Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

TUATUSI E AO INA LISIA I LE TUSIGAIGOA 2020

 

O le aso ananafi, Fepuari 3, sa amata ai le vaega muamua o le tusigaigoa mo Amerika Samoa o le 2020, e lisina ma le fa’amauina o falenofo uma i totonu o Amerika Samoa.

 

Ua aofia i lea lisi, o ituaiga o fale o nofoia e tagata o le aiga i afioaga i Tutuila, Aunu’u ma e Manu’atele. O lo’o manaomia le lisia ma le fa’amauina o falenofo i Amerika Samoa, ae le’i amata le galuega o le faitau aofai o tagata nu’u mo le 2020 i le masina o Mati.

 

Ua fa’atautoina i latou e faia nei fa’amaumauga uma a le Tusigaigoa 2020, po’o latou tagata faigaluega, ina ia fa’amaumau mai mea tonu uma e tusa o le latou va’aiga lautele i aiga o nonofo i fale ua latou fa’amauina, ae o le mea sili o le maua fo’i o le tuatusi o fa’aaogaina e i latou.

 

Ua matua fa’atoga mai le fa’atonu sili o le Matagaluega o Fefa’ataua’iga lea e fa’atautaia le Tusigaigoa fa’alotoifale i le mamalu lautele o le atunu’u, “Fa’amolemole le atunu’u ia tautuana galulue fa’atasi mai ma le aufaigaluega mamalu ua talafa’auto atu ina ia tusia mai suafa ma isi uma fa’amaumauga ua mae’a fa’amauina i pepa fa’atumu mo le tusigaigoa.”

 

Ua le gata i le mamalu o le atunu’u, ae ua fa’atalosagaina fo’i le mamalu pulenuu ma leoleo i Afiaoaga ta’itasi ia fa’autagia le fa’atumuga o tali o fesili uma ua aofia i pepa mo le tusigaigoa ia faia ma le fa’amaoni a’ia’i lava.

 

E ese mai lea ae o le ae ia saogalemu lava le aufaigaluega i totonu o afio’aga ta’itasi, ma ia fa’asino fo’i i latou i nofoaga o aiga ta’itasi, tusa lava po’o le a le mamao i tuamauga o mea e alaala ai nisi o i latou.

 

TO’ALUA TAGATA FAIGALUEGA OFISA KOVANA FA’ATE’A

 

Ua atoa ai nei le to’alua o tagata faigaluega a le Ofisa o le Kovana ua fa’ate’a mai lana galuega ona o a’afiaga mai le fa’alauiloaga o le siaki totogi a le tamaita’i faigaluega o le ofisa o le Medicaid.

 

O se iuga lea o le suesuega na fa’atautaia e le vasega o Leoleo ma le Matagaluega o le Saogalemu Fa’alotoifale na talosagaina lea e le tama’itai fa’atonu o le Ofisa o le Medicaid a Amerika Samoa, Sandra King Young.

 

O le ua fa’ate’a ese mai lana galuega, o le fesoasoani o le Ofisa o Tupe a le Ofisa o le Kovana Sili talu mai le tausaga e 1997. Sa galue mai o ia i le faigamalo a Tauese/Togiola, faigamalo a Togiola/Faoa ma oo mai ai i le faigamalo a Lolo/Lemanu.

 

Ua mae’a fo’i ona fa’ate’a le failautusi a le afioga le Sui Kovana, Soliali’i Sally Faumuina ona o lea lava fa’aletonu na alia’i tonu i le vaitau o le kerisimasi 2019.

 

TO’ALUA A’OGA A SAMOA, TAOFIA NEI I LE QUARANTINE I FALEOLO

 

I se lipoti mai Samoa, o lo’o fa’ailoa ai e le Minisita o le Soifua Maloloina e fa’apea, o fanau a’oga e to’alua a Samoa ua taliu mai Saina, ua taofia nei i le falema’i i Faleolo ina ia mata’i pea pe o maua i auga o le Coronavirus.

 

O le ali’i e fa’auluulu i ai le Fa’asalalauga a le Malo, Lavetiga Tuiletufuga, sa ia fa’ailoa maia, “O nei fanau sa alaala ma a’o’oga fa’apitoa i Saina e tau’avea ai latou sikolasipi, na fa’ato’a malaga mai Saina, peita’i ua le o mautinoa po’o gafea o Saina sa a’o’oga ai.”

