TALA MAI SAMOA
Apia - SAMOA
TO’ALUA NI LEOLEO SINIA UA MASALOMIA I LE LIKI O FUAFUAGA I OSOFAIGA A LEOLEO
E to’alua ni leoleo sinia ua fa’amalolo mai galuega, a’o faia se su’esu’ega, i lo la logoina o tagata, na fuafua e fai ai se osofa’iga a leoleo, i le su’esu’eina o vaega o fualaau faasaina.
Sa fa’aalia e le Afioga i le Palemia Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Schmidt, lea foi o avea ma Minisita o Leoleo, le le taliaina o ia ituaiga uiga fa’aalia, ona e a’afia ai soifua o leoleo ma aveesea ai le fa’atuatuaina o leoleo.
Na ia faamamafa e faapea, o le liki mai i fafo o ripoti mai i totonu o ofisa, e mafua ona o tagata faigaluega lava i totonu o ofisa, ma o le feiloaiga ma sui o vaega fa’asalalau i le vaiaso fou, o le a fa’alauiloa mai ai suafa o i la’ua ua faamaloloina.
Sa ta’ua foi e le Afioga i le Palemia, le mauaina i totonu o telefoni sa maua mai i osofaiga a leoleo, ia kopi o ‘search warrants’ na ia (palemia) sainia ma na maua i su’esu’ega, o se leoleo na lafoina atu ia le kopi o ‘search warrants’.
O le mafua’aga lea na le manuia ai le osofaiga a leoleo, ona e taunuu atu leoleo, ua sosola ‘ese ia i latou na fa’asaga iai le osofaiga. Ma na saunoa le alii Palemia, e leai se avanoa mo nei leoleo, e galulue ai i totonu o lenei matagaluega, ma ua o latou fa’aleagaina le fa’atuatuaga na tu’uina atu ia i latou ae le gata i lea, o le a’afiaga o soifua o leoleo.
Sa finau le alii Palemia, o lenei mataupu i fualaau faasaina, sa tatau ona fofoina i le sefulu tausaga ua tuanai. Ae peitai, ona o le leai o se galuega sa faia iai, o lea ua maua’a ai fefaatauaiga o vaega o fualaau faasaina, ma ua fa’aali mai ai le a’afiaga o tagata faigaluega o le malo, leoleo ma tina/tamaitai, i totonu o nu’u ma afioaga.
Sa faapea ona fesiligia e le alii Palemia ia galuega na faatino e faigamalo ua mavae atu, o le Minisita a Leoleo faapea ma Komesina a Leoleo, e fofoina ai lenei faafitauli ae ua faataga ona tupu pea i le maualuga ua iai nei, lea ua taumafai ai lana faigamalo e fa’amamaina.
Ua la’asia nei e le faigamalo ia le fa masina o sana kemupeni mo le tausaga atoa, e taumafai e tineia ia lenei faafitauli, ma le fa’afalepuipuiina o i latou, e aofia ai ma leoleo, o lo’o a’afia i fualaau faasaina.
TAULIMAINA E LEOLEO MA LE LOIA SILI RIPOTI I SU’ESU’EGA I TALA O LE TUPE
Ua tu’uina atu nei i le Ofisa a le Loia Sili a le malo, faapea le Ofisa a Leoleo, ia se ripoti o su’esu’ega sa faia i tala o le tupe a le malo, ina ia mafai ai ona fa’ataunu’uina a latou su’esu’ega, ma molia ai e tatau ona moliaina.
Na saunoa le Afioga i le Palemia ia Laaulialemalietoa Polataivao Fosi Schmidt, ina u’a nofoia le faigamalo a le FAST, sa maua e le Kapeneta ia le le’i mae’a o le ripoti muamua, ma na iai ni fa’amaumauga lagolago e mafai ona faia ai faaiuga a su’etusi, na leiloloa.
Sa iloiloina e se Komiti Filifilia a le Kapeneta ia le ripoti, ona tu’uina atu lea i le Loia Sili ma leoleo mo la latou su’esu’ega
“Uma ona faia iloiloga o mata’upu fa’aletonu o lea ua tu’u i Leoleo ma le Loia Sili, e fa’aauau su’esu’ega ma pe fai ni moliaga o e a’afia ma atagia ai mea fa’asolitulafono,” e pei ona saunoa ai le alii Palemia.
O le su’esu’ega i tala o le tupe sa amataina mai e le faigamalo muamua a le FAST ina ua nofoia i le 2021, ma e silia ma le $1.5 miliona na pasia e le Palemene mo lenei su’esu’ega, ae o le konakarate sa maua e se ofisa su’etusi o le BDO mai i Niu Sila.
Ae peitai, na fa’ato’a amataina su’esu’ega i le tausaga e 2023.
O poloketi sa aofia i le Vaega muamua o le su’esu’ega, na aofia ai le Poloketi o le malae vaalele i Tiavea, o le $50 stimulus mo ID, o tupe sa fa’aaluina i le galuega o le auala i Apia, o le Lisi o le vaalele a le Samoa Airways, o le falepuipui fou i Tanumalala ma Savaii, o le fale fou a le SNPF i Salelologa i Savai, faapea le fale fou mo ofisa palota i Mulinu’u, faapea ma le Poloketi o le ‘Samoa National Broadband Highway & School-net”, o le cable (MCIT), o le uafu i Satitoa, o le fa’alavelave na tupu i le va’a a leoleo o le Nafanua, o le ‘Taxi Invoice Monitoring System”, o tupe sa fa’aalu i le faatauina o komipiuta mo le Minisita o Galuega.
E le gata i lea, o tupe sa fa’aalu i le faatauina o taavale e lua mai i le ‘Scholastic Books’ mo le MESC, o galuega o le uila i Falelatai ma Samatau i le 2019-2020 ma le fa’aaogaina o tupe a le EPC i kemupeni palota, o tupe sa fa’aaogaina e le Palemia, Kapeneta ma le Faamasino Sili ua mavae atu, e tusa ai ma le tulafono o le ‘Civil List Act’.
PALEMIA: FILIFILIA LE LOIA SILI LE TUMAU E FA’AVAE I LUGA O LE FAATUATUA
O le filifiliga o le tamaitai o Mauga Precious Chang, e avea ma Loia Sili le tumau, sa ta’ua e le Afioga i le Palemia ia Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Schmidt, sa faavae i le faatuatuaina o ia.
Na fa’amaonia e le alii Palemia, i lana feiloaiga ma sui o vaega fa’asalalau i le vaiaso ua mavae, ia le tofiga fou a Mauga, o se tofiga le tumau, a’o filifilia se Loia Sili fou.
Ua toatele nisi ua fesiligia ia le filifiliga o Mauga, aemaise ai, sa avea o ia ma loia a le FAST i nisi o mataupu. E pei ona sa saunoa ai La’auli, e le fou le mafutaga a le FAST ma Mauga. Na ia saunoa foi i le tu malosi o Mauga mo le FAST, i le tele o lu’itau na o latou feagai, ma o le a filifilia e le Malo se tasi e mafai ona fa’atuatuaina.
O le Loia Sili le tumau, e le fou i totonu o le Ofisa a le Loia Sili, ma sa o la ta’ita’ia ma Muriel Lui ia le ofisa a le malo (NPO) ae e le’i fa’ata’apeina e le malo a le HRPP.

