Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

‘GAO’- TALANOA I TAGATA FAIGALUEGA FA’APEA MA LE PULEGA

 

I le asiasiga a le US Government Accountability Office (GAO) i lenei vaiaso i Amerika Samoa sa latou fono ai ma tagata faigaluega a le malo ae maise pisinisi tua fa’atasi ai ma sui sinia o le malo ae maise le StarKist Samoa.

 

O su’esu’ega a le GAO pe ua talafeagai ona si’itia totogi o tagata faigaluega i Amerika Samoa e pei ona fa’atulagaina e le tulafono fetarale.

 

O le aumalaga lea a le GAO o i latou nei e fa’amoemoe i ai le Konekeresi latou te fa’atautaia se suesuega mae’ae’a i le tulaga o le tamaoaiga maua a le tatou malo fa’apea ma pisinisi, ina ia agava’a ai mo le totogia o tagata faigaluega uma ua talafeagai ma le totogi maulalo ua fa’atulaga ai e le Malo o le Konekeresi.

 

O le aumalaga lenei o lo’o ta’ita’ia mai e le tama’ita’i o Emil Friberg, ma ua i ai a latou fonotaga fa’apitoa lea ua mae’a fa’atulaga ma le aufaipisinisi ma tagata faigaluega fo’i, ae masie o Ofisa fo’i o le malo i ona pulega ma nisi o le aufaigaluega.

 

Ua mae’a le fonotaga ma le afioga le Kovana Sili Lolo Moliga, sosoo ai ma le fonotaga ma le Sui Kovana ma nisi o le aufaigaluega a le Ofisa o le Kovana, ona fa’asolo ai loa lea i le latou asiasiga i le Kamupani I’a, lea e sili ona to’atele tagata lautele o le atunu’u fa’apea ma pisinisi laiti o lo’o galulue fa’apa’aga ai.

 

I le asiasiga i le Kamupani a le Star Kist, sa fa’atulaga le latou fonotaga ma le vasega o le pulega, ae ese ai le latou taimi na fa’aalu e talatalanoa ai i nisi o le aufaigaluega o le a latou pikia, pe tusa o le 6-10 o le aufaigaluega e fono ma le aumalaga lea.

 

Soso’o ai ma le fonotaga ma le American Samoa Economic Authority, le vaega o le Malo lea e fa’asoasoa mai ai fa’atupega mo le toe fa’aleleia o pisinisi pe fa’atuina fo’i se pisinisi aoga mo le tautuaina o le mamalu lautele o le atunu’u.

 

Ina ua mae’a sa faia se latou asiasiga i le motu atoa, e ala i se malaga ta’amilo i le motu atoa.

 

Sa faia ai le fonotaga ma le vaega a le NOAA, e i ai fonotaga na faatulaga ma faia ma nisi o matagaluega o le Malo, ae maise le vasega o le aufaipisinisi i totonu o Amerika Samoa, le DOI ma le Matagaluega o Fefa’ataua’iga, Vaega o le Tupe a le Malo ma le Matagaluega o Tagata Faigaluega a le Malo ma le Tupe Fa’asoa ale tatou Malo, e fa’aiu i ai a latou fonotaga.

 

I le aso Lua na te’a nei, na fono ai i latou ma le ASCC i lana pulega, ma fa’asolo fo’i avanoa mo le aufaigaluega i le tatou Kolisi Tuufaatasi. O le latou fonotaga fo’i ma le ASPA, e amata i le fono ma le pulega ae uma ane fo’i o lo ua maua le avanoa e talanoa ai ma nisi o le aufaigaluega.

 

Ae faaiu ai galuega o le aso Lua i le fonotaga ma le ASEDA i a latou poloketi o lo’o fa’atupeina, fonotaga ma le ASTCA ma le Customs Warehouse.

 

Na asia e i latou le falema’i i le latou Pulega ma fa’asolo ane ai fo’i i avanoa e talanoa ai nisi o le aufaigaluega. Na maimoaina e i latou le falema’i atoa. I le aoauli o lea lava aso na fa’afetauia ai e i latou nei nisi o pisinisi ma talanoa fo’i i ona tagata faigaluega, ma asiasi ai loa i latou i poloketi fa’atupe a le ASEDA, lea e aofia ai le MV Manu’atele.

 

Sa maua foi le taimi e fono ai ma le American Samoa Chamber of Commerse, Sosaiete a le Aufaipisinisi i le atunu’u, ona soso’o ai lea ma le fa’atalanoaga o nisi o tagata faigaluega a e tusa mai le 6-10 le to’atele o nei tagata faigaluega i pisinisi tumaoti.

 

Ae le’i toe foi i Amerika i le po anapo le aumalaga a le GAO sa faia la latou fonotaga mulimuli i le aso ananafi ma le kovana ma sui o lona ofisa.

 

 

TA’AVALE A LE MALO LISI MA FA’ASOLO ATU INA FA’ATAU MOTU

 

O se poloaiga fa’alaua’itele a le afioga le Kovana Sili, Lolo Matalasi Moliga, i matagaluega a le malo ina ia taofia le toe faia o fa’atauga ta’avale lea e masani ona faia fa’alisi ae uma ane ua faatau motu ai le ta’avale, le avea o se mea totino a le Malo, ae ua fa’aalu aga’i i le igoa o le sui o loo fa’aaogaina le ta’avale e faigaluega ai.

 

I le tusi a le kovana ia Oketopa 22, sa ia fa’atonuina ai fa’atonusili o matagaluega “O le a taofia lea faiga i le taimi nei lava!”

 

“Afai e le’i mae’a totogia nei ta’avale ua fa’alisi, e ao ina fa’afo’i ta’avale uma nei, pe afai e le’i mae’a le tau, ae le o gafatia foi e le matagaluega ona totogia uma le tau o le taavale o totoe. A mafai foi ona totogia fa’auma e le Matagaluega lenei ta’avale, ia fa’amaumau uma nei ta’avale o ta’avale a le Matagaluega o loo fa’auia atu ai le tupe mo peimeni.”

 

“O se mea leaga tele pe afai o le a le aofia i lisi o mea totino a le malo nisi o taavale ae le taugofie nei ta’avale i matagaluega ta’itasi, ae o le tele o ta’avale o loo faatau i tupe mai le Malo tele.”

 

Ua fa’atonuina fo’i e le Kovana le ali’i fa’atonu o le Ofisa o Oloa a le malo, ina ia tu’ufa’atasia atoa se lisi o ta’avale ua fa’atauina e matagaluega ta’itasi e aafia i lea ituaiga o faatauga, ma ia taua’aoina mai ia te ia i le isi lua vaiaso o lumanai nei, e afua lea i le aso ananafi.

 

Mai le suesuega lea na fa’atautaia e le Office of Inspector General i le 2018 ua faamauina ai le aofaiga o ta’avale a le Malo e 519, peita’i e uma ane le toe iloiloga, ua o’o i le 637 ta’avale a le Malo ae maua ane lava e le o sa’o lava lea faitauga.

 

Ua fa’amaonia mulimuli ane e le’o sa’o fa’amaumauga nei, ae ua fa’ailoa mai e 143 ta’avale ua aofia i lea faitauga, ae le’o i ai lena aofaiga o taavale le 143 o ta’avale, o ta’avale la na o loo aiaia fa’alisi lo latou fa’atauga.