Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TOE FO’I SUAESE “POOCH” TAASE I LONA TOFIGA SA IAI

O le aso 6 o Oketopa, 2025, na sainia ai e le Faatonusili o le Ofisa o A’oga a le malo, le susuga ia Maefau Dr. Mary Taufete’e, ia se tusi, e aloaia ai se fa’ai’uga a le latou ofisa, e toe fa’afo’i ai le susuga ia Suaese Pooch Taase, i lona tofiga sa iai muamua, o le Faatonu o le Ofisa o Ta’aloga a le Ofisa o A’oga.

I fa’aupuga o le tusi a le Tama’ita’i Faatonu, sa ia auiliiliina ai sini fa’atuina, o tiute ma matafaioi, ua mana’omia ona ausia e “Pooch”, i lona toe tula’i mai i le foe

O Setema 24, 2025 sa ave’esea ai “Pooch” mai lona tofiga fa’aleta’ita’i, ae fa’ase’e atu o ia e avea ma faiaoga o ta’aloga ma le soifua maloloina, i le aoga maualuga a Leone.  Ona o lenei suiga sa faia, a’o feagai Pooch ma se fete’ena’iga o manatu ma le tamaitai Faatonu o A’oga, ona o ni suiga sa faia i totonu o lana aufaigaluega. 

E tusa ai ma le taofi a Pooch, ua mafua ona faia nei suiga, ona o lona fa’atu’i’ese i nisi o fa’ai’uga a le Faatonu o Aoga, lea o loo ia taofi, o le a avea ma a’afiaga i polokalama a lona ofisa.

Ina ua fa’atula’i ‘ese ia Pooch, sa faapea ona filifilia ia le susuga ia Tulaga Kevin Magalei e avea ma Faatonu fou o Ta’aloga a a’oga uma o le malo.

PASIA E LE SENATE IA DOUGLAS BUHR E AVEA MA SUI O LE KOMITI FAAFOE A LE ASPA

Ua pasia nei e le Maota o le Senate, ia le filifiliga o le susuga ia Douglas Buhr, e avea ma se tasi o sui o le Komiti Faafoe o Faatonusili, a le Matagaluega o le Eletise ma le Suavai (ASPA), ina ua o latou palotaina o ia 10 ioe – 2 leai, i le taeao o le aso Lulu, o le vaiaso ua mavae.  

O le susuga ia Buhr, o se tasi o sui e to’alua, a lenei komiti fa’afoe, o lo’o aumau i atunu’u i fafo ma o lona agava’a ma lona tomai fa’ainisinia, ua mafai ona filifilia ai o ia.

O Buhr, o le peresetene ma inisinia sinia a le kamupani, o le Douglas Engineering Pacific Inc., lea e faamautu i Hawaii.  Ua silia ma le 40 tausaga o galue o ia i totonu o galeuga fa’aeletise ma o se tasi, ua loa ona galue ma mafana se mafutaga ma Amerika Samoa, talu mai poloketi e tele i le 1998.

I lona iloiloga i luma o le komiti a le ASPA a le Senate, i le taeao o le aso Lulu, Oketopa 8, 2025, sa toe tomanatu ai Buhr, i le ulua’i taimi na taunu’u mai ai i Amerika Samoa, i le 1998, e avea ma se faufautua i se poloketi sa faia i le suavai lafoa’i i Malaloa.  O le ulua’i poloketi foi lea, i le tele o poloketi mo le faaleleia o le teritori, sa galue ai lenei sui.

Ae o se galuega e pito a luga i le loto ma le mafaufau o Buhr, o le avea lea o ia ma se faufautua tomai faapitoa mo le ASPA, ina ua mae’a le galulolo tele i le 2009.  O ia sa ta’ita’ia ni vaega sa o latou iloiloga tulaga ua fa’aleagaina i afi tetele a le ASPA i Satala, ae le gata i lea, o lona lagolago malosi i le manumalo a le ASPA i se faamasinoga mo inisiua ma le ofia a le Lloyd’s i Lonetona.

Sa fa’aleoina e Buhr i lona iloiloga i le aso Lulu, na filifilia o ia e avea ma sui o le komiti faafoe a le ASPA, e le susuga ia Ted Le’iato – o se tasi o tagata muamua na o la fa’amasani i le ASPA, ina ua fa’ato’a amata ona galue ai.

