o lo’o alu atu ai le tele o fualaau faasaina, i totonu o Samoa.
Sa saunoa le Faatonusili o le Ofisa o Tiute, le susuga ia Fonoti Tala’itupu Lia Taefu, i sui o vaega fa’asalalau, i le aso ananafi, atonu o se mataupu lenei e mafai ona soalaupuleina e taitai o malo e lua, i le taimi o le Atoa o Samoa.
O le pa’aga i le va o le Minisita o Leoleo ma Tiute, e le o se tulaga fou, ae peitai, ona o le faateteleina o fualaau faasaina ua ulufale mai i totonu o le atunuu ma maua i tuaoi, ua toe faamalosia ai le galulue so’otau’au a ofisa e lua, aua le puipuia o Samoa.
FINAU LOIA A LE ITU TETE’E E ATAU ONA FA’ALEAOGAINA TAGI FAASAGA I LE PALEMIA MA ISI E TO’ALIMA
I le finau mai ai o le loia o lo’o tutula’i mo le Afioga i le Palemia ma isi e to’aono, ua o latou ta’ua ai le tatau ona fa’aleaogaina le tagi faasaga ia i latou ia, ona e le o mafai e le itu a le malo, ona fa’aali fa’amaoniga, e sapasapaia ai moliaga.
O le folasaga mulimuli i le aso Lua na se’i mavae atu nei, o le tamaitai loia ia Mapusua Tanya Toailoa, lea na tula’i mo Li’o Fa’ataumalama Auava, o se tasi na avea ma leoleo su’esu’e.
O Li’o, na tapa e le Afioga La’aulialemalietoa Leuatea Polataivao Schmidt, ina o avea La’auli ma Minisita o Fa’ato’aga, e na te faia se su’esu’ega, e faavae i faamatalaga a Samuelu (Sam) Su’e, sa ia molimauina le faalavelave lea na maliu ai le alii a’oga iunivesite, ia Aperila 2021.
O lea fa’alavelave, e o’o mai i le aso, e le’i maua lava le tagata na mafua ai.
Na ta’ua e Mapusua i lana folasaga, o le su’esu’ega a Li’o, sa faia lava I luma mana ia fa’aaogaina ai foi ni leoleo se to’alua, o Henifa Bryce ma Tomasi, e la te fa’atalanoaina ia Sam, ma lona to’alua o Sivai Kepi Le Mamea faapea Marie Tusi.
O le ripoti a Li’o sa tu’uina atu ia La’auli, lea na fa’ao’oina atu i leoleo. O Li’o sa fa’auluulu iai le ofisa leoleo i Poutasi i lea taimi, ae na toe ave’ese mai o ia, ma fa’afaigaluega i luga o le alatele.
Ae peitai, o lo’o ua taofi le itu a le malo, o su’esu’ega sa faataunu’uina e Li’o, sa le’i fa’atagaina ma sa faia faalilolilo, ina ia faamalosia ai le molimau autu a leoleo, o Marie, ina ia pepelo.
Sa ta’ua e Mapusua e faapea, e tatau i le itu a le malo, ona fa’amaonia na pepelo ia Marie.
O le finauga lava foi lea e tasi, na faaleoina e Katherina Danzel, le tamaitai loia a Sama ma Sivai.
Sa toe Iloilo e loia uma e lua, ia molimau a Marie, lea sa ia ta’ua e faapea, na fai atu ia Sam ma Sivai ia te ia, ina ia pepelo, ona toe sui lea ma fai mai, sa fa’amalosia o ia e leoleo ina ia tete’e uma tu’ua’iga faasaga i isi na molia.
Na fesiligia foi e Mapusua le mafuaaga e le’i vala’au ai e loia a le malo ia Henifa ma Tomasi, e molimau, aua o la’ua ia na muamua ta’ua i su’esu’ega a Li’o.
I se talitonuga a Mapusua, afai na valaau ia Henifa ma Tomasi, e molimau, o le a le lelei mo le itu a le malo.
O se tasi o moliaga autu e faasaga ia I latou uma e to’aono, o taupulepulega, ae sa finau le loia a La’auli, Fepulea’i Su’a ma Lise Schmidt, e le o mafai ona fa’amaonia ia ia moliaga.
E tele ni molimau a leoleo sa fa’aulu e loia a le malo, e fa’amaonia ai moliaga, e pei o le faamatalaga a Sam, e faapea, na auai atu ia Tupuola Tanu Wright, Marie, Ieremia Su’a ma isi o alii talavou, i le pati o le aso fanau a Sivai.
Ae peitai, sa finau mai le itu tete’e, o le molimau a Tupuola, e faapea na fai atu Fepuleai e pepelo, e uiga i le faatauina e Sam o se povi mai ia te ia, ua na’o ni upu, ae leai sona fa’amaoniga.
E o’o lava foi i le molimau a le uso a Tupuola e faapea, sa iai i le taimi na talanoa ai Tupuola ma Fepuleai, e pei ona ta’ua e Tupuola. E leai se faamaoniga na talanoa Fepuleai ma Ieremia, i Amerika Samoa, lea na fai atu ai Fepuleai ia Ieremia, e pepelo, po o se faamaoniga o se talanoaga i luga o le telefoni, i le va o Fepuleai ma Ieremia, e pei ona ta’ua e Ieremia.
I le aotelega, o lo’o finau mai ai le itu tete’e, e le o mafai ona fa’amaonia e le itu a le malo, e aunoa ma se masalosalo, o lona uiga ua tatau ona faaleaoga ia tagi faasaga ia i latou ua molia.

