Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

LEAI SE MALAGA MV LADY NAOMI ASO ANANAFI

 

O le po o le aso Lua o lenei vaiaso sa fa’alauiloa ai e le Samoa Shipping Corporation i Apia, e le fa’ataunu’uina le malaga masani a le MV Lady Naomi lea e masani ona taunu’u i Amerika Samoa i taeao o aso Tofi.

 

“E afua lenei fesuiaiga ona o nisi o faiga faavae fou ua faamalosia nei e le malo o Amerika Samoa mo a latou faigamalaga fa’aauau, seia toe logoina mai,” o se tala lea a le kamupani va’a i se pepa o fa’amatalaga. “Ua faapea foi ona taofia ai ma faigamalaga tuusaunoa mo le vaitaim e 14 aso i lenei aiaiga. E fa’amalulu atu ai i lenei tulaga le maalofia.”

 

O le aso Lulu o le vaiaso lenei sa fa’asalalau ai e le Polynesian Shipping, lea o lo’o vaaia le Lady Naomi i Amerika Samoa, e leai se malaga a le va’a i le aso ananafi.

 

E le o mautinoa i le taimi nei le tulaga o malaga a le Lay Naomi i le vaiaso fou. Mo se fesili telefoni, 633-1211.

 

TAUAU TOE TATALA LE FA’AIUGA FA’ASA TAGATA MALAGA MAI TONGA I TUTUILA

 

Ona ua mae’a fa’atulaga le fa’asa e fa’amamalu i le tulaga o femalaga’iga i le va o Tonga ma Amerika Samoa, ae ua tula’i mai le malaga a le Talofa Airways mai Tonga i le aso Gafuna na te’a nei, ma o le i ai fo’i se isi a latou malaga tuusa’o mai Tonga i le aso Lulu na te’a nei.

 

O le fa’asa ua mae’a tamau, e ao i tagata mai Tonga ona malaga aga’i i Samoa, nonofo ai iina mo le 14 aso e va’ava’aia ai mo ni fa’ama’i o feoa’i mai ma i latou, fa’ato’a ulufale mai ai i Amerika Samoa.

 

Ua faigata nei ona faia se fa’aiuga, aua o le fa’asa ua tamau, e le sau sa’o se malaga mai Tonga i Amerika Samoa.

 

Ua manino fo’i le fa’asa, e tusa lava po’o tagata sitiseni Amerika ma Amerika Samoa, e ao lava ona uia Samoa, nonofo ai mo le 14 aso faato’a ulufale mai ai i Amerika Samoa mai Samoa, ae ua umia mai le kilia mai le Matagaluega o le soifua maloloina i Samoa.

 

Fa’ailoa e le alii fa’atonu, Motusa Nua, “E tauau o le a faia se suiga i le fa’asa lea tau femalaga’iga i le va o Tonga ma Amerika Samoa ona o lea ua matauina, e i ai femalaga’iga i le va o Amerika Samoa ma Tonga i vaiaso ta’itasi. E ao ina faia lea suiga, a’o le’i toe tulaueleele mai le isi malaga a le Talofa Air i le aso Lulu.”

 

Ua toe taga’i toto’a le fa’atonu i lenei fa’asa mo tagata lautele o Tonga, e 14 aso o le a nonofo ai i Samoa, ma faia latou lipoti o le soifua maloloina ae o le a aofia sa’o atu ai ma tagata Amerika Samoa ma e fo’i mai Amerika, ma ua tauau la e suia ai le aiaiga o le fa’asa sa faia muamua.

 

FA’ANOANOA PESETA - LE FA’AAOGA SOLOFUA TULAFONO FEMALAGA’IGA

 

Fa’aalia e le Pule o le Ofisa o Femalaga’iga, Peseta Dennis Lutu, lona fa’anoanoa tele, ona ua le fa’aaogaina e i latou o lo’o alaala e le’i fa’afouina, pe talosagaina pepa nofomau i totonu o Amerika Samoa le fa’agafua na tapena ele Kovana ina ia fa’aleleia ai lo latou alaala i le atunu’u.

 

“Ua matua ou le malamalama i le mamalu o i latou o loo ovasiteia, aua o le avanoa lenei e ao ina fa’aleleia fa’afaigofie mo i latou mea uma lava e alaala tumau ai i le teritori, ae o lea e le o fa’aaogaina tatau mai. Ua nao le 42 tagata Samoa ma le 5 mai Filipaina, na lisia mai nofoaga uma sa fa’atulaga i le aso Toonai talu ai. Ua aotelega i le to’a 47 o i latou.”

 

O se saunoaga lea a Peseta e tusa o le taumafaiga ina ia o ane i latou uma ua leaga pepa, ma nisi e le’i fa’auluina latou talosaga, e tusia suafa ma fa’aulu se vaega o latou talosaga e fia nonofo mau i le teritori.

 

Ua mae’a talafa’auto le aufaigaluega ma talanoa ma i latou na muai o ane ma fa’ailoa le mana’omia ona faaleleia o latou pepa nonofo ai i Amerika Samoa, ona tuuina lea o le avanoa e fa’atumu ai latou talosaga i nofoaga ua.

 

“Ua iloa mai ai, e le o taitai lava kea mai i latou i le taumafaiga o lo’o faia nei.” O sana fa’amatalaga lea, peita’i ina ua fa’alogoina e nisi lenei saunoaga a le ali’i Pule Sili o Femalaga’iga, sa telefoni mai se tasi, ma ua fa’ailoa mai, “Ma’imau pe ana silafia mai e Peseta le agaga o lo’o ia te’i matou, paga lea ua mae’a totogia lata tupe i le Sponsor, ae toe fesili atu i le Sponsor pe ua mae’a faila ota pepa, ae sau le tali, ua ia fa’aaogaina le tupe ma ua le atoa fo’i. Lea la ua toe taumafai le tagata mai Samoa e sue se fesoasoani, ae afai e le mafai ona maua i le taimi atofa, o lenei tagata mai Samoa e toe fia fo’i lava.”

 

Ona o lenei sui e fia nofo mau i Amerika Samoa, ae ua le mafai ona fa’ailoa mai lona igoa, ua ia fa’ailoa mai se tasi o ala e afua ai ona leaga pepa nofo mai o le to’atele i Amerika Samoa. O lo’o i ai le isi olo i le va o le fia nofo mau, ma le ala e fa’atupe ai le taumafaiga.

 

O le aso ananafi, Fepuari 6, 2020 sa fa’agata ai lea polokalama.