TALA MAI SAMOA
SAMOA
TALIA E SAMOA IA LE FESOASOANI TAU TUPE A AUSETALIA MO LE LATOU ‘AU LAKAPI
Ua fa’aopoopo atu nei ma Samoa i liki lakapi e fa, o lo’o ta’a’alo ma atunu’u i totonu o le Liki Lakapi Fa’aPa’aga a le Pasefika, e pei ona sa fa’alauiloa e le malo o Ausetalia, i le vaiaso ua tuanai.
Ua mae’a ona sainia e le Taitaifono a le Komisi o Liki Lakapi a Ausetalia (ARLC), le susuga ia Peter V’landys, ia se faiga fa’apa’aga ma le Faalapotopotoga o Liki Lakapi a le Pasefika, i luma o Palemia a Ausetalia, Papua Niu Kini, Samoa ma Tonga.
Na auai ai foi i le taimi o le sainiga o lenei Faiga fa’apa’aga, ia le Palemia o Ausetalia, ia Anthony Albanese, faapea Afioga i Palemia mai Samoa, le susuga i le La’aulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt, le Palemia a Papua Niu Kini, ia James Marape ma le Palemia mai Tonga, le Afioga Fatafehi Fakafanua.
E $250 miliona (tupe a Ausetalia) mo le 10 tausaga, ia lenei Faiga fa’apa’aga a le Liki Lakapi o le Pasefika, lea ua faatupeina e le malo o Ausetalia ma Liki Lakapi a Ausetalia.
E pei ona sa fa’alauiloa atu e le Palemia o Samoa, i pa’aga na auai i lea aso, o se inivesi i le lumanai o fanau talavou a le Pasefika faapea ai ma lenei fa’agatama.
Sa saunoa foi La’auli, o lenei fa’agatama, o se alagamanuia o le lotonu’u faavaomalo, e mafai ona opogi faatasi ai tagata o atunu’u uma ma se faavae e mafai ona atina’e ai fanau talavou ma se auala e maua ai nisi avanoa fou.
Sa fa’aalia foi e La’auli e faapea, o le 50 pasene o alii ta’a’alo o le NRL, o ni tagata o le Pasefika, e pei o Jason Taumalolo, Stephen Crichton, Payne Haas ma Jarome Luai.
TALIMALO SAMOA I SE FONOTELE MO LE AOAOINA O LE GAGANA SAMOA I AOTEAROA
O le vaiaso ua tuanai, sa talimalo ai le malo o Samoa, i le fonotele lona 34 mo le Sosaiete a Faiaoga, o lo’o aoaoina ia le Gagana Samoa i Aotearoa, Niu Sila.
O le igoa o lenei faalapotopotoga, o le FAGASA, po o le Faalapotopotoga Mo Le Aoaoina O le Gagana Samoa i Aotearoa, ua faaopoopoina nei le Gagana Samoa i vasega i totonu o aoga uma a le atunu’u.
O lo’o lesitala lenei Sosaiete i lalo o le faamalumaluga a Pisinisi o le malo, o Niu Sila.
E le o se taimi muamua lea ua fono ai le FAGASA ma saili manatu mai i le Minisita o Aoaoga, Tu ma Aganuu ma le Komisi o le Gagana Samoa, i ala e mafai ai ona faafaileleina ma atina’e le Gagana Samoa, e le gata i totonu o Samoa ae faapea foi i Niu Sila.
O le faamoemoega a le FAGASA, o le faatumauina, faaolaina ma le atina’eina, o le aoaoina o le Gagana Samoa i Aotearoa.
I le tatalaga o le fonotaga, sa saunoa ai le Afioga i le sui Palemia ma le Minisita o Tupe, ia Mulipola Anarosa Ale Molioo, i le iai o se sootaga taua i le va o le faamoemoega a le FAGASA ma le Komisi o le Gagana Samoa – mo le faafaileleina, atina’eina ma le faatumauina o le Gagana Samoa.
E pei ona sa faaleoina e Mulipola, o se saunoaga a le Afioga ia Aiono Dr. Fanaafi Le Tagaloa, a aunoa ma se Gagana, e leai se aganu’u, a aunoa ma se aganu’u, e leai se atunu’u.
SOALAUPULE SAMOA MA NIU SILA MO NI TULAFONO SILI ATU E VAETAMAINA AI FANAU
O le vaiaso ua tuanai, na alo atu ai sui mai Samoa ma Niu Sila, e soalaupuleina ni Tulafono, sili atu, e mafai ona fesoasoani e puipuia le saogalemu ma le soifua maloloina, o alo ma fanau, o lo’o vaetamaina.
I le saunoaga a le Afioga Papalii John Taimalelagi, le Faatonusili o le Minisita o Faamasinoga, e le o vaai le Tulafono i matua moni, e le vaai le tulafono i matua fai, ae vaai le Tulafono i alo ma fanau.
Na soalaupuleina ai foi i ia fonotaga, ia auala e mafai ai ona toe otomeki le maua e fanau o lo’o vaetamaina e aiga i Niu Sila, a latou sitiseni Niu Sila, lea o lo’o taofia i le taimi nei.
O le masina o Setema 2025, sa faia ai lea faaiuga a le malo o Niu Sila.
Sa saunoa Papalii, “E lē lelei le lipoti na aumai. A tou faitau ai, e lua ā laupepa, maligi outou loimata..”