 

Ua ia fa’ailoa mai fo’i, “E le’i matauina i le fanau ni auga o le maua ai i le Coronavirus, i le taimi na ulufale mai ai, peita’i ona o lo’o malaga mai i la’ua mai Saina, o lea ua Coronavirus.”

 

“O le fa’amalosia o aiaiga o feoa’iga i le va o Samoa ma isi atunu’u ua lisia mai ua maua ai tagata i lenei fa’ama’i pipisi, o le a fa’amaonia ai le le ulufale mai i lea fa’amai mata’utia ae leai se vaila’au e togafitia ai i le atunu’u,” o le toe saunoaga lea a Tuiletufuga.

 

O le toalua lea o fanau a Samoa sa a’o’oga i Saina ua atoa i ai le to’afa o tagata na va’ava’aia toto’a mo le 14 aso i le falema’i i Faleolo i Samoa.

 

E toalua fo’i o seila lea sa taofia ua toe fa’afo’i mai lava lo la’ua malosi, ma e le o va’aia ai fo’i ni auga o le Coronavirus, ae o lo’o taofia lava se’ia mae’a le 2 vaiaso o mana’omia e ao ina taofia ai mo suesuega atili.

 

O se isi lava aiaiga o le taofiga fa’apitoa i le falema’i o i latou e ao ina taofia mo suesuega atili o le Coronavirus, e le taga i ai ni asiasiga a nisi, e matua nonofo ese mai o latou aiga ae ua na’o fomai ma tausima’i fa’apitoa e va’aia i latou i aso ta’itai mo le 14 aso.

 

Ua fa’amauina nei, o i latou uma o sui na toe fa’afo’i ese mai Samoa, ua na’o tagata nu’u moni lava o Saina.

 

“O le autu o le taumafaiga lenei, aua lava ne’i tau matemate le saogalemu a’ia’i o le atunu’u, aua e le o i ai ni vaila’au mo togafitiga o lea gasegase pipisi,” o se tala lea a Tuiletufuga.

 

O lo ua aofia i nisi sa toe fa’afo’i o le ulugali’i na malaga atu mai Pago Pago, o i la’ua na ulufale mai Hawaii ma uia ai Pago Pago ae fia ulufale atu i Samoa. Fa’ailoa e le Matagaluega o le Soifua Maloloina a Amerika Samoa e fa’apea e le’i malaga lea ulugali’i i Saina ae sa malosi le fiva o lea ulugali’i.

 

TAGA’I SAMOA AIRWAYS TI VA’ALELE TETELE TEISI MO TAUTUA

 

Ua amata nei ona fa’atulaga mai ni feoaiga i va’alele tetele teisi a le Samoa Airways e tautuaina i tatou i le o Faleolo ma Tafuna Airport i aso ta’itasi.

 

O le ali’i Minisita o le Public Enterprise  Lautafi Fio Purcell o le palemene a Samoa sa ia fa’aalia lea tulaga i le latou fonotaga talu ai nei i Apia.

 

Ua fa’ailoa mai e Purcell o le ituaiga va’alele lea e fa’aaogaina nei mo faigamalaga, ua mae’a nei ona suia i le ituaiga o va’alele e ta’i 50 pasese e malaga ai i le taimi e tasi.

 

E ese mai malaga nei e faia i le va o Faleolo ma Tafuna Airport, ua amata aiaia fo’i faigamalaga a ia va’alele i Tonga, Tokelau ma Fiti i le taimi nei.

 

Talu mai le tapunia aloa’ia ai o le Malae Va’alele i Fagalii, sa fa’ailoa mai lava e le Malo o Samoa, o le a latou suia latou va’alele laiti o le ituaiga o Twin Otter o lo’o fa’aauau ai pea malaga mo sina taimi, i ni ituaiga va’alele tetele atu, lea la ua atagia mai nei.

 

O ituaiga o va’alele nei, e le mafai ona tulaueleele i Fagalii Airport ma o le afuaga fo’i lea o le toe siitia o lea tautua i le malae va’alele fa’avaomalo i Faleolo.

 

I le taimi nei, ua na’o o le Talofa Airways o lo’o to’alua nei ma le Samoa Airways e tautuaina le va lea o i tatou ma Faleolo Samoa.