TALA O LE PASEFIKA
PASEFIKA
MALIU FASIA TAGATA MA SUSUNU FALE MA MAOTA O SE ITUMALO I PAPUA NIU KINI
E tolu ni nu’u i le itu i matu o Papua Niu Kini, ua lipotia mai le fasiotia ai o nit agata se to’a 26, e aofia ai fanau iti e to’a 16, a’o taumafai tagata o le nu’u e sulufa’i i nu’u tuaoi, ina ua susunuina i tagata faatupu faalavelave ia o latou maota ma laoa.
O se vaega lea o le lipoti na fa’afofoga iai sui o le faalapotopotoga a Malo Aufa’atasi i lenei vaiaso.
Sa ta’ua e Voker Turk lea o lo’o fa’auluulu iai le vaega o Aia Tatau o Tagata, i totonu o le faalapotopotoga a Malo Aufa’atasi, i le aso Lulu na se’i mavae atu nei, lona agaga fa’anoanoa tele i fa’alavelave o tutupu mai i Papua Niu Kini ona o fa’afitauli tau i fanua ma lau’ele’ele.
Sa saunoa Turk, e ono silia ma le 50 tagata o lea atunu’u o le a maliliu, a’o fa’aauau pea ona faia su’esu’ega mo tagata maliliu.
Ma sa saunoa foi le taitai leoleo ia James Baugen, o se tulaga fa’anoanoa tele sa ia va’aia le toatele o fanau iti, o tamaloloa ma fafine, na fasiotia e ni alii se to’a 30. Ma o le tagata na fa’asaoina mai, sa sulufa’i atu i le Ofisa a Leoleo. Ae ua susunuina uma fale o le nu’u.
E ui ina sailia e leoleo i latou sa faia lenei tulaga mata’utia, ae peitai, e le’i mauaina se tasi.
LOKAINA IA LE ALII NA MALIU AI SE LEOLEO SAMOA
O le aoauli o le aso Lua na lokaina ai e leoleo i Samoa, ia se alii mai i le afio’aga o Fasito’o-uta i lona fasiotia o se leoleo faapea ai ma seisi tamaloa, i ni fa’alavelave ‘ese’ese e lua.
O le alii 58 tausaga le matua, e suafa ia Pokati Tu’u na lokaina e leoleo, ma sa molia muamua foi o ia ma tu’uaia i le umia o fualaa faasaina, ma le gaoi.
Sa faamaonia e le Komesina o Leoleo, le afioga Auapaau Logoitino Filipo le lokaina o Tu’u i le aoauli o le aso Lua (i Samoa) ae e le’i ma’oti se faamatalaga pe na faapefea ona maua o ia.
E silia ma le 20 taavale leoleo faapea ma leoleo e 50 na aga’i atu i Fasitoo-uta mo le sailiga o Tu’u, lea na amata su’e mai lava i le aso Sa ona o le maliu o seisi tamaloa mai i le afioaga o Nofoalii.
O le susuga i le alii leoleo ua maliu, o Detective Sergeant Peniamina Perite ma sa faaleoina e le Komesina o Leoleo a Samoa fa’amaisega mo lona aiga faapea ai ma le aloaia o lana tautua matavela i totonu o le ofisa a leoleo.
ILOILO E LE MALO O SAINA IA SE TALOSAGA A LE ATU SOLOMONA MO LE TOE FAATELEINA O LE LATOU MALAE VAALELE
Ua fa’alauiloa mai e le Palemia a le atu Solomona, o Jeremiah Manele, le fa’ao’oina atu o sa latou talosaga i le malo o Saina, mo se vaegatupe e fa’atupeina ai se galuega mo le fa’ateleina o le latou malaevaalele.
Sa ta’ua e le alii Palemia lea na to’ai taliu mai lana faigamalaga i Saina, e faapea, o lenei galuega mo le toe fa’ateleina o le malae vaalele, o le a mafai ai ona tulau’ele’ele ia va’alele tetele.
Ae e tusa ai ma ripoti a le vaega fa’asalalau o le ‘In-Depth Solomons’, o lo’o ta’ua ai e faapea, o le tele o galuega sa faia mo le toe fa’afouina ma le toe fa’aleleia o le malae vaalele a le atunu’u, i le 20 tausaga ua uma atu, sa faatupeina e le malo o Iapani.
Ae ua ta’ua e Manele le fa’amautuina o le tele o fefaatauaiga ma le malo o Saina, i lana malaga lea fa’ato’a mae’a mai nei.
FAITAU AFE TAGATA O BOUGAINVILLE UA LAGOLAGOINA SE TAGI E FAASAGA I KAMUPANI MAINA (MINING)
Ua atoa nei le to’a 4,500 tagatanu’u o Bougainville, ua o latou lagolagoina se tagi e fa’asaga i le kamupani maina (mining) o le Rio Tinto.
Sa fa’aalia e le peresetene o Bougainville, ia Ishmael Toroama, lona agaga fa’anoanoa i lenei tagi ona o lo’o lagolagoina e tagata e faasagatau i le lelei o le atunu’u. Ma sa ia ta’ua le le solomuli o le malo i lenei mataupu.
O i latou o lo’o lagolagoina lenei tagi, o lo’o tau sailia se vaegatupe e piliona, mai i le kamupani a le Rio Tinto lea sa pulea ia maina i Panguna lea na la’u mai ai auro ma ‘copper’ i le 1970-1980, ae e le’i tapunia ona o fefa’atauaiga i va o nu’u ma itumalo.
O lo’o taofi le to’atele, na mafua lea taua tele lea na maliliu ai le to’atele, ona o le maina lea sa pulea e Rio Tinto, ma sa fa’aleagaina ai Bougainville i le 10 tausaga, se’ia o’o mai i le 1997.
O le aso 10 o Oketopa, 2024 lea ua fa’atulagaina ai le ulua’i iloiloga o lenei mataupu, i luma o se faamasinoga i Port Moresby.