Ads by Google Ads by Google

TALA O LE PASEFIKA


[ata: foa'i]

PASEFIKA

GASEGASE MAFUA ONA O LE TAPA’A MA TAMAOAIGA O FITI

Ua fa’alauiloa mai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) le fa’aaluina o se vaegatupe tele o le tamaoaiga a Fiti, e pe a ma le $1595miliona (tupe Amerika), i tausaga ta’itasi, na o gasegase e mafua ona o le tagofia o le tapa’a.

E tutusa lea ma le 2.7 pasene o lona GDP ae 4.3 e sili atu ai lo le tupe maua mai i lafoga tapa’a.

Ma e silia ma le 1,200 tagata Fiti ua maliliu ai i tausaga ta’itasi.

Ua fa’aalia mai e le WHO, o le faavaeina o sa latou polokalama mo le pulea o tapa’a, o se tasi auala e mafai ona aoga ai le tupe, i le fa’aleleia o olaga o tagata ma le faatumauina o le agai i luma o atina’ega.

O nei tulaga uma, o lo’o aofia i totonu o se ripoti fou ua fa’atulagaina e le Minisita o le Soifua Maloloina ma auaunaga fa’afalema’i, o le UNDP ma le WHO.

TOE FO’I SE TAITAI O PAPUA NIU KINI I TOTONU O LE MALO

Ua toe  mai nei i totonu o le malo, se tasi o minisita a Papua New Kini sa na ia ta’ita’ia le itu tete’e e faasaga i le palemia.

O le susuga ia Sir Chris Haiveta, e pei ona ripotia mai e ni isi o vaega fa’asalalau,, ua toe taliu atu i galuega i totonu o le malo, ma se va’ai taula’i i se malo fa’amaoni.

O lenei gaioiga ua ia faia, i le mae’a ai o se iloiloga i luma o le faamasinoga.

E $60 miliona (tupe PNG) ua mae’a ona auina atu i le itumalo a Enga, ae o se vaega ua faapea ona aveina i le itumalo tafa.

Na saunoa Haiveta e le’i mulimuli ta’i ia le Ofisa o Tupe i tulaga o le tulafono.

FAAMASINOGA PAPUA NIU KNI

E to’alua ni tamaitai Portuguese na tutulai i luma o le faamasinoga i Papua Niu Kini, e tali i moliaga o le umia o vaega o fualaau faasaina.

Sa lokaina mai nei tamaitai e to’alua mai i le malaevaalele fa’avaomalo i Jackson’s i le aso 7 o Tesema, ma molia i le feavea’iina fa’anana, o vaega o fualaau faasaina, i va o atunu’u.

Na masalomia le tauaveina e nei tamaitai o le 15 kilokalama o le mamafa o vaega o fualaau faasaina (Aisa) ma se tau taumateina, e epe a ma le $3.45 miliona (tupe Amerika).

O lo’o talitonuina le taumafai o nei tamaitai e aveina atu ia nei fualaau faasaina, i Ausetalia.

OFISA LEOLEO A LE ATU SOLOMON

Ua faia nei se maliliega fou i le va o le atu Solomona ma Ausetalia mo le toe faaopoopoina o ni leoleo i le ofisa a leoleo a le atu Solomona.

Ua fa’alauiloa mai e alii Palemia ia Jeremiah Manele ma Anthony Albanese ia lenei sitepu fou i le galulue faatasi o malo e lua.

O lenei polokalama fou, o le a aofia ai le faatupeina, aoaoina ma isi lagolago ina ia mafai ona ola ia le RSIPF, ma e aofia ai ma le fa’avaeina o se ofisa fou mo a’oga leoleo, i Honiara.

SOIFUA MALOLOINA I SAMOA

Ua tatalaina nei se lala fou i le maota gasegase a le Tupua Tamasese Meaole, i Samoa ma se faamoemoega o le a le toe umi ai se taimi e faatalitali ai fa’ai’uga o su’esu’ega mo gasegase.

E pei ona ripotia mai e le Samoa Observer, na tapunia lea lala tuai ona ua a’afia i le liki o paipa tuai o le falemai.

Ae na saunoa le Minisita o le Soifua Maloloina, le susuga ia Valasi Tafito Selesele, e silia ma le $100,000WST na fa’aaluina mo le ‘lab’ fou.