I sana tali i se fesili a le Afioga i le Peresetene o le Senate, le Tofa ia Tuaolo Manaia Fruean, sa faamaonia ai e Buhr, le faavaeina o le filifiliga a Le’iato, i lona agava’a fa’ainisinia faapea ana galuega fa’afaifeau.  E le gata i le avea o ia ma Peresetene o le kamupani i Hawaii, ae o lo’o avea foi o ia (Buhr) ma fa’afeagaiga o se ekalesia Penetekoso i Iapani.

Ina ua fesiligia o ia, po o ai sa totogia lona pasese e malaga mai ai, e auai i lona iloiloga, sa tali Buhr, sa pau lava le tulaga na fa’ailoa atu ia te ia, o lona auai mai lea ae na te le o mautinoa, po o le ASPA, po o le malo sa totogia lana faimalaga mai.  Na faamanino e Tuaolo, e na’o sui o le komiti faafoe, ua mae’a ona pasia, e mafai ona totogi e le ASPA a latou femalagaiga.

O fesili a le Afioga i le Senatoa ia Togiola T.A. Tulafono, na fa’atatau i le soifua galue a Buhr, lea e na te umia ai laisene fa’ainisinia i Hawaii, Kalefonia, Illinois ma Oregon.

O le fesili a le Afioga i le Senatoa ia Olo Uluao Letuli ia Buhr, na ia fia malamalama ai i le malamalama’aga a le sui fa’aolioli, i le misiona ma lu’itau o lo’o feagai ma le ASPA, ma po o le a fo’i se tulaga o lo’o mafai ona ia aumaia, e fesoasoani i faafitauli o feagai ma le ASPA, i le taimi nei.

Na saunoa Buhr, e le’i fa’ailoa atu ia te ia, ni fa’afitauli o feagai ma le ASPA, ae o ia o se faifeau, o se tagata e taumafai aumai faatasi uma tagata.  E ui ina ‘ese’ese manatu, ae e tatau lava ona manatua, e tasi le mauga o lo’o iai.  O tatou o ni vaega o se tagata e tasi, ma e tatau ona taumafai e aumai uma tagata i se malamalama’aga e tasi.

Sa fa’aleoina e Olo le iai o sona faamoemoega, o le a mafai ona galue tutoatasi ma le faamaoni, le sui fa’aolioli.  Ae le o se tagata na ona ‘ioe’.  Ma sa fa’amamafaina foi e le afioga i le Senatoa, le manaomia o sui o le komiti faafoe ina ia fa’amuamua le mamalu lautele, ona o le toatele o tagata o le atunu’u, o lo’o mafatia i le taugata o le tau o le eletise.

MOLIA SE ALII I LONA SAUAINA O SE TAMAITITI TALAVOU NA MANA’O I LANA MATA TIOATA

O le afiafi o Aukuso 24, 2025, e tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, na valaau atu ai se tamaitai mai i Taputimu, i le Ofisa a Leoleo i Leone, e ripotia ia se alii, ua na sauaina lona ‘nephew’,  e 16 tausaga le matua.

O le na molia e tuaoi ma le alii talavou na a’afia.

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa faamatalaina iai e le tamaitai na valaau i le ofisa a leoleo, e tusa ai ma le faamatalaga a le alii talavou na a’afia, na ona fesiligia lona uso laititi, po o feal ana mata, ae fai mai lona uso laititi, na ave e se tamaloa e latou te tuaoi.

O se taimi mulimuli ane, na fetaui ai le alii talavou na a’afia ma le na molia, i fafo o le fale a le na molia.  Ma na fesili iai le alii talavou po o fea lana mata, lea sa ia (le na molia) ave’esea mai lona uso laititi.  Ae ita le na molia ma tago u’u atu le ofu a le alii talavou na a’afia ma po ona foliga, ae fa’ai’u i le tu’i.

Sa tamo’e le alii talavou i le latou aiga ma faamatala i lona ‘aunty’ le mea sa tupu, ma vala’au ai loa le aunty i le ofisa a leoleo.

Sa taumafai leoleo e saili le na molia, i lea aso, ae sa le’i maua o ia.

Ae na molia o ia i moliaga o le Fa’ao’olima i lona tulaga muamua ma le Faia o se gaioiga e a’afia ai le saogalemu o fanau talavou.

O nei moliaga, o ni vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ta’I tasi tausaga i le moliaga, po o se sala tupe e ta’i $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E leai se tupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.